OBRAZOVNA POLITIKA I RANI ODGOJ I OBRAZOVANJE MARTINA mARJANOVIĆ

POJMOVI

POLITICS -proces donošenja odluka koje se primjenjuju na sve članove grupe

POLICY -određen tijek akcija, djelovanja usvojenih zbog dobrobiti ustanove, institucije; načela usvojena i provedena od strane vlade, političke stranke

EARLY EDUCATION -životna faza u dobi do 8.godine života

PRESCHOOL EDUCATION- životna faza prije polaska u školi odnosno od 6-7. godine života

SEMINAR 28.2.1017.

IZAZOVI I ZAHTJEVI KOJI SE NALAZE PRED ODGOJITELJIMA

-velika očekivanja roditelja; nesrazmjer u obrazovnom stupnju; usavršavanje, cjeloživotno obrazovanje, refleksija; nepoštivanje pedagoškog standarda, materijalni uvijeti rada; nedostatno obrazovanje za rad s marginaliziranom djecom; nedostatak vještina za uključivanje roditelja

KVALITETNA OO USTANOVA -Svi korisnici se osjećaju ugodno, sigurno, dobrodošlo

STRUKTURNA KVALITETA (broj OO radnika, dizajn kurikuluma, omjer odrasli-dijete)

KVALITETA PROCESA(uloga igre, odnosi odgojitelja s obitelji djece, integralni pristup)

KVALITETA ISHODA (dobrobit za dijete, obitelj, zajednicu i društvo, emocionalni, moralni, mentalni i fizički razvoj djece, dječje zdravlje i spremnost za školu)

GLAVNA ULOGA CJELOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA = mogućnost pružanja kvalitetne usluge, zadovoljenje potreba svakog djeteta, doprinos različitim aspektima društvenog razvoja i razvoju osobitosti djece

AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

ZAKON O AGENCIJI ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

I. OPĆE ODREDBE Članak 1.

Ovim se Zakonom osniva Agencija za odgoj i obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija) te uređuje status, djelatnost i ustrojstvo Agencije kao javne ustanove.

Članak 2. Osnivač Agencije je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Članak 3. (1) Agencija se upisuje u sudski registar. (2) Agencija će poslovati pod nazivom Agencija za odgoj i obrazovanje. (3) Sjedište Agencije je u Zagrebu.

II. DJELATNOST AGENCIJE

Članak 4.

(1) Djelatnost Agencije je obavljanje stručnih i savjetodavnih poslova u odgoju i obrazovanju. (2) Agencija sudjeluje u praćenju, unapređivanju i razvoju odgoja i obrazovanja na području predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, obrazovanja odraslih te školovanja djece hrvatskih građana u inozemstvu i djece stranih državljana. (3) U obavljanju djelatnosti Agencija: – sudjeluje u izradi, razvoju i implementaciji nacionalnog kurikuluma, – pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima (u daljnjem tekstu: odgojno-obrazovni radnici) u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja, – organizira i provodi stručno usavršavanje odgojno-obrazov-nih radnika i ravnatelja, ako posebnim propisima nije drugačije određeno, – provodi stručne ispite za odgojno-obrazovne radnike, prema posebnim propisima, – provodi postupak stručnog napredovanja za odgojno-obrazovne radnike i ravnatelje, prema posebnim propisima, – daje mišljenja o programima u predškolskom odgoju, nastav-nim programima u osnovnom školstvu i gimnazijama, općeobrazov-nim programima srednjeg strukovnog školstva, te u programima u obrazovanju odraslih, osim ako posebnim propisima nije drugačije određeno, – daje mišljenje o nastavnim programima općeobrazovnih pred-meta u postupku verifikacije odgojno-obrazovnih ustanova, – prati izradu i provedbu Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda kao dijela nacionalnoga kurikuluma, – obavlja stručno-pedagoški nadzor, – sudjeluje u organizaciji i provođenju učeničkih smotri i natjecanja, – sudjeluje u izradi i praćenju nacionalnih programa, – obavlja informacijsko-dokumentacijsku i nakladničku djelatnost, – obavlja i druge poslove u sustavu odgoja i obrazovanja u skladu sa zakonom i provedbenim propisima ministra nadležnog za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar).

Članak 5.

(1) Stručno-pedagoški nadzor Agencija obavlja izravnim stručno-pedagoškim uvidom u odgojno-obrazovni rad ustanove, rad odgojno-obrazovnih radnika te rad ravnatelja kao stručnog voditelja ustanove. (2) Stručno-pedagoški nadzor uključuje praćenje ostvarivanja nastavnih planova i programa, organizacije i izvođenja nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada ustanova te stručnog i pedagoškog rada odgojno-obrazovnih radnika. (3) Ravnatelj i odgojno-obrazovni radnik ustanove dužni su dati na uvid dokumentaciju i druge podatke potrebne za obavljanje stručno-pedagoškog uvida i savjetodavnog rada osobama koje provode stručno-pedagoški uvid. (4) Agencija je dužna u područjima iz članka 4. ovoga Zakona pružati stručnu pomoć te davati stručne upute ustanovama u obav-ljanju djelatnosti kao i pružati stručnu pomoć te davati stručne upute radi sprječavanja, odnosno otklanjanja pogrešaka u stručnom radu ravnatelja i odgojno-obrazovnih radnika. (5) Način obavljanja stručno-pedagoškog nadzora, kao i uvjeti koje moraju ispunjavati osobe koje provode stručno-pedagoški uvid, pobliže se uređuju statutom Agencije.

Članak 6.

(1) Agencija je dužna razmotriti podneske građana, tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) i lokalne samouprave i pravnih osoba, koji se odnose na poslove iz djelokruga Agencije te o poduzetim mjerama izvijestiti podnositelje. (2) O svom radu Agencija podnosi izvješće Ministarstvu. (3) Način i rokovi izvješćivanja uređuju se statutom Agencije.

Članak 7. (1) Djelatnost Agencije financira se iz državnog proračuna. (2) Agencija može stjecati prihode i iz drugih izvora, u skladu sa zakonom.

Članak 9.

(1) Agencijom upravlja Upravno vijeće. (2) Upravno vijeće ima predsjednika i šest članova. (3) Mandat Upravnog vijeća traje četiri godine od dana konstituiranja. (4) Predsjedniku, odnosno članu Upravnoga vijeća mandat može prestati i prije isteka roka iz stavka 3. ovoga članka na osobni pisani zahtjev te ako predsjednik, odnosno član, ne ispunjava obveze utvrđene statutom Agencije. (5) Predsjednika i članove Upravnog vijeća imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra.

Članak 10.

(1) Upravno vijeće Agencije: – donosi statut Agencije, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, – donosi godišnji program rada i financijski plan, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, – donosi opći akt o radnim mjestima i broju izvršitelja stručnih i savjetodavnih te administrativno-tehničkih i pomoćnih poslova, uz suglasnost Ministarstva, – donosi ostale opće akte Agencije, – raspisuje javni natječaj za imenovanje ravnatelja Agencije, – utvrđuje plan razvoja Agencije, – odlučuje o raspolaganju imovinom u skladu sa zakonom i statutom Agencije, – na prijedlog ravnatelja imenuje i razrješava pomoćnike rav-natelja Agencije, – odlučuje o raspoređivanju dobiti Agencije u skladu sa zakonom,– kao tijelo drugog stupnja odlučuje o pravima radnika iz radnog odnosa i u svezi s radom, – obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom Agencije. (2) Upravno vijeće odlučuje većinom glasova ukupnog broja članova. (3) Način rada Upravnog vijeća pobliže se uređuje statutom Agencije.

preuzeto sa: http://www.azoo.hr/images/AZOO/Zakon_AZOO.pdf

• ODJELI I ODSJECI

-Odjel pravnih, računovodstvenih i pomoćnih poslova

-odjel za opće poslove

-odjel za predškolski odgoj i osnovno školstvo

-odjel za srednje školstvo

-odjel za stručni pedagoški nadzor

-podružnice Osijek, Rijeka, Split

• DOKUMENTI AGENCIJE

1.Opći dokumenti (zakon AZOO, STATUT AZOO)

2.Programi rada i izvješća

3.Financijski dokumenti

• STRUČNO USAVRŠAVANJE

1.Katalog stručnih skupova (sadrži informacije o vremenu, području, temi skupa i voditeljima)

2.Skupovi po područjima (predškolski, razredna nastava- po predmetima)

3.Skupovi najave i izvješća

4.Županijska stručna vijeća (koji su voditelji)

5.Zdravstveni odgoj (plan i program, priručnici za provođenje zdravstvenog odgoja, skupovi na tu temu....)

• NATJECANJA I SMOTRE

-Katalog, upute i obavijesti o održavanju, arhiv natjecanja i smotri, izvannastavne aktivnosti

• STRUČNI ISPITI

-Vrijeme i mjesto održavanja, ispitna povjerenstva, rokovi, upute za prijavu

• PROGRAMI

-PROGRAM SEMP= projekt OiO za okoliš namjenjen nastavnicima i učenicima u cilju poticanja OiO za održivi razvoj na području Mediterana

-PROGRAM GRAĐANSKOG OiO = normativni i preporučeni dokumenti, materijali, projekti iz fondova EU i Vijeća Europe.

-NACIONALNI PROGRAMI= za ljudska prava i građanstvo, za borbu protiv korupcije, zaštita i promicanje ljudskih prava

-PROGRAM GLOBE= od 1995. U RH školama, učenici prate promjene u svom neposrednom okruženju (okolišu) i podatke unose u jednistvenu GLOBE bazu. Svjetski program preko 110 zemalja, 23000 škola

-ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA ODRŽIVI OKOLIŠ

-EDUKACIJA U BORBI PROTIV NASILJA U SPORTU

• OBAVIJESTI I NAJAVE

Također nudi informacije o: kurikulumu, ravnateljima, napredovanje u struci (popis promoviranih i rok za dostavu prijedloga), propisima (zakoni, pravilnici,odluke), projektima, međunarodnoj suradnji (Program Pastalozzi- osmišljavanje načina integracije razvoja nužnih kompetencija i stručnog usavršavanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika), izdavačkoj djelatnosti, PKSSUOR(poboljšanje kvalitete sustava stručnog usavršavanja 00 radnika), natječajima i javnoj nabava te poveznice.

RAZLIKE MEĐU DRŽAVAMA U RANOM I PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU

ANALIZA KVALITETE KURIKULUMA I PREGLED UTJECAJA NA EUROPSKI RANI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Trajanje projekta 36.mj.; autori: Jensen, Lannone

1. MINIMALNI KVALIFIKACIJSKI ZAHTJEVI ZA ODGOJITELJE

PORTUGAL - Kvalifikacijski zahtjevi usklađeni s reforomom Bolonje. Nužnost diplome magistra.

POLJSKA - Inicijalno obrazovanje je akademsko. Odgajatelji su obvezni steći kvalifikacije u pripremi za učenje suvremenih stranih jezika do 2020.godine. Mlađa dobna skupina: dadilje, medicinske sestre; starija dobna skupina: diploma prvostupnika ili magistre

GRČKA - Stručno osposobljavanje (vocational training) je obavezno za svakog zaposlenika u institucijama za skrb o djeci. Za učitelje? (educators) stručno usavršavanje traje 4 godine. Za asistente dvije godine, dok odgojitelji (kindergarten teachers) moraju steći prvostupanjsku razinu kvalifikacije.

FINSKA - Jedan od tri zaposlenika unutar učionice ili odgojne skupine mora imati diplomu prvostupnika ili magistra, odnosno diplomu prvostupnika u društvenim znanostima.

ENGLESKA - Kvalifikacije su određene na nacionalnoj razini. Pridržavaju se standarda vertikalno i horizontalno, što slijedi stroge akreditacije zakona ( postupak kojim odgovarajuća strukovna organizacija ocjenjuje i potvrđuje da profesionalac ili profesionalna ustanova zadovoljava unaprijed defininirane standarde ) koji redovito ocjenjuje Ured za standarde u Obrazovanju. Zakonski je propisan omjer odgojitelj / dijete i prema tome se određuju kvalifikacije.

NIZOZEMSKA - Srednje strukovno obrazovanje (intermediate vocational education), koje ima trogodišnji ili četverogodišnji program.

ITALIJA - Nacionalno definirane kvalifikacije kojima upravljaju talijanske regije. Odgojitelji koji imaju 5godišnji studij ujedno su osposobljeni za rad u osnovnoj školi, ali kao odgojitelji mogu raditi i s prvostupničkom diplomom.

NJEMAČKA - Zbog nedostatka osoblja Njemačka je uvela prijenos ili promjenu karijere. To bi pomoglo u proširivanju radne snage, a daje efekt smanjenja kvalifikacija nužnih za rad u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Kvalifikacijski zahtjevi se razlikuju po općinama. Postoje tri razine: odgojitelj, edukator, prvostupnik nekog društvenog studija.

NORVEŠKA - Inicijalno obrazovanje koje podrazumijeva minimalno 100 dana prakse i znanje iz 6 područja: dječji razvoj, igra i učenje; društvo, religija i etika; jezik i matematika; umjetnost, kreativnost i kultura; priroda, zdravlje i kretanje; vođenje, koooperativni i razvojni posao.

DANSKA - Usredotočenost na kompetencije. Titula prvostupnika.

2. PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA TIJEKOM FORMALNOG ŠKOLOVANJA

Formalno školovanje= obrazovanje unutar školskog sustava (od osnovne škole do sveučilišta) koje rezultira diplomom ili svjedodžbom.

Formalno obrazovanje je u porastu uz neke iznimke zbog različitih socio-ekonomskih i političkih razloga. Povezanost visokog stupnja obrazovanja odgojitelja i dječjih postugnuća.

FINSKA - Težnja da studenti budu autonomni, samorefleksivni, etički odgovorni edukatori sa snažnom istraživačkom podlogom, poticanje dijaloga (učitelj- učenik).

NORVEŠKA - Minimalno 100 dana prakse i znanje iz 6 područja: dječji razvoj, igra i učenje; društvo, religija i etika; jezik i matematika; umjetnost, kreativnost i kultura; priroda, zdravlje i kretanje; vođenje, koooperativni i razvojni posao.

DANSKA - Naglasak na kompetencijama i igri u prirodi. Studenti koriste prirodu i kulturološke medije za stvaranje razvojnog i poticajnog okruženja, ugrađujući dječju perspektivu u igru i pedagoške aktivnosti.

*Ne naglašavaju svi važnost prakse, za razliku od Norveške (min 100 dana), Poljski minimum je 280 sati, plus 80 sati za odgojitelje za djecu iznad 3 godine. Formalno obrazovanje nije dovoljno, nužnost razvoja komepetencija koje će im omogućiti primjenu znanja i vještina u praksi , odnosno prilagođavanje situaciji i specifičnostima djece u okruženju vrtića i njihovim obiteljima.

Njemačka, Danska, Italija, Nizozemska, Norveška - mogućnost magisterija

3. PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA NAKON ULASKA NA TRŽIŠTE RADA

Postoje dva glavna trenda profesionalnog razvoja. Prvi stavlja pojedinca u središte, i odgovornost za samostalnim traženjem relevantnih načina za poboljšanje rada kao i traženje resursa (vrijeme i materijalna sredstva). Drugi trend je onaj u kojem lokalne i nacionalne vlasti osiguravaju podršku za profesionalni razvoj.

Prvi trend:

POLJSKA- odgojitelji sami iniciraju svoje profesionalno usavršavanje

ENGLESKA- vrlo ograničene potpore usmjerene profesionalnom razvoju, iako su neke profesionalne udruge počele organizirati radionice, seminare i online tečajeve

NJEMAČKA- veliki broj privatnih, neovisnih treninga i programa za profesionalni razvoj koji ulaze na tržište

DANSKA- razlika između dobro organiziranih i dobro razvijenih profesionalnih usavršavanja. Većinom samoinicijativno organizirano od strane odgajatelja s malo resursa.

NIZOZEMSKA- bezbroj poluprivatnih organizacija koje nude usavršavanje nakon formalnog obrazovanja i za vrijeme rada u struci, teme variraju.

Drugi trend:

NORVEŠKA- 10 milijuna NOK (2005.g.), a 2013.g. 120 milijuna NOK osiguranih za profesionalno usavršavanje sa strategijama da ima 86% sudjelovanja u 2012.godini.

FINSKA- pravo na sudjelovanje svake godine (3-10 dana). Nacionalni sustav je nedefiniran što se tiče profesionalnig usavršavanja, ali je ono besplatno. Organizirano od strane Ministarstva za odgoj i obrazovanje , Udruženje odgojitelja Finske...

GRČKA – u onim situacijama kada dođe do novih reformi, promjene političke organizacije, novih tehnologija...Organizirano je od strane Ministarstva obrazovanja

PORTUGAL- Usavršavanje organizirano na nacionalnoj razini, sredstva osigurava Vlada i Europski socijalni fond, teme:lokalne i nacionalne potrebe.

4. ULOGA I ODGOVORNOST ODGOJITELJA

Razlika među državama, dihotomnost, neke države imaju točno definirane uloge i odgovornosti,neke ne.

Uloge:

ENGLESKA: Uloga, nacionalno zadovoljenje standarda kvalitete, implikacija tako formalne organizacije je da uloge postaju zakonodavne (legitimised), a to kodiranje može postati ograničavajuće.

DANSKA: Uloga nije spomenuta u zakonu (za razliku od Engleske), osim u smislu implementacije nacionalnog kurikuluma. Razvoj kroz inicijalno obrazovanje i praksu. Moraju dokumentirati svoj rad, biti samorefleksivni praktičari, odgovorni u implementaciji teorijski temeljene prakse koja je u skladu s nacionalnim kurikulumom.

ITALIJA: Uloga odgojitelja je da budu motivirani, podržavaju sudioničke interakcije, imaju obrazovni „stil“ koji je utemeljen na suradničkom radu, stručnom usavršavanju, znanju i kulturi.

PORTUGAL: provođenje nacionalnih smjernica; kreiranje vlastitog kurikuluma , razvijenog u skladu s trenutnim potrebama njihovog ranog i predškolskog odgoj i obrazovanja i učenika; naglašavaju važnost autonomije, samoodgovornost osoblja; službeni profil osoblja je naveden u statutu

GRČKA: uloge definirane prema individualnim potrebama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja djece

Obrazovne odgovornosti:

ENGLESKA : Odgovornosti kroz određena područja učenja podjeljenja na primarna područja (komunikacija i jezik; psihički razvoj; osobni, socijalni i emocionalni razvoj) i specifična područja (književost, matematika, razumijevanje svijeta; likovnost i dizajn).

NORVEŠKA: Odgovornost kroz 7 područja: komunikacija, jezik, tekst; tijelo, kretanje, zdravlje; umjetnost, kultura, kreativnost; priroda, okoliš, tehnologija; etika, religija, filozofija; lokalna zajednica i društvo; brojevi, prostor i oblik.

NIZOZEMSKA : Odgovornost kroz: standarde kvalitete; 4 područja dječjeg razvoja; emocionalna sigurnost; razvoj autonomije; kognitivna kompetencija; socijalna kompetencija

GRČKA: Reggio pedagogija- odgojitelji usmjereni na metode poučavanja, projekte i igru

*Ne postoje zakonom definirani standardi kvalitete u Danskoj, Finskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Nizozemskoj i Poljskoj. Engleska, Norveška i Portugal su tri zemlje koje imaju jasno definirane standarde kvalitete u nacionalnom zakonodavstvu, kao što su: Early Years Foundational Stage Statutory Framework (England), the Kindergarten Act (Norway), the Framework Law of Pre-School Education and the Teachers Career Statute (Portugal). To pokazuje tendenciju definiranja standarda kvalitete na mikro i mezo razini sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

HRVATSKA:

MINIMALNI KVALIFIKACIJSKI ZAHTJEV ZA ODGOJITELJE u RH je prvostupnička diploma (bakalar).

PROFESIONALNI RAZVOJ TIJEKOM FORMALNOG ŠKOLOVANJA je u obliku teorijskog djela predavanja i prakse. Mogućnost magisterija i doktorata.

PROFESIONALNI RAZVOJ NAKON ULASKA NA TRŽIŠTE u nekim slučajevima organizira vrtić, Agencija za odgoj i obrazovanje ili odgojitelji samoinicijativno

ULOGA I ODGOVORNOST ODGAJATELJA u RH slična je, Grčkoj, Italiji i Portugalu. Drugim riječima: Uloga odgojitelja je da budu motivirani, podržavaju sudioničke interakcije, imaju obrazovni „stil“ koji je utemeljen na suradničkom radu, stručnom usavršavanju, znanju i kulturi, provođenje nacionalnih smjernica; kreiranje vlastitiog kurikuluma , razvijenog u skladu s trenutnim potrebama njihovog ranog i predškolskog odgoj i obrazovanja i učenika; naglašavaju važnost autonomije, samoodgovornost osoblja; uloge definirane prema individualnim potrebama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja djece

DRŽAVNI PEDAGOŠKI STANDARD

Državnim pedagoškim standardima utvrđeni su optimalni prostorni, kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi normativi koji služe kao putokaz osiguravanja ujednačenih uvjeta rada u dječjim vrtićima. Svrha je pedagoških standardada temeljem propisanih kriterija unaprijediti sveukupnu djelatnost na jedinstvenim osnovama uz ravnomjerne uvjete rada predškolskih ustanova. Jednaki uvjeti rada pretpostavka su za osiguranje više kvalitete ranog i predškolskog odgoja.

Državnim pedagoškim standardima utvrđeni su:

1. programi s obzirom na trajanje i namjenu,

2. predškolski odgoj i obrazovanje djece i djece s posebnim potrebama (djece s teškoćama i darovite djece),

3. predškolski odgoj i obrazovanje djece hrvatskih građana u inozemstvu,

4. predškolski odgoj i obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina,

5. ustroj predškole,

6. mjerila za broj djece u odgojnim skupinama,

7. mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika u dječjem vrtiću,

8. mjere zdravstvene zaštite i prehrane djece u dječjem vrtiću,

9. mjerila za financiranje programa dječjih vrtića,

10. materijalni i financijski uvjeti rada,

11. prostori dječjeg vrtića,

12. higijensko-tehnički zahtjevi za prostore u dječjem vrtiću,

13. mjerila za opremu dječjeg vrtića,

14. mjerila za didaktička sredstva i pomagala.

VII. MJERILA ZA BROJ DJECE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM SKUPINAMA

Članak 21.

(1) Odgojno-obrazovna skupina osnovna je jedinica u kojoj se provode različiti programi za djecu predškolske dobi. Odgojno-obrazovne skupine ustrojavaju se prema dobi djece, vrsti i trajanju programa, sposobnostima, potrebama i interesima djece i roditelja.

(2) Dječji vrtić optimalne veličine ima od 17 do 20 odgojnih skupina redovitoga programa ili 340 do 400 djece ukupno.

(3) Dječji vrtić s područnim odjelima optimalne veličine ima 30 odgojnih skupina ili 600 djece.

(4) Dječji vrtić može imati najmanje jednu odgojnu skupinu s najviše 25 djece.

(5) Odredbe ovoga Standarda primjenjuju se na sve vrtiće neovisno o broju odgojno-obrazovnih skupina odnosno djece.

Članak 22.

(1) Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu utvrđuje se ovisno o dobi djeteta i broju djece s teškoćama uključene u odgojnu skupinu.

(2) U odgojno-obrazovnu skupinu djece u redovitom programu u dobi:

– od navršenih šest do navršenih 12 mjeseci može se uključiti najviše 5 djece,

– od 13 do 18 mjeseci može se uključiti najviše 8 djece,

– od 19 do 24 mjeseca može se uključiti najviše 12 djece,

– u trećoj godini može se uključiti najviše 14 djece,

– u četvrtoj godini može se uključiti najviše 18 djece,

– u petoj godini može se uključiti najviše 20 djece,

– u šestoj godini može se uključiti najviše 23 djece,

– u sedmoj godini do polaska u školu može se uključiti najviše 25 djece.

(3) U odgojno-obrazovnu skupinu može se uključiti, na temelju mišljenja stručnih suradnika dječjeg vrtića, samo jedno dijete s lakšim teškoćama i tada se broj djece u skupini smanjuje za dvoje djece.

(4) U odgojno-obrazovnu skupinu može se uključiti samo jedno dijete s većim ili kombiniranim teškoćama ako je nedostatan broj djece za ustroj odgojne skupine s posebnim programom i tada se broj djece smanjuje za četvero.

(5) U mješovitoj odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi:

– od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 10 djece,

– od 1 do 3 godine može se uključiti najviše 12 djece,

– od 3 godine do polaska u školu može se uključit najviše 20 djece,

– od 4 godine do polaska u školu može se uključiti najviše 22 djece.

PREUZETO: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2128.html

ODNOSI IZMEĐU STUPNJA KVALIFIKACIJE UČITELJA I KVALITETE RANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Autrori: Matthew Manning, Susanne Garvis, Christopher Fleming, Gabriel T.W. Wong

PROBLEM, STANJE

Jaz između postignuća, odnosno obrazovnih nejednakosti, postoji između rasnih i društveno-ekonomskim skupina. Učenici u nepovoljnom gospodarskom položaju, kao i učenici rasnih marginaliziranih skupina u SAD-u, na primjer, imaju veću vjerojatnost da će imati niže ocjene i rezultate u standardiziranim testovima nego studenti bijele rase.

Bez pristupa visokokvalitetnim uslugama (na primjer, zdravstvu i obrazovanju) koji podupiru dijete i njegovu / njezinu obitelj u prvim godinama života, potencijalno negativni putevi mogu dovesti do loših socijalnih, emocionalnih, obrazovnih, zdravstvenih, gospodarskih i ponašajnih ishoda, rezultata.

Visoko kvalitetni rani odgoj i obrazovanje (u usporedbi s niskokvalitetnim) pruža veću vjerojatnost optimalnom socijalnom,emocionalnom i kognitivnom razvoju, te olakšava pozitivnu interakciju između nastavnika i djece. Visokokvalitetni programi su pokazali da utječu na opipljive i neopipljive društvene koristi. To uklljučuje povećanje poreza, zbog većih prihoda sudionika programa, smanjenje žrtava nasilja, sudskih troškova, i poboljšanje kvalitete života.

Dobro dokumentiran odnos između visoko kvalitetnog ranog odgoja i obrazovanja i opipljivih i neopipljivih pogodnosti koje nudi visoko kvalitetni program je temeljni razlog za poboljšanje kvalitete ranog odgoja.

ODNOS IZMEĐU ODGOJITELJEVIH KVALIFIKACIJA I KVALITETE RANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Ključ nezavisne varijable je učiteljeva kvalifikacija, koja utječe na glavni ishod- kvalitetu učionice.

Katz (1992) sugerira da se kvaliteta ranog odgoja i obrazovanja može definirati i ocijeniti iz četiri perspektive: top-down(vrh-dolje); odozdo prema gore; iznutra; i izvana-unutra.

Vrh - dolje: ispituje kvalitetu identificirajući odabrane značajke i karakteristike programa, zapisano i promatrano od strane procijenitelja

Odozdo prema gore: pridaje važnost dječjim iskustvima i razmatra kako djeca vide same sebe kao uključene i cijenjene osobe tijekom procesa učenja

Iznutra: Određuje kvalitetu programa iz perspektive osoblja. Tri dimenzije: kolegijalni odnosi, odnosi osoblje-roditelj, osoblje i sponzori (staff sponzor).

Izvana- unutra: odnosi se na odnos roditelj- učitelj.

STRUKTURNA KVALITETA

Brojne studije su ispitivale učinkovitost strukturnih značajki za predviđanje kvalitete rezultata. Tri najčešće proučave značajke su omjer osoblje-dijete, veličina razreda i obrazovna postignuća osoblja.

Djeca upisana u programe s niskim omjerima (tj. malo djece po učitelju) imaju tendenciju razviti veću razinu socijalne kompetencije, strpljivosti i kooperativnosti, veću razinu poštovanja, uvažavanja i sofisticiranosti u društvenim igrama te su napredniiji u akademskom obrazovanju za razliku od djece iz programa s visokim omjerima (velik broj djece na jednog učitelja).

KVALITETA PROCESA

Viša kvaliteta procesa u razredu povezan je s manje problema u ponašanju, boljim kognitivnim i socijalnim vještinama, te akademskim napretkom - posebno matematičke vještine. Razredna dinamika, uključujući interakciju učitelj- učenik- materijali, odražavaju temeljne komponenete u ranom odgoju i obrazovanju. Te komponente su povezane s pozitivnim akademskim i društvenim ishodima djece.

MJERENJE KVALITETE

The Classroom Assessment Scoring System (CLASS) je jedan od najčešće korištenih i najpouzdanijih mjernih instrumenata za procjenu kvalitete interakcijskih procesa unutar učionice. CLASS se fokusira isključivo na nekoliko dimenzija učitelj-dijete interakcije. Ove dimenzije su organizirane u tri široka područja (emocionalna podrška, organizacija učionice i podrška nastavnika) odražavajući dva aspekta (socijalne i nastavne) interakcije. Visoka razina nastave i emocionalne podrške smanjuje vjerojatnost razvijanja loših ishoda učenja i smanjuje učeničke sukobe s nastavnicima. Mashburn i suradnici (2008) također otkrivaju da nastavne interakcije mogu predvidjeti akademske i jezične vještine djece.

PITANJE VISOKE KVALITETE RANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA I POLITIKE NASTAVNIKA

Odnos između razine kvalifikacije učitelja i kvalitete ranog odgoja i obrazovanja potaknuo je donositelje odluka da razmotre zahtjeve centara za povećanje udjela visoko kvalificiranih učitelja u registru zaposlenih. Specifični razlozi učiteljske police ranog odgoja i obrazovanja (primjerice politika prvostupanjske diplome) je da se od učitelji koji imaju visoki stupanj obrazovanja zahtjevaju kvalitetnije učionice, odnosno učenici s boljim razvojnim ishodima.

UČITELJSKE KVALIFIKACIJA KAO VARIJABLA KOJA UTJEČE NA KVALIETETU ODGOJA I OBRAZOVANJA

Kvalifikacije učitelja mogu se kategorizirati prema njihovom stupnju obrazovanja. Obrazovanje može biti primarno, sekundarno, kroz tečajeve, programe, radionice. Razlikuju se prema tipu programa i diplome: društvena diploma (associate degree (AA)), Child Development Associate (CDA) Credential/AA/certificate in ECEC, prvostupanjska diploma (bachelor’s degree (BA)), prvostupanjska diploma u osnovnom obrazovanju( BA in ECEC or primary education), magistar (master’s degree (MA)), magistar u osnovnom obrazovanju (MA in ECEC or primary education), doktorat (PhD, and EdD (professional doctorate)) . Neka literatura ne odvaja razine diploma, primjerice magistar i doktorat, se vode kao posljediplomski studij.

KAKO KVALIFIKACIJE UTJEČU NA KVALITETU RANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Učitelji s višim stupnjem obrazovanja su: odgovorni, ohrabrujući i inspirirajući u razgovoru s djecom. Literatura kaže da veći stupanj obrazovanja potiče učitelje da usvoje razvojno primjerene načine prakse, koje će olakšati podržavajuće i njegujuće interakcije nužne za kvalitetan rani odgoj i obrazovanje.

preuzeto sa: https://www.campbellcollaboration.org/media/k2/attachments/0224_ECG-Manning-Teacher_qualifications.pdf

SEMINAR 7.3.2017

Building Adult Capabilities to Improve Child Outcomes: A Theory of Change https://www.youtube.com/watch?v=urU-a_FsS5Y

Made with Adobe Slate

Make your words and images move.

Get Slate

Report Abuse

If you feel that this video content violates the Adobe Terms of Use, you may report this content by filling out this quick form.

To report a Copyright Violation, please follow Section 17 in the Terms of Use.