Obrazovna politika i rani odgoj i obrazovanje Dnevnik učenja - NIKOLINA TKALČEVIĆ

28. 2. 2017. PREDAVANJE

Agencija za odgoj i obrazovanje: Djelatnost Agencije je obavljanje stručnih i savjetodavnih poslova u odgoju i obrazovanju. Agencija sudjeluje u praćenju, unapređivanju i razvoju odgoja i obrazovanja na području predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, obrazovanja odraslih te školovanja djece hrvatskih građana u inozemstvu i djece stranih državljana. http://www.azoo.hr/

Policy, politics: policy means a plan of action or a set of rules agreed by a business, a political group or a government, saying what they will do in a particular situation; politics means the activities of the government or people who try to influence the way a country is governed. http://dictionary.cambridge.org/grammar/british-grammar/politics-political-politician-or-policy

Early education: u životnoj fazi u dobi do 8 godina

Teachers in Europe - Main Trends, Issues and Challenges

- u radu se prikazuju aktualna pitanja i trendovi u razvoju sustava obrazovanja učitelja koji otkrivaju podudaranja među europskim zemljama u tome području, kao i jaz između općih obrazovnih strategija i njihova prevođenja u nacionalne prakse

- pitanje selekcije budućih učitelja i zadržavanje najbolje osposobljenih pojedinaca u zanimanju

- pitanje održivosti kvalitetnog sustava njihova obrazovanja

- provođenjem “univerzitacije” inicijalnog obrazovanja za sve profile učitelja

- pitanje koje se odnosi se na potrebu za poboljšanjem sustava uvođenja u posao i za pružanje supervizijske podrške učiteljima početnicima

- temelji za obrazovne reforme utvrđeni su dokumentom Lisbon strategy (European comission, EC, 2000) koji je dao sveobuhvatne smjernice za koordinaciju ekonomskih i socijalnih politika, kao i politika zapošljavanja u Europi („društvo znanja“)

- kvaliteta učitelja značajno i pozitivno povezana s učeničkim postignućima te da predstavlja najznačajniji školski činitelj kojim se objašnjava uspješnost učenika

- Europska komisija na tri je načina pridonijela obrazovnoj suradnji u području

usavršavanja učitelja: prenošenje strateških preporuka zemljama, pokretanje stručnih radnih skupina koje proučavaju glavne trendove i prate implementaciju inicijativa obrazovnih politika, pokretanje krovnih programa kojima je cilj razvijanje novih obrazovnih praksi, kao što je Program cjeloživotnog učenja kojim se ostvaruje suradnja u četiri glavna polja koja pokrivaju glavna područja obrazovanja: visoko obrazovanje (Socrates, Erasmus), strukovno obrazovanje (Leonardo da Vinci), suradnja učitelja i škola (Comenius) i obrazovanje odraslih

- područje obrazovanja i usavršavanja učitelja također se oblikuje pod utjecajem djelovanja nekoliko mreža obrazovnih stručnjaka koje su osnovane u području strategija obrazovanja učitelja i njihova stručnog usavršavanja: The Association for Teacher Education in Europe, European network on teacher education policy i Teacher Education Policy in Europe, European trade union committee for education, Eurydice; druge značajne informacije za razumijevanje trendova i pitanja u europskom i globalnom obrazovanju osiguravaju glavne globalne organizacije u području obrazovanja: OECD, UNESCO, Svjetska banka

- glavna pitanja i izazovi za europski prostor obrazovanja učitelja: odabir i zadržavanje učitelja u zanimanju, učiteljske kompetencije i profili, inicijalno obrazovanje učitelja, uvođenje u zanimanju i trajni profesionalni razvoj, osiguravanje kvalitete učitelja

28. 2. 2017. SEMINAR

CARE - CURRICULUM QUALITY ANALYSIS AND IMPACT REVIEW OF EUROPEAN ECEC; COMPARATIVE REVIEW OF PROFESSIONAL DEVELOPMENT APPROACHES

DANSKA: 1. MINIMALNI KVALIFIKACIJSKI ZAHTJEVI ZA ODGOJITELJE: odgojitelji trebaju imati prvostupničku diplomu, za asistente nema posebnih kvalifikacijskih zahtjeva; 2. PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA TIJEKOM FORMALNOG ŠKOLOVANJA: zajednička uvodna godina, zatim se biraju tri polja specijalizacije, usvajanje znanja i vještina (općih i posebnih), teorija u praksu, stjecanje kompetencija; 3. PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA NAKON ULASKA NA TRŽIŠTE RADA: tečajevi, radionice; 4. ULOGA I ODGOVORNOSTI ODGOJITELJA: provođenje teorije u praksi, provođenje nacionalnog kurikuluma, ispunjavanje standarda kvalitete, sudjelovanje u učenju, igri i razvoju djece.

ENGLESKA: 1. MINIMALNI KVALIFIKACIJSKI ZAHTJEVI ZA ODGOJITELJE: uvodni trening; 2. PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA TIJEKOM FORMALNOG ŠKOLOVANJA: 3. PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA NAKON ULASKA NA TRŽIŠTE RADA: radionice, sastanci, online učenje; 4. ULOGA I ODGOVORNOSTI ODGOJITELJA: 7 područja učenja i razvoja djeteta moraju oblikovati u obrazovni program, nužno je obratiti pažnju na individualne karakteristike djece, organizirati aktivnosti, obratiti pozornost na na različite načine učenja djece.

FINSKA: 1. MINIMALNI KVALIFIKACIJSKI ZAHTJEVI ZA ODGOJITELJE: prvostupnička diploma ili magisterij (za šestogodišnjake), program u 4 dijela (za djecu 0-5 godina); 2. PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA TIJEKOM FORMALNOG ŠKOLOVANJA: kritički osvrt, samorefleksija, kritičko razmišljanje, etičke vrijednosti, dijalozi, istraživačke i praktične aktivnosti, osobna odgovornost za učenje; 3. PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA NAKON ULASKA NA TRŽIŠTE RADA: treninzi, profesionalni programi, projekti; 4. ULOGA I ODGOVORNOSTI ODGOJITELJA: posvećenost, osjetljivost, sposobnost reagiranja na djetetove potrebe u obliku njege, odgoja i obrazovanja, imaju središnju ulogu u podršci učenja djece i ostvarivanja njihovih potreba.

NJEMAČKA: 1. MINIMALNI KVALIFIKACIJSKI ZAHTJEVI ZA ODGOJITELJE: različiti u različitim pokrajinama, viša srednja škola, program koji traje 2-3 godine uz državni ispit ; 2. PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA TIJEKOM FORMALNOG ŠKOLOVANJA: projekti, stručni treninzi; 3. PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA NAKON ULASKA NA TRŽIŠTE RADA: treninzi na pokrajinskim akademijama; 4. ULOGA I ODGOVORNOSTI ODGOJITELJA: refleksija pedagoškog procesa, aktivno sudjelovanje u treninzima dijeleći svoje znanje i iskustvo.

GRČKA: 1. MINIMALNI KVALIFIKACIJSKI ZAHTJEVI ZA ODGOJITELJE: odgojitelji djece 0-4 godine trebaju završiti četverogodišnji program na Tehnološkom obrazovnom institutu, a odgojitelji petogodišnje djece trebaju završiti jednu od 9 državnih obrazovnih ustanova; 2. PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA TIJEKOM FORMALNOG ŠKOLOVANJA: orijentirani na teorijske i praktične probleme (pedagogija, psihologija, sociologija, pedijatrija, glazbeni i dramski odgoj), stvaraju vlastiti kurikulum i smjernice za poučavanje, zadnji semestar rezerviran je za praktični rad i diplomski rad, važan je kritički osvrt; 3. PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA NAKON ULASKA NA TRŽIŠTE RADA: ograničene mogućnosti - stručni treninzi, radionice, seminari; 4. ULOGA I ODGOVORNOSTI ODGOJITELJA: trebaju raditi na obrađivanju i daljnjem usavršavanju znanja,sudjelovati u znanstvenim istraživanjima i događajima.

ITALIJA: 1. MINIMALNI KVALIFIKACIJSKI ZAHTJEVI ZA ODGOJITELJE: prvostupnička diploma ili petogodišnje srednjoškolsko obrazovanje, u iznimnim slučajevima dopuštena trogodišnja licenca, nema asistenata; 2. PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA TIJEKOM FORMALNOG ŠKOLOVANJA: praktični rad, radionice i pripravništvo; 3. PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA NAKON ULASKA NA TRŽIŠTE RADA: refleksivna praksa, prikupljanje dokumentacije, projekti, suradnja s lokalnom zajednicom; 4. ULOGA I ODGOVORNOSTI ODGOJITELJA: slušanje, poddrška, interakcija, individualizirani pristup djetetu, holistički pristup.

NIZOZEMSKA: 1. MINIMALNI KVALIFIKACIJSKI ZAHTJEVI ZA ODGOJITELJE: zaposlenici u vrtićima moraju imati najmanje trogodišnju ili četverogodišnju školu (MBO) fokusiranu na njegu, socijalni rad ili pedagogiju, odgojitelji moraju imati prvostupničku diplomu; 2. PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA TIJEKOM FORMALNOG ŠKOLOVANJA: 3. PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA NAKON ULASKA NA TRŽIŠTE RADA: brojne organizacije nude različite aktivnosti kao što su konferencije, video usavršavanja, kritička refleksija nije uobičajena, ali postoje iznimke; 4. ULOGA I ODGOVORNOSTI ODGOJITELJA: provođenje 4 standarda kvalitete,

NORVEŠKA: 1. MINIMALNI KVALIFIKACIJSKI ZAHTJEVI ZA ODGOJITELJE: odgojitelji moraju imati prvostupničku odgojiteljsku diplomu, za ostale zaposlenike (asistente) nema posebnih kvalifikacijskih zahtjeva; 2. PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA TIJEKOM FORMALNOG ŠKOLOVANJA: 100 dana praktičnog rada, podrška studenstkoj razmjeni; 3. PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA NAKON ULASKA NA TRŽIŠTE RADA: sve više se financira profesionalno usavršavanje, ali i dalje ima mjesta za napredak; 4. ULOGA I ODGOVORNOSTI ODGOJITELJA: potiče se dijalog, istraživanje, holistički pristup, provođenje kurikuluma, naglasak je na poticanju jednakosti, ekološke osviještenosti, poštuje se dignitet djece.

POLJSKA: 1. MINIMALNI KVALIFIKACIJSKI ZAHTJEVI ZA ODGOJITELJE: 1. grupa (jaslice) - kvalifikacije za medicinsku sestru, dadilju, odgojitelja, 2. grupa (djeca od 3-6 godina) - prvostupnička diploma ili magisterij; 2. PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA TIJEKOM FORMALNOG ŠKOLOVANJA: na državnim fakultetima besplatno za studente, financira javnost, na privatnim fakultetima studenti sami financiraju studij i usavršavanje; 3. PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA NAKON ULASKA NA TRŽIŠTE RADA: odgojiteljima koji rade u grupama do 3 godine starosti profesionalni razvoj je ograničen, odgojitelji koji rade u grupama od 3-6 godina imaju mogućnost profesionalnog razvoja, ali ono nije obavezno; 4. ULOGA I ODGOVORNOSTI ODGOJITELJA: uloge i odgovornosti regulirane zakonima, nužno je provođenje nacionalnog kurikuluma.

PORTUGAL: 1. MINIMALNI KVALIFIKACIJSKI ZAHTJEVI ZA ODGOJITELJE: magisterij osim za brigu o djeci do jedne godine starosti; 2. PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA TIJEKOM FORMALNOG ŠKOLOVANJA: pripravništvo, refleksivna praksa; 3. PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA NAKON ULASKA NA TRŽIŠTE RADA: većina programa za usavršavanje je namijenjena učiteljima, a ne odgojiteljima, svi programi su regulirani na nacionalnoj razini, odgojitelji koji rade u državnim vrtićima moraju svakih 4 godina priovesti 50 sati profesionalnog usavršavanja; 4. ULOGA I ODGOVORNOSTI ODGOJITELJA: definirane zakonima, provođenje nacionalnnog kurikuluma, odgojitelj mora biti autonoman i odgovoran, samostalčno stvara materijale, pozitivne veze u grupi i pozitivno okruženje.

7.3.2017. PREDAVANJE

UČitelj-generički termin: termin učitelj koristi se kao generički termin za djelatnike u odgojno-obrazovnom sustavu, od predškolskog, preko osnovne i srednje škole, do visokih i viših škola i veleučilišta

Mobilnost i međunarodno tržište rada-kvalifikacije učitelja: http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1877042811000735

Primjer Rumunjske: The Professional Mobility of Teachers - new tendencies in the global society; Romiţă Iucu, Ion-Ovidiu Pânişoară, Georgeta Pânişoară

7.3.2017. SEMINAR

The relationship between teacher qualification and the quality of the early childhood education and care environment

- razlike u uvjetima u kojima se djeca odgajaju s obzirom na: zdravstveno stanje, zdravstvenu skrb, socio-ekonomsko stanje, roditeljsku skrb i sl. (npr., siromašniji učenici i učenici marginaliziranih rasnih skupina imaju veću vjerojatnost da će lošije riješiti standardizirane testove od bijelaca)

- loša kvaliteta ranog obrazovanja (ECEC: early childhood education and care) može biti štetna za razvoj djece iz svih sredina (utjecaj na dječji kognitivni, fizički i društveno-emocionalni razvoj)

- longitudinalna istraživanja potvrđuju tezu da visoka razina kvalitete ECEC povoljno utječe na socijalni, emocionalni i kognitivni razvoj djece, te da potiče pozitivnu interakciju između učitelja i djece

POVEZANOST IZMEĐU UČITELJSKIH KVALIFIKACIJA I KVALITETE RANOG OBRAZOVANJA

- veza između kvalitete učitelja i kvalitete grupe

- Katz (1992) kvalitetno rano obrazovanje definira kroz 4 perspektive: odozgo-prema dolje (karakteristike programa i okoline, dominantini pristup), odozdo-prema gore (dječje iskustvo programa), iznutra (kako program doživljavaju zaposlenici) i izvana-unutra (odnos između roditelja i učitelja)

- kvaliteta ranog obrazovanja promatra se kroz dvije međusobno povezane komponente:

1. strukturna kvaliteta: odnosi se na strukturne pokazatelje (u grupama gdje je upisano manje djece po učitelju, ona imaju tendenciju da su socijalno kompetentniji, popustljiviji i napredniji)

2. kvaliteta procesa: viša kvaliteta procesa povezana je s smanjenjem problematičnih ponašanja, boljim kognitivnim i socijalnim vještinama i akademskim napretkom

- kvaliteta procesa se prvenstveno procjenjuje promatranjem okoline

- CLASS je jedan od najčešće korištenih mjernih instrumenata za procjenu kvalitete interakcijskih procesa u učionici

PITANJE PRUŽANJA VISOKE KVALITETE RANOG OBRAZOVANJA I UČITELJSKIH ZAKONSKI REGULIRANIH SMJERNICA

- tijekom posljednja dva desetljeća aktivno je kreiranje rograma čiji je cilj poboljšati kvalitetu ranog obrazovanja i osigurati pristup okruženju visoke kvalitete bez obzira na socio-ekonomski status

- potrebne kvalifikacije učitelja variraju između različitih država

- usporedbom učitelja sa srednjoškolskim obrazovanjem i visokoškolskim obrazovanjem zaključeno je da su učitelji s visokoškolskim obrazovanjem više osjetljivi, ohrabrujući i inspirativni u komunikaciji s djecom

- visoko kvalificirani učitelji jedan su od najvažnijih ćimbenika koji utječe na kvalitetno rano obrazovanje

Pravilnik o polaganju stručnih ispita: www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/propisi/Pravilnici_01.pdf

Pedagoški standard: http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&id=273:pedagoki-standardi&Itemid=486P

Državnim pedagoškim standardom predškolskoga odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj utvrđuje se: ustroj programa s obzirom na trajanje i namjenu, predškolski odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama (djece s teškoćama u razvoju i darovite djece), predškolski odgoj i obrazovanje djece hrvatskih građana u inozemstvu, predškolski odgoj i obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina, ustroj predškole, mjerila za broj djece u odgojnim skupinama, mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika u dječjem vrtiću, mjerila za financiranje programa dječjih vrtića, materijalni i financijski uvjeti rada (prostori, higijensko-tehnički zahtjevi za prostore u dječjem vrtiću, mjerila za opremu, mjerila za didaktička sredstva i pomagala).

Mjerila za broj djece u odgojno-obrazovnim skupinama:

(1) Odgojno-obrazovna skupina osnovna je jedinica u kojoj se provode različiti programi za djecu predškolske dobi. Odgojno-obrazovne skupine ustrojavaju se prema dobi djece, vrsti i trajanju programa, sposobnostima, potrebama i interesima djece i roditelja.

Članak 21.

(2) Dječji vrtić optimalne veličine ima od 17 do 20 odgojnih skupina redovitoga programa ili 340 do 400 djece ukupno.

(3) Dječji vrtić s područnim odjelima optimalne veličine ima 30 odgojnih skupina ili 600 djece.

(4) Dječji vrtić može imati najmanje jednu odgojnu skupinu s najviše 25 djece.

(5) Odredbe ovoga Standarda primjenjuju se na sve vrtiće neovisno o broju odgojno-obrazovnih skupina odnosno djece.

Članak 22.

(1) Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu utvrđuje se ovisno o dobi djeteta i broju djece s teškoćama uključene u odgojnu skupinu.

(2) U odgojno-obrazovnu skupinu djece u redovitom programu u dobi:

– od navršenih šest do navršenih 12 mjeseci može se uključiti najviše 5 djece,

– od 13 do 18 mjeseci može se uključiti najviše 8 djece,

– od 19 do 24 mjeseca može se uključiti najviše 12 djece,

– u trećoj godini može se uključiti najviše 14 djece,

– u četvrtoj godini može se uključiti najviše 18 djece,

– u petoj godini može se uključiti najviše 20 djece,

– u šestoj godini može se uključiti najviše 23 djece,

– u sedmoj godini do polaska u školu može se uključiti najviše 25 djece.

(3) U odgojno-obrazovnu skupinu može se uključiti, na temelju mišljenja stručnih suradnika dječjeg vrtića, samo jedno dijete s lakšim teškoćama i tada se broj djece u skupini smanjuje za dvoje djece.

(4) U odgojno-obrazovnu skupinu može se uključiti samo jedno dijete s većim ili kombiniranim teškoćama ako je nedostatan broj djece za ustroj odgojne skupine s posebnim programom i tada se broj djece smanjuje za četvero.

(5) U mješovitoj odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi:

– od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 10 djece,

– od 1 do 3 godine može se uključiti najviše 12 djece,

– od 3 godine do polaska u školu može se uključiti najviše 20 djece,

– od 4 godine do polaska u školu može se uključiti najviše 22 djece.

Članak 23.

(1) Broj djece s teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama posebnog programa u dječjim vrtićima i posebnim ustanovama utvrđuje se ovisno o dobi djece i vrsti teškoće.

(2) Za djecu s istom vrstom teškoće u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi:

– od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 3 djeteta,

– od 2 do 4 godine može se uključiti najviše 5 djece,

– od 3 do 7 godina može se uključiti najviše 5 djece,

– od 4 do 7 godina može se uključiti najviše 7 djece.

(3) Za djecu s autizmom, djecu različite dobi i djecu s različitom vrstom teškoće u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi:

– od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 2 djeteta,

– od 2 do 5 godina može se uključiti najviše 3 djeteta,

– od 3 do 7 godina može se uključiti najviše 3 djeteta,

– od 6 do 7 godina može se uključiti najviše 4 djeteta.

Članak 24.

Iznimno, ovisno o uvjetima rada, potrebama djece i roditelja, uvođenju pokusnih programa i slično, dječji vrtić može, uz suglasnost osnivača, u odgojnu skupinu uključiti manji broj djece od broja djece za odgojne skupine utvrđene ovim Standardom.

- video prikazuje teoriju promjene; ona se fokusira na poboljšanje sposobnosti i kvalifikacija odgojitelja i jačanje zajednice; odgojitelji i zajednica zajedno formiraju okolinu i odnose u njoj koji su bitni za dječje cjeloživotno učenje, zdravlje i ponašanje

14.3.2017. SEMINAR

Parental and community engagement matters

Što je to uključivanje roditelja i zajednice u ustanove za rani i predškolski odgoj?

- formalni i neformalni odnosi koje roditelji imaju sa ustanovom RPOO, uključivanje može biti različito, npr.,ovisno o dječjem stupnju obrazovanja i koja je perspektiva u pitanju. Uključivanje zajednice se odnosi na veze između ustanova ranog odgoja i obrazovanja i različitih društvenih usluga. TIPOVI UKLJUČIVANJA RODITELJA I ZAJEDNICE: roditelji: komunikacija, roditeljstvo, stimulirajući razvoj kod kuće; zajednica: volontiranje, donošenje odluka, suradnja sa zajednicom.

Oblici uključivanja roditelja u rad ustanova za rani i predškolski odgoj?

- poticanje roditelja da uče sa svojom djecom kod kuće: pružanje aktivnosti i materijala za roditelje i djece, davanje savjeta o čitanju djeci na glas, ponuda različitih materijala za učenje pismenosti. ECEC zaposlenici također mogu potaknuti roditeljski angažman u ranom učenju pružajući im sredstva i aktivnosti, vezanih uz ono što su obradili u grupi, kao dodatni rad kod kuće. Također, roditelji mogu djeci čitati kod kuće. Ostale vrste roditeljskog angažmana, kao što je volontiranje i sudjelovanje u vijećima ili organizacija roditeljskih sastanaka, nemaju veliki utjecaj na dječja postignuća.

Oblici uključivanja zajednice u rad ustanova za rani i predškolski odgoj?

- djeca su sastavni dio zajednice i zato je važno da različite ustanove (ustanove RPOO, centri za čuvanje djece (day care) , zdravstvene ustanove), zajednički kreiraju kontinuiranu podršku za roditelje i da zadovolje potrebe djece. Uključenost zajednice u rani i predškolski odgoj i obrazovanje važna je zbog pružanja različitih usluga, ali i za stvaranje partnerskog odnosa s roditeljima.

Strateško partnerstvo između roditelja, zajednice i ustanova za rani i predškolski odgoj

- strateško partnersvo odnosi se na čestu komunikaciju, zajedničke ciljeve, na ono čemu roditelji teže i kućne posjete. Česti susreti roditelja i zaposlenika ustanove za RPOO pozitivno su povezani s kvalitetnim radom ustanove. Dovođenje djeteta i dolazak po dijete su svakodnevne prilike za susret odgojitelja i roditelja, ali oni moraju biti nadopunjeni roditeljskim sastancima, obavijestima za roditelje, kućnim posjetama.

Strateško parterstvo sa širom zajednicom

- istraživanja navode da su obitelji i zajednica ključ za djecu koja su motivirana za učenje i razvoj. Angažman s lokalnim organizacijama koje nude informacije i dopuštaju korištenje resursa u zajednici knjižnica, pozitivno korelira s ranim dječjim socijalnim razvojem. Važna je i podrška obiteljima koje su teže dostupne. Postoje i različiti programi koji služe da bi osnažili obitelji koje su u nepovoljnijem položaju (siromaštvo).

Posljedice za politiku ranog i predškolskog odgoja

- uključivanje roditelja je ključno za kvalitetu ustanova za rani odgoj i obrazovanje, roditelji i zajednica su strateški partneri, poboljšanje obrazovanja kod kuće u ranim godinama života, obrazovanje zaposlenika o važnosti uključivanja roditelja i zajednice,

28.3.2017. PREDAVANJE

Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje: Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama: Teorijska, epistemološka i metodološka ovladanost Akademskom disciplinom/predmetom/područjem, koja je predmet poučavanja, te odgovarajućom metodikom temeljni je zahtjev učiteljske profesionalne uloge. Stoga ovaj skup ishoda učenja prethodi ostalima koji su usmjereni na učiteljske zadatke vezane uz transformaciju sadržaja same discipline u razvojno primjeren pedagoški pristup koji potiče učenje. U razvoju dijela standarda koji se odnosi na pedagoške kompetencije polazište je pretpostavka o važnosti nastave usmjerene na učenika i učenje. Stoga je u skupu ishoda Učenje i poučavanje naglašena upravo ta uska povezanost učenja i poučavanja. Na taj se skup neposredno nadovezuju skupovi ishoda učenja Vrjednovanje i Okruženje za učenje, koji su usmjereni na kompetencije ključne za poticanje učenja i realizaciju kvalitetnoga poučavanja. Nadalje, fokus se širi na djelovanje učitelja u školi, organizaciji koja je uklopljena u širu društvenu zajednicu (Suradnja u školi, s obitelji i zajednicom) te na sustav obrazovanja koji je oblikovan kroz nacionalne i međunarodne politike (Obrazovni sustav i organizacija škole). U sljedećem skupu ishoda učenja, Profesionalna komunikacija i interakcija, posebno je naglašena važnost komunikacijskih i socijalnih vještina ključnih za funkcioniranje u profesionalnoj zajednici, ali i društvenome okruženju. U posljednjemu skupu ishoda učenja, Profesionalnost i profesionalni razvoj, istaknuta je važnost cjeloživotnoga učenja i profesionalnoga razvoja učitelja tijekom cijele karijere.

Roditeljske udruge: Hrvatska udruga za ravnopravno roditeljstvo, Udruga roditelja KORAK PO KORAK, RODA

28.3.2017. SEMINAR

Kako roditelji i zajednice brinu o djeci najmlađe dobi u Hrvatskoj (Dobrotić, I., 2013) str. 166-179

4.4. 2017. PREDAVANJE

European Reference framework

4.4. SEMINAR

11.4.2017 SEMINAR

Values, beliefs and concerns of parents, staff and policy representatives regarding ECEC services in nine European countries First report on parents-

https://docs.google.com/presentation/d/1SdtJ4mNJPkkBxF217l7kFGKzNQiMTpsvyu7hkUKjghw/edit#slide=id.g2095a06aff_1_283

25.04.2017. PREDAVANJE

Kurikulum temeljen na ishodima učenja

Kurikulum je plan za akciju ili pisani dokument koji uključuje strategije za postizanje željenih, unaprijed formiranih ciljeva. Smjernice su jasne i razumljive. Program je realizacija kurikuluma; konkretan/specifičan je. Razumijevanje kurikuluma (teorije usmjerena na): tijek učenja/poučavanja, sadržaj, planirano iskustvo učenja, očekivani ishodi učenja, sva iskustva koja učenici stječu. Tylerova racionala( komponente međusobno povezane na svim razinama): ciljevi-metode i oraganizacija-vrednovanje-predmet učenja(sadržaj). Glathornove vrste/razine kurikuluma: preporučeni, službeni, izvedeni ili kurikulum kojise poučava, podupirući, izmjereni/procijenjeni, naučeni, skriveni.

02.05.2017. PREDAVANJE

Europski socijalni fond

Glavni financijski instrument EU za ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja. Barcelona Targets: razvoj ustanova za RPOO s ciljem održivog i inkluzivnog rasta. RAND Europe: neprofitna istraživačka organizacija. Podrška EU socijalnog fonda RPOO: mogućnosti na regionalnoj i lokalnoj razini (prioriteti).

Pleternica: Busy Bees: http://europski-fondovi.eu/content/busy-bees

09.05.2017. PREDAVANJE

KURIKULUM ZA RANI I PREDŠKOLSKI OGOJ I OBRAZOVANJE

Polazišta Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje

-postojeći dokumenti (Programsko usmjerenje, Konvencija o pravima djeteta, Nacionalni okvirni kurikulum..., priručnik za samovrednovanje, strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, smjernice za strategiju obraz., znanja i tehnologije u RH)

-primjeri kvalitetne prakse u RH- npr. Centar za istraživanje djetinjstva (Rijeka)-potiče razmjenu primjera kvalitetne odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma

-znanstvene studije o dosezima svjetske i hrv. teorije i prakse na području inicijalnog obrazovanja, profesionalnog razvoja odg., institucijskog RPOO-a, kurikuluma ranog odgoja (studije objavljene u Europi i svijetu- a utemeljene na „novoj paradigmi djetinjstva“

-dijete treba poštovati, ozbiljno shvaćati, ono je osobnost od rođenja

-subjekt svog razvoja-participira, konstruira i određuje svoj vlastiti život

-djetinjstvo-životno razdoblje, a ne pripremna faza za budućnost

-djetinjstvo –proces socijalne konstrukcije (grade ga odrasli i dijete)

-ne postoji univerzalno- ovisi o kulturi, vremenu, prostoru

Načela Nacionalnog kurikuluma

1. Fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa u vrtiću

- omogućuje prilagodljivost konkretnim mogućnostima, potrebama, interesima djece i odraslih

- izražavanje ideja, sugestija, inicijativa djece i odraslih

-fleksibilnost svih čimbenika odgojno-obrazovnog procesa

-zadovoljavanje potreba pojedinca, poštivanje svačijih prava

-nije primjereno postavljanje STRIKTNIH SHEMA (vremenskih ,prostornih, organizacijskih)- jer ograničavaju prihvaćanje individualnosti svakog djeteta

načelo fleksibilnosti uspješno ako: - se omogućuje poštovanje prava svih u ustanovi

-ako se osigurava zadovoljenje specifičnih potreba, osobnih ritmova, razl. Strategija učenja djece

2. Partnerstvo vrtića s roditeljima i širom zajednicom

Cilj:primjereno odgovoriti na razvojne i individualne potrebe djeteta i osigurati potporu njegovom cjelovitom razvoju

-nužna izravna, kvalitetna, otvorena, ravnopravna, dvosmjerna komunikacija roditelja i odgojitelja

-prihvaćanje,poštovanje roditelja- koji su ravnopravni članovi vrtića

-preduvjet: obostrana spremnost na suradnju

-u kvalitetnom partnerskom odnosu: roditelje se stalno informira te ih se podržava u rod. ulozi

-zajedničko donošenje odluka

-roditeljima omogućeno provođenje vremena u odgojnim skupinama, sudjelovanje u o-o procesu

-senzibiliziranje lokalne zajednice za potrebe ustanove

-pretpostavka za partnerske odnose: poštovanje, prihvaćanje, aktivno slušanje, ohrabrivanje, prihvaćanje različitosti...

3. Osiguravanje kontinuiteta u odg. i obraz.

-Pretpostavke za uspostavljanje kontinuiteta: -partnerstvo (među različitim razinama odg.-obraz. Sustava)

-Kvalitetna suradnja svih podsustava si obiteljima i lokalnom zajednicom

-cilj: premošćivanje barijera koje izazivaju stres i nezadovoljstvo

Temeljni cilj Nacionalnog kurikuluma: nesmetana prohodnost/kontinuitet u odg. I obraz

-suradnjom vrtića i škole

-cjeloživotno učenje svih stručnih profila u DV

4. Otvorenost na kontinuirano učenje i spremnost na unapređivanje prakse

Uz pomoć: kontinuiranog istraživanja i unapređivanja prakse

-osposobljavanje praktičara za istraživanja, refleskivna praksa

-profesionalno povezivanje svih sudionika odg.-obraz procesa koji uče, istražuju, mijenjaju praksu

-razmjene znanja, iskustava

-razvojni centri- može biti onaj vrtić koji je dosegao visoku razinu kvalitete odgojno-obrazovne prakse

-kvaliteta podliježe vanjskom vrednovanju

Vrijednosti

ZNANJE, IDENTITET, HUMANIZAM I TOLERANCIJA, ODGOVORNOST, AUTONOMIJA, KREATIVNOST

- predstavljaju stalni orijentir za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva

- usmjeravaju ka osiguravanju individualne i društvene dobrobiti

- proizlaze iz opredijeljenosti hrvatske obrazovne politike za cjeloviti osobni razvoj djeteta te za čuvanje i razvijanje nacionalne, duhovne, materijalne i prirodne baštine RH

- trebaju unaprjeđivati intelektualni, društveni, moralni, duhovni i motorički razvoj djece

ZNANJE

- omogućuje djetetu razumijevanje i kritičko promišljanje, snalaženje u novim situacijama i uspjeh u životu

- dijete u vrtiću znanje stječe AKTIVNO, ima urođeni istraživački i otkrivački potencijal

- uči u igri i drugim zanimljivim aktivnostima

- treba sebe percipirati kao kompetentnog i uspješnog

- kompetencija „učenja učenja“ temelj je ostvarivanja koncepta cjeloživotnog učenja

HUMANIZAM I TOLERANCIJA

- prihvaćanje i poštovanje drugih

- visoka razina osjetljivosti

- važno za funkcioniranje u pluralizmu kultura

- u vrtiću uče prepoznati i prihvatiti svoje i tuđe potrebe, poštovati različitosti i graditi odnose

- promovira se inkluzija djece s teškoćama u razvoju u redoviti program

- ostvarivanje jednakih prava za sve

IDENTITET

- izgradnja osobnog, kulturnog i nacionalnog identiteta kao i identiteta „građanina svijeta“

- razvoj samopoštovanja, stvaranje pozitivne slike o sebi, igradnja osjećaja sigurnosti u interakciji s drugima

- odstupanje od stereotipa i predrasuda bilo koje vrste te prihvaćanje individulnih posebnosti svakog djeteta

ODGOVORNOST

- poticati aktivno sudjelovanje u društvu i promicati odgovornost prema društvenom dobru, prirodi, sebi samima i drugima

- razvoj sposobnosti za proaktivno i konstruktivno sudjelovanje u životu zajednice

- učenje o pravima, obavezama, načinima djelovanja i mogućnostima doprinosa zajedničkoj dobrobiti

- odgovorno ponašanje pretpostavlja smislen i savjestan odnos između osobne slobode i odgovornosti djeteta

- osposobljavanje na samoprocjenu djela, misli, učenja, komunikacije

AUTONOMIJA

- razvoj samostalnog mišljenja, odlučivanja i djelovanja

- poticanje inicijativnosti i samoorganizacije

- važno je podržavajuće i neugrožavajuće okruženje vrtića

KREATIVNOST

- osnova razvoja djeteta u inicijativnu i inovativnu osobu

- prihvaćanje prirodne kreativnosti djeteta (treba njegovati, poticati i razvijati u vrtiću)

- vrtić osigurava raznovrsne mogućnosti izražavanja i stvaralačke prerade

- potiče se razvoj divergentnog mišljenja

CILJEVI

Osiguravanje dobrobiti -> multidimenzionalni, interaktivni, dinamični i kontekstualni proces

- usmjerenost planiranja odgojno-obrazovnog procesa na dijete

- razumijevanje dobrobiti proizlazi iz znanja, shvaćanja i očekivanja odgojitelja

OSOBNA, EMOCIONALNA I TJELESNA DOBROBIT

- biti zdrav, zadovoljan

- razvoj motorike, higijenskih navika, otvorenost prema svijetu, samopoštovanje, razvoj identiteta, razvoj samostalnosti, inicijativnost i inovativnost....

OBRAZOVNA DOBROBIT

- uspješno funkcioniranje i razvoj osobnih potencijala

- radoznalost, metakognitivne sposobnosti, stvaranje ideja, uključenost u aktivnosti, preuzimanje odgovornosti za učenje, samoprocjena....

SOCIJALNA DOBROBIT

- uspješno socijalno funkcioniranje i razvoj socijalnih kompetencija

- razumijevanje i prihvaćanje drugih, poštivanje pravila, razvijanje kvalitetnih odnosa, konstruktivno rješavanje konflikata, suradnja, mogućnost prilagodbe, osjećaj prihvaćenosti i pripadanja....

Cilj NK je cjelovit razvoj, odgoj i učenje djece te razvoj njihovih kompetencija.

Zaštita, njega, odgoj, obrazovanje trebaju biti integrirani u cjelinu.

Kompetencije djece su razvojne, treba ih kontinuirano pratiti.

Uspješnost određuje splet više različitih kompetencija. Zato se kompetencije djece procjenjuju cjelovito.

Kompetencije se promatraju u kontekstu razvojnih mogućnosti svakog pojedinog djeteta, a ne njegove kronološke dobi.

Razvoj 8 temeljnih kompetencija koje je obrazovna politika RH prihvatila iz EU.

1. KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOME JEZIKU

- pravilno usmeno izražavanje

- bilježenje vlastitih misli, osjećaja, doživljaja različitim mogućnostima reprezentacija

- razumijevanje važnosti i korisnosti pisanja

- uporaba jezika na pozitivan i društveno odgovoran način

- poticanje na raznolike socijalne interakcije

2. KOMUNIKACIJA NA STRANIM JEZICIMA

- poticajni jezični kontekst

- situacijski pristup učenju

- strani jezik treba biti utkan u svakidašnje odgojno-obrazovne aktivnosti vrtića

- poticanje međukulturnoga razumijevanja

3. MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU

- primjena matematičkog mišljenja u rješavanju problema

- poticanje na postavljanje pitanja, istraživanje, otkrivanje i zaključivanje o svijetu prirode

- očuvanje prirode

4. DIGITALNA KOMPETENCIJA

- upoznavanje s tehnologijom i mogućnostima uporabe

- alatka dokumentiranja, pomoć u samoevaluaciji, planiranju, realizaciji i evaluaciji odgojno-obrazovnog procesa

5. UČITI KAKO UČITI

- osvještavanje procesa vlastitog učenja te uključivanje i organiziranje tog procesa

- poticanje na stvaranje strategije vlastitog učenja

- osnaživanje metakognitivnih sposobnosti

6. SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA

- poticanje na odgovorno ponašanje, pozitivan i tolerantan odnos prema drugima, suradnju, uzajamno pomaganje i prihvaćanje različitosti, poštovanje drugih

- poticajno socijalno okruženje, poticanje na iznošenje i argumentiranje stajališta, uključivanje u donošenje odluka

7. INICIJATIVNOST I PODUZETNOST

- sposobnost da vlastite ideje iznosi i ostvaruje

- stvaralaštvo, inovativnost, spremnost na rizik, samoiniciranje, samoorganizacija, planiranje i vođenje

- dijete kao sukonstruktor kurikuluma

8. KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE

- poticanje stvaralačkog izražavanja ideja, iskustva i emocija djeteta u umjetničkim područjima (glazba, ples, kazališna, književna, vizualna umjetnost)

- razvoj svijesti o lokalnoj, nacionalnoj, europskoj kulturnoj baštini

Odnos nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i kurikuluma vrtića

Kurikulum vrtića

Kurikulum vrtića je odgojno-obrazovna koncepcija koja se zajednički razvija, tj.sukonstruira u određenom vrtiću i koja korespondira s kvalitetom uvjeta (fizičkog i socijalnog okruženja) za življenje, učenje i odgoj djece u njemu. Kurikulum vrtića podrazumijeva ukupnost odgojno-obrazovnih interakcija u sklopu fizičkog i socijalnog okruženja vrtića, koja ukljućuje djecu i odrasle.

Kvalitetan vrtić ima integriranu i razvojnu prirodu te humanističku i sukonstruktivističku orijentaciju. Ostvarivanje kvalitetnog kurikuluma vrtića podrazumijeva stvaranje odgovarajućih organizacijskih uvjeta koji se temelje na suvremenom shvaćanju djeteta.

Suvremeno shvaćanje djeteta i organizacija odgojno-obrazovnog procesa vrtića

Dijete je cjelovito biće: cjelovito shvaćanje procesa njege, odgoja i učenja djece, koji su međusobno povezani i utkani u svaki segment zajedničkog življeja djeteta s drugom djecom i odraslima u vrtiću. Učenje djeteta je djelovito, a ne rascjepkano po predmetima, tj.metodičkim područjima. Vrtić: stvara primjereno odgojno-obrazovne okruženje, svaka aktivnost treba podupirati različite aspekte cjelovitog razvoja djeteta, osigurava prilike djeci da vlastite aktivnosti razvijaju u smjeru koji je za njih svrhovit...

Dijete je istraživač i aktivni stvaratelj znanja: shvaćanje učenja djeteta kao razultata njegova aktivnost i angažiranog sudjelovanja u različitim aktivnostima. Dejca uče u igri te uz istraživačke i druge aktivnosti koje su za njih svrhovite. Uporište ovog shvaćanja u teoriji konstruktivizma i sociokonstruktivizma te važnosti poticanja razvoja metakognitivnih sposobnosti djece. Vrtić: stvara uvjete koji omogućuju istraživanje različitih fenomena, omogućuje djeci slobodan izbor aktivnosti u učenju, potiče na istraživanje, otkrivanje i rješavanje problem...

Dijete je socijalni subjekt sa specifičnim potrebama, pravima i kulturom: shvaćanje djeteta kaosocijalnog subjekta tj.aktivnog sustvaratelja vlastitog razvoja, kulture, odgoja i učenja, koji aktivnost sudjeluje u oblikovanju odgojno-obrazovnog procesa. Ravnopravna i jednako vrijedna jedinka, sa svojim jedinstvenim potrebama, mogućnostima i pravima. Vrtić: osigurava prava djeci da jednakost šansi i uživanje jednakih prava za sve, inkluzivno okruženje, prepoznaje i prihvaća subjektivitet svakog djeteta, potiče na samoprocjenu, ostvaruje fleksibilan pristup u oblikovanju odgojno-obrzaovnog procesa...

Dijete je krativno biće sa specifičnim stvaralačkim i izražajnim potencijalima: djeca mogu svoje ideje, načine razumijevanja i doživljaje stvaralački prerađivati i izražavati, mogućnosti različitog izražavanja, korištenje različitih izražajnih medija za lakše međusobno razumijevanje djece s drugom djecom i odgojiteljima. Vrtić: osnažuje različite izričaje djece, djecu potiče na izražavanje vlastitih ideja, poticanje djeci na promišljanje o novim perspektivama i mogućnostima izražavanja...

Djete je aktivni građanin zajednice: shvaćanje djeteta koji ima vlastita prava i u stanju je aktivno sudjelovati u oblikovanju života zajednice vrtića, zajedno sa svojom obitelji i širom zajednicom. Prava djeteta se ističe u Konvenciji o pravima djeteta. Vrtić: djecu potiče na sudjelovanje u donošenju odluka koje se odnose na njuhov odgoj i učenje, osposobljava za demokratski dijalog, osigurava slobodu i potiče razvoj odgovornosti svih članova, potiče na aktivno sudjelovanje u raspravama, tj. slobodno iznošenje različitih stajališta.

Kultura vrtića

Perspektivu implementacije NK određuje kultura svakog vrtića. Svaki vrtić treba kontinuirano raditi na upoznavanju i unapređenju vlastite kulture. Kultura oou utječe na način kako ljudi razmišljaju, osjećaju i rade, kako organiziraju, oblikuju te podržavaju procese učenja odgojitelja i djece. Kultura vrtića uključuje određene kontekstualne čimbenike (prostorno-materijaln i socijalno okruženje vrtića) te vođenje vrtića.

Poticajno prostorno-materijalno okruženje vrtića: esencijalni izvor učenja djece s obzirom na to da ona uče aktivno (istražujući, čineći) te surađujući s drugom djecom i odraslima. Prihvaćanje prirode učenja djeteta koja je holistička. Osiguranje bogatstva i promišljenosti izbora materijala koji djecu: potiču na otkrivanje i rješavanje problema, omogućuju postavljanje hipoteze, istraživanje, eksperimentiranje i konstruiranje znanja i razumijevanja. Raznovrsnost, raznolikost i stalna dostupnost materijala. Okruženje treba niti multisenzorično, tj. djecu poticati na istraživanje i angažiranje različitih senzoričkih modaliteta (istraživanje tekstura, mirisa, zvukova, tonova, melodija, pokreta i sl.).

Poticajno socijalno okruženje vrtića: temelji se na demokratičnim osnovama, što uključuje međusobno poštovanje i ostvarivanje recipročne komunikacije svih sudionika oo procea. Takav oblik vodi autonomiji i emancipaciji djece, odgojitelja i ostalih čimbenika oo procea. Suradnja odgojitelja međusobno te odgojitelja s drugim stručnim djelatnicima vrtića izravno se održava na kvalitetu komunikacije i međusobnu suradnju djece koja je potrebna za stjecanje novih socijalnih, intelektualnih i drugih iskustava, i izgrađivanje socijalne kompentencije.

Vođenje vrtića: distribuirano vođenje koje se temelji na uvjerenju da svi uključeni u oo proces imaju mogućnost doprinosa ostavrivanju zajednički donesene vizije ustanove, u skladu sa svojim sposobnostima, ulogom i/ili trenutnom pozicijom.

Značajke kurikuluma vrtića

Integrirani: podrazumijeva obuhvaćanje svih područja djetetova razvoja

Razvojni: proces učenja na temelju interesa djece i mogućnosti djece

Humanističku: razvoj autonomnosti i emancipacije djece (kritčki mišljenje, samoprocjena i sl.)

Konstruktivistički i sukonstruktivistički: k.- učenje na vlastitom iskustvu/ sk.učenje u grupi

Planiranje i oblikovanje kurikuluma vrtića

Planiranje kurikuluma se temelji na kvalitetnoj komunikaciji i profesionalnalnoj suradnji stručnjaka i odgojitelja. Uključuje zajedničko promišljanje, realizaciju i evaluaciju odgojno-obrazovnog procesa. Dokumentiranje u planiranju i oblikovanju kurikuluma vrtića: podrazumijeva sustavno prikupljanje dokumentacije (etnografskih zapisa) koja omogućuje promatranje i bolje razumijevanje akcija djetea, a time i osiguranje kvalitetnije potpore njegovu razvoju. Namjena dokumentiranja: procjena postigunća i kompetencija djece, oblikovanje kurikuluma, partnerstvo s roditeljima i komunikacija sa širom socijalnom zajednicom. Oblici dokumetiranja: dokumentiranje aktivnosti djece (individualni portfolio, uratci djece, samorefleksije djece, narativni oblici, opservacije postignuća djece), dokumentiranje aktivnosti odgojitelja (individualni i grupni portfolio, samorefleksije)

KURIKULUM PREDŠKOLE

- podrazumijeva kurikulum namjenjen odgojno-obrazovnome radu s djecom koja nisu obuhvaćena nijednim oblikom redovnoga programa vrtića, a u godini su prije polaska u školu

- kurikulum predškole djetetu treba osigurati prilike za stjecanje iskustava kvalitetnoga institucijskoga predškolskog odgoja i obrazovanja

- provodi se u vrtiću ili iznimno u nekoj drugoj ustanovi, pod vodstvom odgojitelja ili eventualno nekog drugog stručnjaka

- planiranje kurikuluma predškole temelji se na jednakim polazištima, ciljevima i načelima kao i kurikulum vrtića te na promatranju i slušanju djece i dogovaranju s djecom, pri čemu su interesi djece i njihove individualne i razvojne mogućnosti najvažniji kriterij

- odgojno-obrazovni rad s djecom u godini prije polaska u školu planira se i oblikuje cjelovito (tematski, projektno), planiraju se kontekstualni uvjeti za održavanje različitih aktivnosti i stjecanje iskustava djece

- odgojno obrazovne aktivnosti temelje se na istraživanju, otkrivanju, promišljanju, rješavanju problema i raspravi te korištenju različitih izvora učenja

- u planiranju i oblikovanju kurikuluma predškole naglasak je na: poticanju cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece, ostvarivanju individualiziranog i fleksibilnog odgojno-obrazovnog pristupa, prihvaćanju igre i razvoju navika tjelesnog vježbanja, učenju koje treba biti nestandardizirani proces, razvijanju predčitačkih i grafomotoričkih vještina...

- najvažniji kriteriji kvalitete odgojno-obrazovnog rada s djecom u predškoli su pedagoška promišljenost odgojno-obrazovnih aktivnosti te osiguranje svrhovitosti i smislenosti aktivnosti za djecu, organizacijski i kontekstualni uvjeti i pedagoška osposobljenost odgojitelja; treba stvoriti odgovarajuće organizacijske uvjete koji se temelje na suvremenom shvaćanju djeteta

OSIGURANJE KVALITETE

- jedno od temeljnih obilježja kvalitete je njezin stalni rast pa je obveza svih čimbenika odgojno-obrazovnog procesa stalno promišljati, diskutirati i evaluirati kvalitetu odgojno-obrazovne prakse i djelovati u smjeru njezina stalnog unapređivanja

- kvalitetu podsustava čini ukupnost utjecaja (okruženje, ozračje, vođenje, odnosi, komunikacija, uvjerenja, vrijednosti, ponašanja) nužnih i korisnih za razvoj, odgoj i učenje djece

- kvaliteta je rezultat promišljenog djelovanja pa je potrebno prema unaprijed utvrđenim standardima stalno analizirati postojeću praksu, uočavati i isticati dobre primjere i kritične točke te usmjeravati djelovanje pojedinca/ustanove prema unapređivanju i otklanjanju utvrđenih nedostataka

- iznimno je značajna unutarnja procjena kvalitete ustanove (zajednički dogovoreni standardi i vlastiti/dodatni standardi)

- vrtići podliježu i stalnom vanjskom vrednovanju čiji su kriteriji unaprijed poznati i međusobno usklađeni

- unutarnja i vanjska procjena obuhvaćaju cjelinu i pojedine segmente

- važan element unutarnje procjene kvalitete ustanove je osposobljenost svih čimbenika odgojno-obrazovnog procesa za stalnu i kvalitetnu samoprocjenu

- čimbenici vrednovanja kurikuluma u vrtiću: odgojitelji i drugi stručni djelatnici, djeca i roditelji

- čimbenici vrednovanja kurikuluma izvan vrtića: refleksni prijatelji iz drugih vrtića i akademske zajednice, čimbenici mreže profesionalne zajednice učenja i nadležne institucije

PROFESIONALNI RAZVOJ STRUČNIH DJELATNIKA VRTIĆA

- primjereniji su oni oblici profesionalnog usavršavanja koji imaju ne samo informacijski, nego i transformacijski potencijal, tj. oni koji imaju istraživačka obilježja i omogućuju propitivanje uvjerenja, iskustava i svakidašnje prakse odgojitelja

- treba poticati sudjelovanje u akcijskim istraživanjima te prihvaćanje novih oblika profesionalnog učenja

- među oblicima profesionalnog usavršavanja izvan vrtića posebno mjesto zauzima stvaranje profesionalnih zajednica učenja (umrežavanje vrtića) – usmjerene su poticanju odgojitelja i svih ostalih na kontinuiranu razmjenu profesionalnih ekspertiza, uvida i znanja, kao osnove njihova zajedničkog učenja i razvoja

- sudjelovanje u različitim programima profesionalnog usavršavanja, koji uključuju predavanja stručnjaka, radionice, prezentiranje primjera dobre prakse i sl.

IZMJENE I DOPUNE NACIONALNOG KURIKULUMA ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

KURUKULUM PREDŠKOLE

A) Cilj i namjena kurikuluma predškole

Predškola je dio formalnog sustava odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske i predstavlja početni obvezatni institucionalni oblik odgoja i obrazovanja za svu djecu u godini dana prije upisa u osnovnoškolski odgoj i obrazovanje.

Temeljna je zadaća kurikuluma predškole poticanje razvoja kompetencija djece stvaranjem stimulativnog socijalnog i prostorno-materijalnog okruženja te pružanja izravne i neizravne podrške cjelovitom razvoju djece: tjelesnom, jezičnom, spoznajnom, socijalnom i emocionalnom.

B) Planiranje i oblikovanje kurikuluma predškole

Kurikulum predškole oblikuje se cjelovito kroz međusobno povezane aktivnosti, integraciju područja učenja i cjelovitost iskustva učenja.

Djelovanje odgajatelja i stručnih djelatnika temelji se na profesionalnom razumijeva¬nju razvoja djece i razvojnim poticajima prelaska u zonu sljedećega razvoja, što podrazumijeva fleksibilnost ku¬rikuluma i njegovu usklađenost s jedinstvenim potrebama i stilovima učenja različite djece.

C) Praćenje i dokumentiranje dječjih postignuća i razvoja kompetencija djece u predškoli

Nakon završenog programa predškole od djeteta je moguće očekivati sljedeće: kompetencije za učenje o učenju, kompetencije za istraživanje i razumijevanje svijeta, komunikacijske kompetencije, kreativne i umjetničke kompetencije, osobne i socijalne kompetencije, kompetencije aktivnog građanina.

Za svako dijete oblikuje se mapa kao instrument koji daje kvalitativan uvid u dječji razvojni status i postignuća. Kontinuirano praćenje razvoja i postignuća djece obuhvaća različite oblike dokumen¬tiranja: etnografske i anegdotske bilješke stručnog osoblja i roditelja koje omogućuju razumijevanje dječje igre, učenja i razvoja kompetencija, opservacije ponašanja i postignuća djece, transkripte razgovora, fotografije i au¬diovizualne zapise dječjih aktivnosti i postignuća, različite dječje radove i zapise njihova izražavanja te samorefleksije djece.

Kontinuirano praćenje postignuća i razvoja kompetencija djece u oblikovanju kurikuluma predškole omogućuje: prepoznavanje i razumijevanje specifičnih interesa, mogućnosti, motiviranosti i postignuća djeteta kako bi se poticao njegov daljnji razvoj i osigurali odgovarajući oblici podrške; uvid u složena iskustva učenja djeteta kao indikatora razvoja; praćenje i poticanje razvoja različitih kompetencija djeteta.

D) Kvaliteta kurikuluma predškole

Partnerstvo s obitelji u predškoli

Partnerstvo kao viša razina suradničkih odnosa podrazumijeva ravnopravan odnos roditelja i stručnih djelatnika u svim aspektima odgoja i obrazovanja pri čemu roditelji imaju primarni utjecaj na život djece. Partnerski odnos podrazumijeva međusob¬no povjerenje, prihvaćanje i skrb, doživljaj i uvažavanje kompetencija drugih i njihovih vrijednosnih orijentacija te komunikaciju kao operativnu dimenziju odnosa, a prepoznatljivo je u različitim oblicima sudjelovanja rodite¬lja.

Razine partnerskog odnosa: informiranje, uključivanje u izravni odgojno-obrazovni proces, uključivanje u postupke prelaska (iz vrtića u osnovnu školu), različiti oblici potpore roditeljstvu.

Prelazak iz predškole u osnovnu školu

Prelazak djeteta iz predškole u osnovnu školu planira se i ostvaruje u suradnji dječjeg vrtića i škole. Suradnja odgojno-obrazovnih ustanova osigurava kontinuitet odgoja i obrazovanja, olakšava prelazak djeteta u sustav osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja usklađen s utvrđenim dobrobitima i kompetencijama djeteta prema NKRPOO-u, načelima i vrijednostima Okvira nacionalnoga kurikuluma te Nacionalnim kurikulumom za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Suradnja i partnerstvo prepoznatljivi su kroz višestruke međusobne posjete djece i odgojno-obrazovnih radnika vrtića i škole, suradnički dijalog stručno-razvojne službe vrtića i škole i roditelja te aktivnosti prelaska i povezivanja obitelji, vrtića i škole. Prelazak djeteta iz predškole u osnovnu školu provodi se bez normativne procjene akademskih postignuća djece.

02.05.2017. SEMINAR

Tratinčica, Grubišno Polje 2016./2017.: Kurikulum, načela

https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0ahUKEwjq8pLaze_TAhWLC8AKHRPBD2sQFggoMAA&url=http%3A%2F%2Fdvt.hr%2Fwp08%2Fwp-content%2Fuploads%2F2015%2F02%2FKurikulum-D.V.-G.-POLJE-16.-17.-16.09.16..pdf&usg=AFQjCNH49n3W_nW6kME0WbHqp7FfB87qSQ&cad=rja

1. Fleksibilnosti o-o procesa: omogućiti djecu da steknu vještine sukladne njihovim individualnim potrebama, uvažavanje prava sve djece, provođenje projekata; 2. Partnerstvo vrtića s roditeljima i širom zajednicom: poticanje partnerskog odnosa s roditeljima u ostvarivanju zajedničkog cilja-optimalan razvoj djeteta, povezivanje obiteljskog s izvanobiteljskim odgojem, kreativne radionice za roditelje, eko edukacija djece i odraslih, izleti i posjeti, roditeljski sastanci sa stručnim temama, druženje s roditeljima; 3. Osiguravanje kontinuiteta u o-o: program predškole; 4. Otvorenost na kontinuirano učenje i spremnost za unaprjeđenje prakse: kontinuirano stručno usavršavanje, odgojitelji provode svoju valorizaciju i samovrednovanje, stručni seminari i aktivi, razmjena znanja i iskustava, rad s pripravnicima, stručno-pedagoška praksa sa studentima.

Report Abuse

If you feel that this video content violates the Adobe Terms of Use, you may report this content by filling out this quick form.

To report a Copyright Violation, please follow Section 17 in the Terms of Use.