1. Zadaća

Curriculum Quality Analysis and Impact Rewiew of European ECEC

DANSKA

Danski predškolski obrazovni sustav podrazumijeva brigu o djetetu koje je mlađe od šest godina te dijele djecu na "younger" (od godinu dana do treće godine), te na "older" dijete (od tri godine do pete godine ). Minimalni zahtjevi sustava za jednog odgojitelja podrazumijevaju educiranu osobu koja brine o djeci, odgaja ih preko dana ("day care"). Postoje i čuvanja kod kuće te se javljaju i čuvanja djece nakon škole, no taj dio nije vezan uz predškolsko dijete i odgojiteljice. Danski sustav dijeli kvalifikacije na predškolskog učitelja, koji se kod nas naziva odgojiteljem, te na pedagoškog asistenta. Tijekom usavršavanja i edukacije, od studenata se ne očekuje da samo usavrše vještine i usvoje znanje, već da se upoznaju sa specifičnostima pojedinaca i svim općim karakteristikama sustava i praćenja standarda koji su postavljeni. Prilikom zapošljavanja, odgojitelj treba imati diplomu prvostupnika. Profesionalan razvoj vođen je promišljanjem za dobrobit od djeci, nasljedstvu i mladima. Tek se onda širi na lokalne i regionalne vlasti. Stručno usavršavanje vezano je uz samoorganizaciju i to utječe na obrazovno planiranje i odredbe unutar sustava. Sustav raspoznaje nekoliko inovativnih razina unutar različitosti s obzirom na profesionalni razvoj odgojitelja, a to su razina od inovativnosti pa do profesionalnog razvoja, unutarnja organiziranost te individualno i grupno usavršavanje.

ENGLESKA

Engleski obrazovni sustav zahtjeva primjereno obrazovanje za svakog odgojitelja gdje je vidljiv dobar status edukacije kroz obrazovanje te stečen cetrtifikat prve pomoći za njegu djece. Engleski zakoni o odgoju i obrazovanju stogo propisuju omjer odgojitelja i djece te se prema tome određuju kvalifikacije i razina obrazovanja koje odgojitelj mora posjedovati. Profesionalni razvoj odgojitelja podrazumijeva mnoge treninge i razne tečajeve koje nude mnoge profesionalne udruge te različiti internetski portali. Odgojitelji se moraju brinuti za 7 područja učenja i razvoja djeteta razdvojenih na primarna područja učenja: komunikacija i jezik, fizički razvoj te osobni, socijalni i emocionalni razvoj; i na specifična područja: pismenost, matematiku, razumijevanje svijeta te ekspresivnu umjetnost i dizajn.

FINSKA

Finski obrazovni sustav podrazumijeva da je obrazovanje odgajatelja vođeno I propisano na nacionalnoj razini. Razvija i potiče kritičke refleksije I samoprocjenjivanje. Nacionalni kurikulum naglašava profesionalni razvoj i profesionalnu svjesnost kao ključne kompetencije odgojitelja. Odgojitelji imaju ključnu ulogu u odgoju i obrazovanju djece te se oni osvrću na njihove osnovne potrebe, interese i potiču razvoj svake individue. Odgojitelji imaju obvezu polaziti i prolaziti različite obuke koje su organizirane na nacionalnoj razini te su besplatne, individualne obuke, mentorstvo, obuke i seminare te različita istraživanja u vrtićima. Za rad u ustanovi potrebno je imati diplomu prvostupnika, predškolskog i školskog edukatora, odnosno učitelja.

NJEMAČKA

Njemački obrazovni sustav obuhvaĆa zahtjeve za kvalificiranost odgojitelja na razini općina te taj dio nije propisan nacionalno. Način za rad u RPOO kao odgojitelj, edukator, prvostupnik nekog društvenog studija. Odgojitelj radi nakon završene više srednje škole dok je za edukatora potrebno završiti državni strukovni program. Oni su u mogućnosti raditi s djecom mlađom od tri godine. Odgojitelji koji upišu magisterij, nakon što postanu dječji pedagog, najčešće postaju ravnatelji predškolskih ustanova. Uloga odgojitelja razlikuje se unutar države te nema usuglašenih nacionalnih standard. Odgojitelji imaju odgovornost implementacije kurikularnih promjena i reflektirati se na pedagoške procese te aktivno sudjelovati u obukama za vrijeme rada.

GRČKA

Odgojitelji za djecu starosti 0-4/5 godina završavaju četverogodišnje obrazovanje na Tehnološkom obrazovnom institutu odsjeka RPOO asistent sa završenom strukovnom školom. Odgojitelji za djecu 4/5 godina (obvezna predškola) završavaju sveučilišni studij odsjeka predškolskog ili ranog obrazovanja djece prve 3 i pol godine na Tehnološkom obrazovnom institutu te se bave brojnim teorijskim i praktičnim problemima, a posljednji semestar praksom u ustanovi RPOO. Rad u vrtićima je podređen nacionalnim vrtićkim kurikulumom. Odgojitelji ovise o obrazovnoj politici svojih općina, također su im limitirane opcije odlaska na radionice, seminare ili neka druga profesionalna usavršavanja. Za predškolske odgojitelje trenutno postoji samo inicijalni trening. U grčkom obrazovnom sustavu nema nacionalnog kurikuluma ni koncepata kvalitete za rani odgoj. Uloga te odgovornost ranog odgojitelja varira od ustanove do ustanove i nije dovoljno definirana. Predškolski odgojitelji imaju kurikulum, ali nema posebnog spominjanja kvalitete.

ITALIJA

U Italiji se odgojitelji razlikuju po stupnju obrazovanja : nido - prvostupnik obrazovanja ili 5-ogodišnja srednja škola, 3-godišnja strukovna škola je manje zastupljena, a u nekim regijama zastupljen je zahtjev za visokim obrazovanjem te scuola dell’infanzia - 5-ogodišnji sveučilišni studij (mogu predavati i u osnovnoj školi). Kod nido se nalaze djeca 0-3 g. - upravljane od strane općine ili regije, scuole dell' infanzia (3-6 g.) - upravljane od strane države. U nido su educatori (edukatori), a u scuole dell' infanzia su insegnanti (učitelji). Trogodišnji studij edukacijskih znanosti cilja na integraciju teorije i prakse. Obvezna praksa petogodišnji studij pruža multidisciplinarni kurikulum koji iziskuje sudjelovanje u radionicama i seminarima te stalne provjere znanja, dizertacija. Ministarstvo obrazovanja, sveučilišta i istraživanja pruža stalne obuke učiteljima u primarnim razredima osnovne škole. u talijanskom obrazovnom sustavu postoji inkluzivni i univerzalni kurikulum. Obuke za odgojitelje i učitelje ovise o mogućnostima regije, ali uglavnom se puno ulaže u profesionalno usavršavanje. Dobra motivacija, osjetljivost na dječje specifičnosti suradnja, stalni profesionalni razvoj karakterisrike su talijanskih odgojitelja i načina rada u vrtićima.

NIZOZEMSKA

U nizozemskom obrazovnom sustavu se može postati odgojitelj sa srednjom strukovnom školom (3- ili4-ogodišnji program) s posebnom pozornošću na brigu, socijalni rad, socijalni pedagoški rad i općenito brigu za mlade. Od 2015. mogu postati prvostupnici sa specijalizacijom za rano djetinjstvo, a za to moraju završiti 5-ogodišnju opću srednju školu, 6-ogodišnje predsveučilišno obrazovanje,ili 4-ogodišnju srednju strukovnu školu. U Nizozemskoj postoje mreže odgajatelja na lokalnim razinama; gotovo da i ne postoji profesionalni razvoj. Za brigu o djeci 0-4 godine ne postoji kurikulum, ali postoje smjernice: 4 standarda kvalitete (emocionalna sigurnost, razvoj autonomije, kognitivne i socijalne kompetencije), propisi kvalitete koji raspravljaju minimalnu razinu obrazovanja, specifični ciljevi u programima za djecu u rizičnim skupinama koje odgajatelji moraju usvojiti. Vrtići (4-6g) i predškola spadaju pod osnovnu školu koja ima određene ciljeve koje učenici moraju postići do 12. g. Odgojitelji moraju imati kompetencije kojima će postići ove ciljeve kod djece.

NORVEŠKA

Jedan sistem, za djecu do šest godina. Odgojitelji moraju proći trogodišnji studij. Odgojitelji trebaju imati znanja o vrtićima u svojoj državi, o razvoju po sektorima, zakonodavstvu i dokumentima o razvoju. Potrebno je široko znanje iz pedagogije i sedam područja učenja (vodstvo i organizacija pedagoškog rada, dječja igra i učenje, kultura, suvremeno djetinjstvo, raznolikost, prava djece, razvoj jezika te fizički i emocionalni razvoj djeteta). Nakon završenog trogodišnjeg studija moguće je ići još dvije godine, do magisterija. Profesionalni razvoj odgojitelja ne postoji, ali se javlja potreba za istim.

POLJSKA

Za djecu od nula do tri godine i od tri godine do pet/šest godina. Pravni akti reguliraju zahtjeve koje odgojitelji moraju ispuniti kako bi mogli raditi s djecom. Kvalifikacijski standardi grupirani su po dobi djece (od 20 tjedana starosti do 3 godine i od 3 godine do 5/6). Do 3 god.- jaslice, dječji klubovi, dnevna briga (individual day care), dadilje. Jaslice i dječji klubovi- medicinska sestra, babica, odgojitelj, učitelj u osnovnoj školi ili školski savjetnik, mogu i sa srednjom školom plus najmanje 2 godine iskustva rada s djecom mlađom od 3 godine ili 280h obuke. Day care- 160h obuke i 40h dodatne obuke. Programe rada i tečajeve mora odobriti Ministarstvo rada i socijalne politike. Programe za skupinu odgojitelja (djeca od 3 do 5/6 godina odobrava Ministarstvo znanosti i visokog obrazovanja. Odgojitelji moraju imati prvostupničku diplomu ili magisterij u području obrazovanja u ranom djetinjstvu. Stručno usavršavanje nije regulirano iako postoji svjesnost o važnosti istoga. Uloga odgojitelja (do 3 godine): briga o djeci u uvjetima sličnima kao kod kuće, odgovarajuća skrb i briga uzimajući u obzir individualne razlike, organizirati psihomotoričke aktivnosti koje odgovaraju dobi djeteta, suradnja s roditeljima (konzultacije i savjetodavne usluge). U jaslicama jedan odgojitelj na osmero djece, odnosno petero ako se u grupi nalazi dijete s posebnim potrebama. Za odgojitelje (za djecu starije od 3 god) postoje tri dokumenta koja reguliraju njihov rad. ECEC osoblje mora izabrati kurikulum,tijekom školske godine dokumentirati rad, dužni su pripremiti različite vrste evidencije (medicinska, prisustvo, hrana, tjedne i godišnje aktivnosti, ponašanja djece i sl.), trebaju napisati izvješće o provedbi izabranog nastavnog plana i programa.

PORTUGAL

Postoje javne i privatne ustanove koje pružaju skrb djeci od 0 do 3 godine (jaslice) i od 3 godine do 5/6 godina (vrtić). Odgojitelji moraju imati magisterij; za djecu do 1 godine magisterij nije potreban. Prolaze stručna usavršavanja, u jaslicama se nalazi jedan odgojitelj i jedan asistent. Odgojitelj treba imati magisterij iz ranog odgoja i obrazovanja ili iz obrazovnih ili društvenih znanosti. Asistent treba imati završenu srednju školu i proći obuku od 180 sati. Za djecu od 3 do 5 godina također je potreban magisterij. Za upis na fakultet potrebno je imati završenu srednju školu (zajedno s osnovnom 12 godina školovanja) i položiti nacionalni ispit. Odgojitelji moraju pohađati najmanje 50 sati obuke svake 4 godine. Kurikulum naglašava samostalnost i odgovornost odgojitelja. Oni trebaju moći izraditi kurikulum, materijale, okruženje i pozitivne odnose koji potiču pozitivna i različita iskustva učenja. Naglašava se kontinuirano kritičko promišljanje odgojitelja.

Ivana Šitum

AZOO

DJELATNOST AGENCIJE

Članak 4.

(1) Djelatnost Agencije je obavljanje stručnih i savjetodavnih poslova u odgoju i obrazovanju. (2) Agencija sudjeluje u praćenju, unapređivanju i razvoju odgoja i obrazovanja na području predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, obrazovanja odraslih te školovanja djece hrvatskih građana u inozemstvu i djece stranih državljana. (3) U obavljanju djelatnosti Agencija: sudjeluje u izradi, razvoju i implementaciji nacionalnog kurikuluma, pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima (u daljnjem tekstu: odgojno-obrazovni radnici) u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja, organizira i provodi stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika i ravnatelja, ako posebnim propisima nije drugačije određeno, provodi stručne ispite za odgojno-obrazovne radnike, prema posebnim propisima, provodi postupak stručnog napredovanja za odgojno-obrazovne radnike i ravnatelje, prema posebnim propisima, daje mišljenja o programima u predškolskom odgoju, nastavnim programima u osnovnom školstvu i gimnazijama, općeobrazovnim programima srednjeg strukovnog školstva, te u programima u obrazovanju odraslih, osim ako posebnim propisima nije drugačije određeno, daje mišljenje o nastavnim programima općeobrazovnih predmeta u postupku verifikacije odgojno-obrazovnih ustanova, prati izradu i provedbu Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda kao dijela nacionalnoga kurikuluma, obavlja stručno-pedagoški nadzor, sudjeluje u organizaciji i provođenju učeničkih smotri i natjecanja, sudjeluje u izradi i praćenju nacionalnih programa, obavlja informacijsko-dokumentacijsku i nakladničku djelatnost, obavlja i druge poslove u sustavu odgoja i obrazovanja u skladu sa zakonom i provedbenim propisima ministra nadležnog za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar).

Članak 5.

(1) Stručno-pedagoški nadzor Agencija obavlja izravnim stručno-pedagoškim uvidom u odgojno-obrazovni rad ustanove, rad odgojno-obrazovnih radnika te rad ravnatelja kao stručnog voditelja ustanove.

(2) Stručno-pedagoški nadzor uključuje praćenje ostvarivanja nastavnih planova i programa, organizacije i izvođenja nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada ustanova te stručnog i pedagoškog rada odgojno-obrazovnih radnika.

(3) Ravnatelj i odgojno-obrazovni radnik ustanove dužni su dati na uvid dokumentaciju i druge podatke potrebne za obavljanje stručno-pedagoškog uvida i savjetodavnog rada osobama koje provode stručno-pedagoški uvid.

(4) Agencija je dužna u područjima iz članka 4. ovoga Zakona pružati stručnu pomoć te davati stručne upute ustanovama u obav-ljanju djelatnosti kao i pružati stručnu pomoć te davati stručne upute radi sprječavanja, odnosno otklanjanja pogrešaka u stručnom radu ravnatelja i odgojno-obrazovnih radnika.

(5) Način obavljanja stručno-pedagoškog nadzora, kao i uvjeti koje moraju ispunjavati osobe koje provode stručno-pedagoški uvid, pobliže se uređuju statutom Agencije.

Članak 6.

(1) Agencija je dužna razmotriti podneske građana, tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) i lokalne samouprave i pravnih osoba, koji se odnose na poslove iz djelokruga Agencije te o poduzetim mjerama izvijestiti podnositelje.

(2) O svom radu Agencija podnosi izvješće Ministarstvu.

(3) Način i rokovi izvješćivanja uređuju se statutom Agencije.

Članak 7.

(1) Djelatnost Agencije financira se iz državnog proračuna.

(2) Agencija može stjecati prihode i iz drugih izvora, u skladu sa zakonom.

Državni predagoški standard

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2128.html

Ovim Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe (u daljnjem tekstu: Standard) utvrđuju se: programi s obzirom na trajanje i namjenu, predškolski odgoj i naobrazba djece i djece s posebnim potrebama i to djece s teškoćama i darovite djece, predškolski odgoj i naobrazba djece hrvatskih građana u inozemstvu, predškolski odgoj i naobrazba djece pripadnika nacionalnih manjina, ustroj predškole, mjerila za broj djece u odgojnim skupinama, mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika u dječjem vrtiću, mjere zdravstvene zaštite i prehrane djece u dječjem vrtiću, mjerila za financiranje programa dječjih vrtića, materijalni i financijski uvjeti rada, prostori dječjeg vrtića, higijensko-tehnički zahtjevi za prostore u dječjem vrtiću, mjerila za opremu dječjeg vrtića, mjerila za didaktička sredstva i pomagala.

Članak 2.

(1) Ovim se Standardom utvrđuju uvjeti za rad dječjih vrtića i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranog oblika odgojno-obrazovnog rada s djecom predškolske dobi.

(2) U smislu ovoga Standarda pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:

1. Dječji vrtić – predškolska ustanova (sa ili bez podružnica) u kojoj se provode organizirani oblici izvanobiteljskog odgojno-obrazovnog rada, njege i skrbi o djeci predškolske dobi.

2. Zgrada dječjeg vrtića – objekt koji može imati najviše 10 odgojno-obrazovnih skupina.

3. Dijete – osoba u dobi od šest mjeseci do polaska u školu koja polazi organizirani oblik predškolskog odgoja i naobrazbe i aktivni je sudionik odgojno-obrazovnog procesa koji se ostvaruje u dječjem vrtiću.

4. Dijete s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama jest: dijete s teškoćama – dijete s utvrđenim stupnjem i vrstom teškoće po propisima iz socijalne skrbi, koje je uključeno u redovitu i/ili posebnu odgojnu skupinu u dječjem vrtiću, ili posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu ili darovito dijete – dijete kojem je utvrđena iznadprosječna sposobnost u jednom ili više područja uključeno u jaslične i vrtićne programe predškolskog odgoja i naobrazbe.

5. Program – akt kojim se propisuju opći ciljevi i sadržaji, materijalni uvjeti i nositelji odgojno-obrazovnog rada prema Programskom usmjerenju predškolskog odgoja i obrazovanja predškolske djece.

6. Odgojitelj – stručno osposobljena osoba za odgojno-obrazovni rad s djecom u dječjem vrtiću ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost predškolskog odgoja i naobrazbe.

7. Stručni suradnik – stručno osposobljena osoba sa zanimanjem pedagoga, psihologa i stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila koja pruža pomoć djeci i odgojiteljima u odgojno-obrazovnom radu i koja pridonosi razvoju i unapređenju djelatnosti predškolskog odgoja.

8. Stručno usavršavanje – trajno profesionalno napredovanje odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja te drugih odgojno-obrazovnih radnika u dječjem vrtiću radi unapređenja odgojno-obrazovnog rada.

Seminar 28.02.2017. Pitanje odnosa kvalifikacija učitelja i kvaliteta ranog i predškolskog odgoja

Izazovi i zahtjevi s kojim se susreću odgojitelji u predškolskoj ustanovi : individualne karakteristike djece, veličina odgojne skupine, materijalni uvjeti i financijska sredstva vrtića, roditelji, tehnologija, kontinuirano učenje odgojitelja, evaluacija, suradnja sa stručnim timom i roditeljima, konstantna potreba za samorefleksijom, nedostatak asistenata ...

Kvalitetna odgojno-obrazovna ustanova : optimalan broj djece, suradnja s lokalnom zajednicom i roditeljima, postojanje stručnog tima i njihova suradnja, ispunjavanje potreba djece, kompetentni odgojitelji, materijalni uvjeti vrtića ...

Teachers in Europe - Main Trends, Issues and Challenges

file:///C:/Users/Ivanka/Downloads/CJE_Vol_15_Sp_Ed_No_3_2013_Vizek_Vidovic_Domovic%20(1).pdf

Ovaj pregledni rad prikazuje aktualna pitanja i trendove u razvoju sustava obrazovanja učitelja, podudaranje s europskim zemljama, selekciju budućih učitelja, održivost kvalitetnog sustava njihova obrazovanja, kvaliteta učitelja u inicijalnom obrazovanju provođenjem univerzitacije, poboljšanje sustava uvođenja u posao i za pružanje supervizijske podrške učiteljima početnicima, profesionalizacija poučavanja, itd.

Lisbon strategy - dokument koji je dao smjernice za koordinaciju ekonomskih i socijalnih politika, kao i politika zapošljavanja --> temelj za obrazovne reforme --> EU kompetitivnosti, "društvo znanja"

Kvaliteta učitelja - povezana s učeničkim postignućima; istraživanja prije 1990-ih --> bavila su se strukturnim pitanjima poput kurikulum, veličina razreda, školska oprema...istraživanja danas --> nova perspektiva objašnjavajući varijacije u školskom postignuću međusobnim odnosom učenikovih i školskih varijabli.

Glavna pitanja i izazovi:

1. odabir i zadržavanje učitelja u zanimanju
2. učiteljske kompetencije i profili
3. inicijalno obrazovanje učitelja
4. uvođenje u zanimanje i trajni profesionalni razvoj
5. osiguranje kvalitete učitelja

1. obilježja: zastupljenost žena i neravnomjerna distribucija učitelja u različitim dobnim skupinama; utjecaj socio-ekonomskih i demografskih uvjeta; udio učitelja u EU --> 2,5%; Kako zadržati učitelje u zanimanju? - dobri uvjeti rada, opipljive nagrade, osjećaj zadovoljstva, autonomija, kreativnost i inovacije, povjerenje i pravednost, imidž učitelja u društvu, itd.

2. vještine učitelja: poučavanje u multikulturnom okruženju, uspješna integracija učitelja, profesionalna orijentacija i savjetovanje učenika za njihovo buduće zanimanje / kompetencije učitelja: administrativni rad, suradnja, timski rad, refleksija, evaluacija, trajni profesionalni razvoj, kompetencije za rad s ljudima, s informacijama, tehnologijom i znanjem, za rad u zajednici.

3. proces univerzitacije - pridonio istraživačkoj orijentaciji studijskih programa promoviranjem koncepta istraživanja o obrazovanju učitelja

4. shvatiti profesionalni razvoj kao cjeloživotni proces i pravo i obveza svakog učitelja; dolazak do zasićenja ili preopterećenja ulogom učitelja ; koncept koherentnog kontinuuma profesionalnog razvoja učitelja --> podrška na početku karijere i tijekom profesionalnog razvoja; trajni prof. razvoj prepoznat je kao obveza u 24 europske zemlje

5. ključni dokument --> izvješće Vijeća Europe (2007) --> detaljan prikaz strateških mjera za osiguranje i povećanje kvalitete učitelja širom Europe

Ivana Šitum

Manning M., Garvis S., Fleming C., Wong T.W.G. (2017.) The ralationship teacher qualification and the quality of the early childhood care and language enviroment

https://www.campbellcollaboration.org/media/k2/attachments/0224_ECG-Manning-Teacher_qualifications.pdf

Nemaju sva djeca isto iskustvo djetinjstva. Obrazovne nejednakosti postoje između rasnih i društveno-ekonomskih skupina. Loša kvaliteta i iskustvo djece u odgoju i obrazovanju može biti štetno za njihov daljnji razvoj. visoko kvalitetne usluge (high-quality services) mogu suzbiti potencijalne negativne "puteve" koji vode do socijalnih, emocionalnih, obrazovnih, zdravstvenih, ekonomskih i ponašajnih rezultata. ECEC (early childhood education and care) --> podrška optimalnom dječjem socijalnog, emocionalnog i kognitivnog razvoja. Kroz pozitivne interakcije s učiteljima i djecom te kroz pozitivna iskustva odrastanja djeca ostvaruju bolje daljnje uspjehe u svom akademskom obrazovanju (npr. u čitanju i matematici).

Rad je fokusiran na odnos između kvalifikacije učitelja s glavnim ciljom, a to je uspjeh učenika, odnosno "kvalitetna učionica".

Kvalitetni ECEC - može se definirati i ocijeniti iz 4 perspektive:

1. TOP - DOWN - odgore prema dolje
2. BOTTOM - UP - odozdo prema gore
3. INSIDE - iznutra
4. OUTSIDE - INSIDE - izvana prema iznutra

TOP - DOWN - perspektiva koja se temelji na ispitivanju kvalitete prvenstveno kroz odabrane značajke i karakteristike programa i okoline, bilježeno i promatrano od strane procjenjivača

BOTTOM - UP - perspektiva koja daje važnost dječjim iskustvima programom i kako se djeca snalaze u programu u kojem su uključena; primjenjiva je za ECEC programe koji imaju u fokusu uključivanje i inkluziju djece s različitim razvojnim teškoćama

INSIDE - perspektiva kvalitete nekog ECEC programa viđeno od strane osoblja; tri dimenzije: kolegijalni odnosi / odnos osoblja i roditelja / odnos osoblja i sponzora

OUTSIDE - INSIDE - perspektiva koja se fokusira na odnos roditelja i učitelja; pokazuje jesu li očekivanja roditelja ili pedagoški ciljevi kompatibilni s kurikulumom

Istraživači ranog djetinjstva navode dvije mjerljive međusobno povezane komponente:

1. kvaliteta strukture (structural quality)
2. kvaliteta procesa (process quality)

KVALITETA STRUKTURE - odnosi se na strukturne pokazatelje kao što su veličina razreda, stupanj obrazovanja učitelja te omjer broja djece i osoblja. Djeca upisana u programe gdje je manji broj djece po učitelju imaju tendenciju da budu više socijalno kompetentni, suradnički nastrojeni, s boljim akademskim postignućima, da pokazuju međusobno uvažavanje i poštivanje, itd. od djece upisane u programe gdje je veći broj djece po učitelju. Također, djeca u manjim skupinama imaju manju tendenciju da na postavljeno pitanje odgovore antisocijalnim odgovorom i bolja su u rješavanju različitih zadataka i problema.

KVALITETA PROCESA - uključuje različite mogućnosti učenja kod djece, interakcije učitelj - dijete, dijete - dijete, dinamiku razreda, materijale... --> pozitivni socijalni i akademski rezultati kod djece, manje problema u ponašanju, bolje kognitivne i socijalne vještine. ECEC u suradnji s roditeljima igraju ključnu ulogu u društvenom, emocionalnom i obrazovnom razvoju djece.

MEASURING QUALITY = mjerenje kvalitete / CLASS - The Classroom Assessment Scoring System --> najpouzdaniji mjerni instrument za procjenu kvalitete interakcijskih procesa unutar učionice. Fokus na nekoliko dimenzija interakcija učitelj - dijete: emocinalna potpora, organizacija učionice, nastavna potpora

Pitanja kvalitete ECEC odredbe i politike učitelja

ECEC odredba - prepoznata od strane državnih i federalnih vlada kao središnja politika ciljnih mjera za osnivanje formalnog obrazovanja --> ciljevi su bazirani na individualnim i socijalnim prednostima. Vlade država u razvijenom svijetu imaju glavnu odgovornost za financiranje ECEC i stoga veliku pozornost posvećuju politici kvalitete ECEC. Zadnja dva desetljeća vlade su bile aktivne u redizajnu politike i programa koji za cilj imaju pobaljšati kvalitetu ECEC i osigurati pristup bez obzira na socio-ekonomski status. Zakonodavstva su često fokusirana na manipulaciju strukturnih obilježja poput omjer djece i učitelja, veličina razreda i stupanj obrazovanja učitelja. Npr. veza između vrste i razine obrazovanja učitelja s kvalitetom u ECEC potaknula je kreatore politike i ECEC usluga da razmotre zahtjeve centra da povećaju udio kvalificiranih registriranih učitelja. Također, očekuje se da učitelji s višim stupnjem obrazovanja imaju razred s boljim akademskim postignućima.

Kvalifikacija učitelja --> identificirana od strane kreatora politike kao važna značajka koja može predvidjeti kvalitetu ECEC / stupanj kvalifikacije učitelja ovisi i razlikuje se od grada do grada unutar države / ovisi o vrsti i stupnju obrazovanja učitelja

Kako kvalifikacije učitelja mogu utjecati na kvalitetu ECEC?

Temeljni konceptualni okvir ovog pregleda se temelji na ideji da jaka baza ECEC uključuje profesionalne kompetencije, sposobnosti i specifične vještine poučavanja što dovodi do visoke kvalitete ECEC i razvojno pozitivnog djeteta. Visoko obrazovanje je povezano s boljim vještinama poučavanja u ranom djetinjstvu. Učitelji sa sveučilišnom diplomom su više osjetljivi na potrebe djece, poticajniji i nadahnutiji u komunikaciji s malom djecom. Učiteljeva vjerovanja, znanja, praksa su povezani s obrazovanjem i nastavom u ECEC i ranom djetinjstvu.

Postojeća literatura uključuje osnovne studije i sustavne preglede te ispituju odnos između zajedničkih propisa ili ciljeva politike (npr. obilježja učionice, karakteristike osoblja i uprave) s kvalitetom procesa ECEC koje se mjeri standardiziranim alatima. Znanstvenici su pokušali dokazati povezanost između kvalitete programa i varijabli kao što su stabilnost osoblja i pozadinske karakteristike osoblja. S druge strane, brojna istraživanja su otkrila da obrazovanje nije značajno utjecalo na nastavne procese za dojenčad i djecu u odgojnim skupinama.

Ivana Šitum