Obrazovna politik i rani odgoj i obrazovanje DNEVNIK RADA

Pojmovi

  • politics- proces donošenja odluka koje se primjenjuju na sve članove grupe
  • policy- određeni tijek akcije, djelovanja usvojenih zbog dobrobiti ustanove, institucije; načela usvojena i provedena od strane vlade, političke stranke
  • early education- životna faza u dobi do 8. godine života
  • preschool education- životna faza prije polaska u školu, odnosno od 6.-7.godine života
  • pre primary teacher = preschool teacher
  • kompetencija = znanje, vještine i vrijednosti / stavovi (primjer: voda)

Curriculum Quality Analysis and Impact Review of European ECEC

Comparative review of professional development approaches

Individual country analyses

1.Minimalni kvalifikacijski zahtjevi za odgojitelje

DANSKA:

Danski sustav dijeli kvalifikacije na predškolskog učitelja, koji se kod nas naziva odgajateljem, te na pedagoškog asistenta. Odgajatelj mora imati titulu prvostupnika (bachelor's degree), dok asistent ne mora imati neku kvalifikaciju, dovoljna je srednja strukovna škola. Pravni okvir Danske nema odredbi što se tiče obveznih kvalifikacijskih zahtjeva za odgajatelje, općine se moraju pobrinuti za to.

ENGLESKA:

Engleski obrazovni sustav zahtjeva primjereno obrazovanje za svakog odgajatelja te stečen cetrtifikat prve pomoći za njegu djece. Propisane kvalifikacije u Zakonodavskom okviru za temeljne faze u ranim godinama: postavljanje standarda za učenje, razvoj i brigu djece od rođenja do pet godina starosti. Odjela za obrazovanje (Department of Education): opisuje učenje i razvojne zahtjeve, procjenu, zahtjeve čuvanja i socijalne pomoći. Također, zakonski je strogo propisan omjer odgajatelja i djeca te se prema tome određuju kvalifikacije i razina obrazovanja koje odgajatelj mora posjedovati.

FINSKA:

Finski obrazovni sustav podrazumijeva da je obrazovanje odgajatelja vođeno I propisano na nacionalnoj razini. Postoji razlika između ranog (prvostupnik ili magistar obrazovanja ili prvostupnik društvenih znanosti s dodatnim pedagoškim tečajem, djeca stara 1-5 godina), predškolskog (djeca stara 6 godina) i školskog "edukatora/učitelja". Za rad u ustanovi potrebno je imamit diplomu prvostupnika, predškolskog i školskog edukatora, odnosno učitelja.

NJEMAČKA:

Njemački obrazovni sustav obuhvaca zahtjeve za kvalificiranost odgajatelja na razini općina te taj dio nije propisan nacionalno. Način za rad u RPOO kao odgajatelj, educator, prvostupnik nekog društvenog studija. Odgajatelj radi nakon završene više srednje škole dok je za edukatora potrebno završiti državni strukovni program. Oni su u mogućnosti raditi s djecom mlađom od tri godine. Tri su moguća načina za rad u RPOO: odgajatelj, edukator, prvostupnik nekog društvenog studija.

GRČKA:

odgajatelji za djecu starosti 0-4/5 godina moraju završiti četverogodišnje obrazovanje na Tehnološkom obrazovnom institutu odsjeka RPOO, a asistenti mogu biti sa završenom strukovnom školom.

ITALIJA:

nido: djeca 0-3 g. - upravljane od strane općine ili regije, scuole dell' infanzia (3-6 g.) - upravljane od strane države. U nido su edukatori, a u scuole dell' infanzia su učitelji. Scuola dell’infanzia: 5-ogodišnji sveučilišni studij gdje osobe koje završe mogu predavati i u osnovnoj školi. Nido: prvostupnik obrazovanja ili 5-ogodišnja srednja škola, a u nekim regijama zastupljen je zahtjev za visokim obrazovanjem. Nemaju asistente.

NIZOZEMSKA:

ima srednju strukovnu školu (3- ili 4-ogodišnji program) s posebnom pozornošću na brigu, socijalni rad, socijalni pedagoški rad i općenito brigu za mlade. Od 2015. mogu postati prvostupnici sa specijalizacijom za rano djetinjstvo, a za to moraju završiti 5-ogodišnju opću srednju školu, 6-ogodišnje predsveučilišno obrazovanje,ili 4-ogodišnju srednju strukovnu školu.

NORVEŠKA:

Odgojitelji moraju proći trogodišnji studij. Odgojitelji trebaju imati znanja o vrtićima u svojoj državi, o razvoju po sektorima, zakonodavstvu i dokumentima o razvoju. Potrebno je široko znanje iz pedagogije i sedam područja učenja (vodstvo i organizacija pedagoškog rada, dječja igra i učenje, kultura, suvremeno djetinjstvo, raznolikost, prava djece, razvoj jezika te fizički i emocionalni razvoj djeteta). Nakon završenog trogodišnjeg studija moguće je ići još dvije godine, do magisterija. Postoji glavni odgajatelji i pedagoški voditelji koji moraju biti obrazovani odgajatelji.

POLJSKA:

Odgojitelji moraju imati prvostupničku diplomu ili magisterij u području obrazovanja u ranom djetinjstvu. Stručno usavršavanje nije regulirano. RPOO je različit za mlađu dobnu skupinu (22mjeseca do 3 godine to su jaslice) i stariju dobnu skupinu (3-6 godina)- vrtići u kojima mogu raditi medicinske sestre, primalje, childminder (onaj koji brine o djeci), odgajatelj, učitelj nižih razreda ili školski savjetnik, također mogu biti i učitelji viših razreda s minimalnih 2 godine iskustva brige o mlađoj djeci ili 280 sati treninga prije zaposlenja. Za mlađu dobnu skupinu također se mogu brinuti i odgajatelj u vrtiću i dadilja, a za stariju: prvostupnici ili magistri RPOO.

PORTUGAL:

Postoje javne i privatne ustanove koje pružaju skrb djeci od 0 do 3 godine (jaslice) i od 3 godine do 5/6 godina (vrtić). Odgojitelji moraju imati magisterij; za djecu do 1 godine magisterij nije potreban. U jaslicama se nalazi jedan odgojitelj i jedan asistent. Odgojitelj treba imati magisterij iz ranog odgoja i obrazovanja ili iz obrazovnih ili društvenih znanosti. Asistent treba imati završenu srednju školu i proći obuku od 180 sati. Za djecu od 3 do 5 godina također je potreban magisterij. Znači, postoje creche (jaslicei mlađa dobna skupina) i predškola (3-5).

2.Profesionalni razvoj odgojitelja tijekom formalnog školovanja

DANSKA:

• Školovanje traje 3 i pol godine

• mogućnost magisterija

• imaju uvodna godina gdje zatim biraju jedan od 3 smjera među kojima je i predškolski (day care) - specijalizacija

• generalne i specifične kompetencije vezane uz predškolski odgoj i obrazovanje

• teorijsko i praktično znanje

• studenti koji imaju minimalno 5 godina relevantnog radnog iskustva mogu smanjiti studij na samo 2 i pol godine

• mogući su kolegiji preko Interneta

ENGLESKA:

• primjerena obuka odgajatelja

• dobre srednjoškolske ocjene iz engleskog jezika i matematike

• certifikat pedijatrijske prve pomoći

• ravnatelji moraju imati minimalnu kvalifikaciju s National College for Teaching and Leadership, npr. edukatora ranog obrazovanja - odgajatelja (Early Years Educator qualification)

• Početna obuka učitelja (Initial Teacher Trainig)

FINSKA:

• obrazovanje odgajatelja vođeno je propisano je nacionalno

• vođeno prema 5 principa Odjela za obrazovanje Sveučilišta Jyväskylä: potpora za razvijanje osobne pedagoške filozofije, dijaloška interakcija, integracija istraživanja i praktičnih primjena za razumijevanje osobnih postignuća, osobna odgovornost za vlastito učenje, podrška za društvenu svjesnost i suradnju s unutarnjim i vanjskim mrežama

• razvoj kritičke refleksije

NJEMAČKA:

• 3 različite profesije za one koji rade s djecom mlađom od 6 godina: odgajatelj (Kinderpfleger) - viša srednja škola, edukator - državni strukovni program, razni programi na sveučilištima i veleučilištima nude razne profesije u odgoju i obrazovanju - najmanje prvostupnik

• uglavnom sve traje oko 3 godine

• prema Bologni moguće je postati dječji pedagog, koji se može nastaviti na magisterij - najčešće postaju ravnatelji

GRČKA:

• prve 3 i pol godine na Tehnološkom obrazovnom institutu bave se teorijskim i praktičnim problemima (kolegiji slični UF RPOO), a posljednji semestar praksom u ustanovi RPOO (problem dovoljno stručnog mentora kao i kod nas) i disertaciji

• 4-ogodišnji program na 9 raznih sveučilišta s odsjecima predškolskog ili ranog obrazovanja s praktičnim radom u javnim vrtićima, podređeni su nacionalnom vrtićkom kurikulumu, za predškolske odgajatelje

• kritička refleksija

ITALIJA:

• možda najsličniji hrvatskom RPOO obrazovanju

• trogodišnji studij edukacijskih znanosti cilja na integraciju teorije i prakse, obvezna praksa

• petogodišnji studij pruža multidisciplinarni kurikulum koji iziskuje sudjelovanje u radionicama i seminarima

• velika važnost je u stažiranju

• sudjelovanje na projektima s mentorima u vrtićima

• stalne provjere znanja, dizertacija - ideja da promiču profesionalni profil

NIZOZEMSKA:

• za one koji žele postati odgojitelji postoji predstrukovna škola (počinje se sa 12g.), završavaju srednju strukovnu školu, i najčešće biraju 3- ili 4-ogodišnji program brige za dijete, socijalne pedagogije ili nešto slično koji imaju teorijsku podlogu, ali najviše se oslanjaju na stažiranje

• neki fakulteti nude i poslijediplomske studije vrtićkog menadžmenta

• postoji jedan učiteljski fakultet (razina višeg strukovnog obrazovanja)

• postoji 5 sveučilišta s mogućnošću magisterija odgajatelja, ali većina se drži strukovnog obrazovanja

NORVEŠKA:

• trogodišnje obrazovanje na sveučilištu (prvostupnik)

• 10 predmeta zamjenjeno je 6 područja znanja, u kojima su usko povezani kolegiji, didaktika, pedagogija i praksa

• u detalje su opisani očekivani ishodi studenata u područjima znanja, vještina i generalnih kompetencija

• mogućnost magisterija (5-ogodišnje obrazovanje)

POLJSKA:

• za mlađu skupinu: "odgajatelji" moraju završiti programe i tečajeve sa sljedećim područjima: prva pomoć, psiho-pedagoški razvoj, opsežan razvoj djeteta, razvoj malog djeteta,kompetencije njegovatelja, metode suočavanja sa stresom i rješavanja problema, inovativne metode stimulacije djetetova razvoja, praksa

• za stariju skupinu postoje 3 modula: varijacija nastavnih predmeta, psihologija i pedagogija, didaktika

PORTUGAL:

• fakulteti učiteljske obuke, privatni fakulteti učiteljske obuke i sveučilišta (4 ili 4 i pol godine)

• obvezno stažiranje uključuje: promatranje, nadgledanu praksu, planiranje i procjenu te iskustvo u svim obrazovnim razinama uz refleksivnu praksu

3.Profesionalni razvoj odgojitelja nakon ulaska na tržište rada

DANSKA:

• mogućnost magisterija i daljnjeg obrazovanja, ali plaća sam ili uz neke naknade

• stalna evolucija praktičnog rada edukatora

• tečajevi i radionice

• nema pravila za javno financiranje daljnjeg obrazovanja odgajatelja, razlikuje se od općine do općine

• moguće privremeno zaposlenje nezaposlene osobe, kako bi se stalno zaposleni mogli dalje obrazovati

ENGLESKA:

• mnoge profesionalne udruge nude razne tečajeve i treninge

• razni internetski tečajevi

FINSKA:

• odgajatelji obvezni sudjelovati u obuci svake godine (3-10 dana godišnje), besplatni i organizirani na nacionalnoj razini

• općine organiziraju razne obuke s obzirom na njihove mogućnosti

• individualne obuke

• grad Jyväskylä održava mnoge obuke i seminare

• mentorstvo

• istraživanja u vrtićima

NJEMAČKA:

• državne akademije

• nezavisne obuke

GRČKA:

• rani odgajatelji imaju puno manje prilika od predškolskih

• rani odgajatelji ovise o obrazovnoj politici svojih općina, također su im limitirane opcije odlaska na radionice, seminare ili neka druga profesionalna usavršavanja

• za predškolske odgajatelje trenutno postoji samo inicijalni trening za nove odgajatelje od 3 programa koja su nekad postojala, ali zato imaju prava na razne redovne radionice i seminare

• lokalne vlasti organiziraju uvodni seminar za nove odgajatelje

ITALIJA:

• kritička refleksija, sastanci s kolegama, dokumentacija, projekti

• obuke ovise o mogućnostima regije, ali uglavnom se puno ulaže u profesionalno usavršavanje

• velika povezanost s lokalnim zajednicama i sveučilištima

• Ministarstvo obrazovanja, sveučilišta i istraživanja pruža stalne obuke učiteljima u primarnim razredima osnovne škole

• evaluacije

• inkluzivni i univerzalni kurikulum

• snažna tradicija profesionalnog razvoja odgajatelja

NIZOZEMSKA:

• mnoge poluprivatne organizacije nude poslijediplomske obuke, razne konferencije, seminare, ali nema nikakvog pokazatelja njihove učinkovitosti

• postoji 5 programa/projekata koji imaju obuke za odgajatelje, a cilj im je integracija djece u rizičnim skupinama

• gotovo da i ne postoji profesionalni razvoj

• postoje neke iznimke koje u svojim ustanova implementiraju kritičku refleksiju

• postoje mreže odgajatelja na lokalnim razinama

NORVEŠKA:

• Ministarstvo obrazovanja i istraživanja pokrenulo je strategiju za kompetencije

• javlja se potreba za sistematičnijim pristupom obuke, ali trenutno ne postoji

• postoji neformalna znanja među lokalnim mrežama učitelja

POLJSKA:

• ovisi o individualnoj spremnosti odgajatelja za usavršavanjem

• raste potreba za kontinuiranim profesionalnim usavršavanjem

PORTUGAL:

• nacionalni programi usavršavanja

• nedovoljno financijske potpore - kriza profesionalnog usavršavanja

• najmanje 50 sati obuke godišnje

• razne mreže odgajatelja

4.Uloga i odgovornosti odgojitelja

DANSKA:

• profesionalno znanje, teorijski razvoj i praksa u stvarnom institucionalnom kontekstu

• ravnatelji i općine su odgovorni za implementaciju kvalitete kroz razvoj zaposlenika

• učitelji i odgajatelji su odgovorni za implementaciju nacionalnog kurikuluma i susret standarda kvalitete opisanih u zakonima

ENGLESKA:

• odgajatelji se moraju brinuti za 7 područja učenja i razvoja djeteta razdvojenih na primarna područja učenja: komunikacija i jezik, fizički razvoj te osobni, socijalni i emocionalni razvoj; i na specifična područja: pismenost, matematiku, razumijevanje svijeta te ekspresivnu umjetnost i dizajn (Statutory framework for the early years foundation stage: Setting the standards for learning, development and care for children from birth to five)

FINSKA:

• nacionalni kurikulum naglašava profesionalni razvoj i profesionalnu svjesnost kao ključne kompetencije odgajatelja

• odgajatelji i učitelji imaju ključnu ulogu u podržavajućem učenju djece prema njihovim osobnim potrebama i interesima, kao i u promatranju mogućih područja razvoja i učenja koje iziskuju intervenciju

• nema nacionalnog sistema procjene ili izričito navedenog kriterija, ali postoje smjernice

NJEMAČKA:

• razlikuje se po dijelovima Njemačke jer nema usuglašenih nacionalnih standarda

• odgajatelji imaju odgovornost implementacije kurikularnih promjena i reflektirati se na pedagoške procese te aktivno sudjelovati u obukama za vrijeme rada

GRČKA:

• nema nacionalnog kurikluma ni koncepata kvalitete za rani odgoj

• uloga i odgovornost ranog odgojitelja varira od ustanove do ustanove i nije dovoljno definirana

• Operativna regulativa kaže da bi se rani odgajatelji trebali razvijati kroz uključivanje u istraživanja, ali nigdje se ne spominju njihovi programi

• predškolski odgajatelji imaju kurikulum, ali također, nema posebnog spominjanja kvalitete

• predškolski odgajatelji još za vrijeme studija moraju implementirati program u praksi

ITALIJA:

• dobra motivacija, osjetljivost na dječje specifičnosti

• slušanje, podrška, aktivno uključivanje

• suradnja, stalni profesionalni razvoj

• fokus na dječje emocionalno stanje, prijelaz iz doma u vrtić

• Reggio Emilia

NIZOZEMSKA:

• za brigu o djeci 0-4 godine ne postoji kurikulum, ali postoje smjernice: 4 standarda kvalitete (emocionalna sigurnost, razvoj autonomije, kognitivne i socijalne kompetencije), propisi kvalitete koji raspravljaju minimalnu razinu obrazovanja, specifični ciljevi u programima za djecu u rizičnim skupinama koje odgajatelji moraju usvojiti

• vrtići (4-6g) i predškola spadaju pod osnovnu školu koja ima određene ciljeve koje učenici moraju postići do 12. g.

• postoje i propisane aktivnosti prikladne godinama djeteta koje mu pomažu u razvoju

• odgajatelji moraju imati kompetencije kojima će postići ove ciljeve kod djece

NORVEŠKA:

• holistički pristup

• učenje kroz igru

• multidisciplinarnost i interdisciplinarnost

• u mlađoj skupini 1 odgajatelj na 7-9 djece, u starijoj 14-18

• odgajatelji temelje svoj rad na kurikulumu

• inkluzivnost

• Okvirni plan temelji se na kršćanskom i humanističkom nasljeđu

• odgajatelji moraju dopustiti djeci da izraze svoje stavove

POLJSKA:

• za mlađu skupinu postoje pravni dokumenti: djeca moraju imati atmosferu sličnu onoj kod kuće, primjerena briga i učenje kroz igru uzimajući u obzir dječje individualne razlike, organiziranje aktivnosti uzimajući u obzir dječji psihomotorni razvoj, suradnja s roditeljima

• do 8 djece, koja smiju biti najviše 5 sati dnevno u ustanovi

• za stariju skupinu do 25 djece na 1 odgajatelja

• također postoje razni pravni akti: implementacija Nacionalnog kurikularnog okvira, dokumentacija, promatranje, izvještaji

PORTUGAL:

• kriteriji kvalitete u Okvirnom zakonu o predškolskom odgoju: ciljevi i primjene ranog odgoja, kvalifikacije osoblja i ustanove, radno vrijeme, oprema, materijali...

• naglašava se autonomija i odgovornost odgajatelja

Building Adult Capabilities to Improve Child Outcomes: A Theory of Change

https://www.youtube.com/watch?v=urU-a_FsS5Y

Učitelji u Europi – glavni trendovi, pitanja i izazovi

Vlasta Vizek Vidović and Vlatka Domović

O članku : govori se o razvoju sustava obrazovanja učitelja u europskim zemljama, o jazu između obrazovnih strategija i njihovom provođenju u praksi. Navodi se kako je bit u selekciji učitelja, zadrživosti kvalitetnog obrazovanja te postojanju usuglašenosti univerzijacije inicijalnog obrazovanja svih profila učitelja, oblikovanju zajedničkih načela vezanih uz kompetencije i poboljšavanje sustava uvođenja u posao / učiteljsko zanimanje.

Lisabonska strategija

  • Temelj obrazovne reforme
  • Dokument
  • Smjernice za koordinaciju socijalne i ekonomske politike
  • Podizanje razine obrazovanja, cjeloživotno obrazovanje – dostupno svima
  • Uvođenje koncepta ključnih kompetencija koje treba postići na svim razinama obrazovanja

Uloga učitelja u kvalitetnom obrazovanju -kvaliteta učitelja značajno i pozitivno povezana s učeničkim postignućima. Dogodile su se značajne promjene u percepciji uloge škola i učitelja u postizanju visoko kvalitetnih obrazovnih ishoda. Istraživanja prije 1990-ih, su se bavila strukturnim pitanjima (kurikulima, školskom opremom, veličinom razreda), te su podržavali gledište da na učenička postignuća pretežno utječu sociokulturni 5-10% i osobni činitelji 50% ali pokazalo se da je to međusoban odnos ta dva sa ulogom učitelja od 30%. Do takvih istraživanja je došlo zbog mobilnosti i velike tržišne radne snage - priga o obrazovanju.

Ključni nositelji interesa i izvori za strategije obrazovanja učitelja u Europi -Europska komisija je pridonjela obrazovnoj suradnji i usavršavanju učitelja

  1. prenošenje strateških prepreka
  2. pokretanje stručnih radnih skupina koje proučavaju trendove (TNTEE, TUNING)
  3. pokretanje krovnih programa - razvoj nove obrazovne prakse (program cjeloživotnog učenja)
  4. usavršavanje ATEE, profesionalni razvoj
  5. udruge i organizacije koje su važan činitelj obrazovne politike u području obrazovanja i položaja učitelja : ENTEP, TEPE, ETUCE...

Glavna pitanja i izazovi za europski prostor obrazovanja učitelja

  1. odabir i zadržavanje učitelja u zanimanju
  2. učiteljske kompetencije i profili
  3. inicijalno obrazovanje učitelja
  4. uvođenje u zanimanju i trajni profesionalni razvoj
  5. osiguravanje kvalitete učitelja

1. pitanja : 2,5% - 6 milijuna učitelja u europi - konkurencija / feminizacija / rana umirovljenje / Finska ima dobru selekciju učitelja / dobar vlastiti primjer budućim naraštajima / bitan osjećaj kolegialnosti, autoriteta, inicijative, podrške - psihosocijalni činitelji / povećani radni uvjeti, povećanje statusa i plaća

2. kompetencije u razrednom okruženju: vještine potrebne za poučavanje u multikulturnom okruženju, vještine za uspješnu integraciju učenika s posebnim potrebama, vještine potrebne za profesionalnu orjentaciju i savjetovanje učenika za njihovo buduće zanimanje. Kompetenzije za organizaciju razine škole: vještine za timski rad, za suradnju s kolegama, vještine za upravljanje, vođenje škole i socijalne vještine za suradnju s roditeljima - partnerstvo. Za profesionalni razvoj potrebne su vještine refleksije o svojoj praksi.

3. bolonja - reforma u visokom obrazovanju koje su omogućile da visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj postane dio Europskoga prostora visokog obrazovanja:

  • Visoko obrazovanje provodi se na sveučilišnim i stručnim studijima na tri razine: preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj;
  • Od 2005. godine u svim studijskim programima definirani su ishodi učenja, a uspješnim studiranjem dobivaju se ECTS bodovi (European Credit Transfer and Accumulation System) prema Vodiču za ECTS bodove;
  • Sustav osiguranja kvalitete visokog obrazovanja temelji se na Europskim standardima i smjernicama za osiguravnje kvalitete u visokom obrazovanju (European Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area) i osigurava visoku razinu sveučilišne autonomije u postupcima osiguravanja kvalitete;
  • Omogućeno je pravo na besplatnu dopunsku ispravu o studiju nakon uspješno završenoga studijskog programa.

4. uvođenje ovisi o: kvalitetnom mentorstvu, obrazovnim stručnjacima, kvaliteti škole i sposobnosti samorefleksije učitelja; o suradnji školskih i izvanškolskih sudionika te razrednim mehanizmima pračenja. Dok trajni profesionalni razvoj pokazuje Portugal kao dobar primjer. Anketa TALIS pokazala je da učitelji imaju konflikt s radnim rasporedom te se na taj način opravdavaju da nemaju vremena.

The relationship between teacher qualification and the quality of the early childhood education and care environment

Matthew Manning, Susanne Garvis, Christopher Fleming, Gabriel T.W. Wong

  • Radi zdravstvenih poteškoća djeci je potrebna primjerena skrb.
  • Za kvalitetan odgoj i obrazovanje potrebno je izjednačiti razlike s kojima se djeca susreću kako ne bi došlo do negativnih ishoda u socijalnom, emocionalnom,kognitivnom, obrazovnom, zdravstvenom području.
  • Te razlike se odnose na roditelje koji ne mogu pružiti svojoj djeci mogućnost za razvoj njihovog jezika i pismenosti, primjerenog ponašanja ili koji dolaze iz nižih socio-ekonomskih staleža.
  • Djeca koja dolaze iz obitelji nižeg socio-ekonomskog statusa imaju veću vjerojatnost da će imati niže ocjene na testovima znanja.
  • Kvalitetan rani i predškolski odgoj i obrazovanje pozitivno utječe na socijalni, emocionalni i kognitivni razvoj djeteta, te olakšava interakciju i suradnju među djecom i nastavnicima.

ODNOS KVALIFICIRANIH ODGOJITELJA I NJIHOVOG RADA U PREDŠKOLSKOJ USTANOVI

Definiranje kvalitete obrazovanja u ranom djetinjstvu - Katz (1992) predlaže da se kvaliteta obrazovanja ranog i predškolskog odgoja može definirati iz četiri perspektive:

  1. Odozgo prema dolje- odgojitelj procjenjuje kvalitetu i karakteristiku programa i okoline.
  2. Odozdo prema dolje- djeca su uključena tijekom procesa učenja, a posebna važnost daje se djeci s teškoćama u razvoju.
  3. Unutrašnja perspektiva- kvaliteta se određuje od strane osoblja. Važni su kolegijalni odnosi, odnosi s roditeljima.
  4. Vanjska perspektiva- usredotočena na odnos roditelj i učitelj.Bitno je uključivanje roditelja u programe kako bi pozitivno utjecali na učenje djece.

Istraživači kvalitete u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju utvrđuje dvije međusobno povezane komponente čiji je cilj poboljšanje razvoja djeteta:

  1. Strukturna kvaliteta- odgojitelj utječe na daljnje formalno obrazovanje djece.
  2. Kvaliteta procesa- važni su odnosi dijete-dijete i dijete-odgojitelj.

Strukturalna kvaliteta

Brojne studije su ispitale značajke koje utječu na kvalitetu, a to su: osobine djeteta, veličina odgojne skupine te stupanj obrazovanja odgojitelja. Manji broj djece u odgojnoj skupini utječe na bolje akademske uspjehe, poštivanje, suradnju te veću uključenost u društvenim igrama u odnosu na veći broj djece u odgojnoj skupini. Obrazovanje i usavršavanje odgojitelja povezano je s boljim rezultatima na testovima znanja kod djece.

Kvaliteta procesa

Kvalitetno ozračje u odgojnoj skupini, povezano je s manje problematičnim ponašanjem, boljim kognitivnim i socijalnim vještinama te akademskim napretkom. Ključnu ulogu u društvenom, emocionalnom i spoznajnom razvoju djeteta igra suradnja između odgojitelja i roditelja. Političarima i stručnjacima trebao bi biti prioritet poboljšanje kvalitete ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Mjerenje kvalitete

CLASS (Učionica procjene bodovanja) jedan je od najčešće korištenih mjernih instrumenata za procjenu kvalitete interakcijskih odnosa u odgojnoj skupini. Odnosi se na tri domene: emocionalnu podršku, podršku odgojitelja i organizaciju odgojne skupine koje odražavaju dva aspekta: socijalne i nastavne interakcije. Socijalna interakcija je usredotočena na reagiranje nastavnika na potrebe djece. Nastavna interakcija usredotočena je na ponašanje odgojitelja koja potiče razvoj vještina djece. Istraživanja su pokazala da visoka razina emocionalne podrške odgojitelja pozitvno utječe na učenje i interakciju djece, te da nastavne interakcije djece i odgojitelja mogu poboljšati akademske i socijalne vještine djece.

Problem kod visoko kvalitetnih ECES odredba i politike učitelja

Visoko kvalitetna ECES odredba je priznata od vlade kao glavna mjera za temelje formalnog obrazovanja. Kroz prosla 2 desetlječa, razne vlade su aktivno dizajnirale doredbe i programe koji teže poboljšati kvalitetu ECECa i osigurati pristup, bez obzira na socijalno ekonomski status, visoko kvalitetnom okruženju u učionicama.

Kvalifikacija učitelja kao glavna varijabla koja utječe na kvalitetu ECECa

Kvalifikacija učitelja je indentificirana od strane stvaratelja odredbi kao jedna od podešavajučih predmeta i ključna varijabla koja može predvidjeti kvalitetu ECECa. Odobrene kvalifikacije učitelja/odgojitelja variraju zavisno o državama. Kvalifikacija učitelja može biti kategorizirana ovisno o njihovom nivou obrazovanja. Nivo obrazovanja može se svrstati u primarni, sekundarni i tercijarni; gdje se tercijarni može odnositi na sveučilišta i fakultete.

Kako kvalifikacija nastavnika može imati učinka na kvalitetu ECECa

Temeljni koncept ovog pregleda je baziran na tome da dobro znanje baze ECECa uključuje set profesijonalne kompetencije, sposobnosti i specifičnih učiteljskih vještina koje mogu voditi visoko kvalitetnom ECECu i pozitivnom razvoju djeteta. Uspoređujuči predškolske učitelje s srednjoškolskom diplomom sa onima koji posjeduju fakultetno obrazovanje sa 2 ili više godina bez obzira na specifično opredjeljenje, oni s fakultetnim obrazovanjem su više osjetljiviji, ohrabrujuči i inspirativni pri komunikaciji s mladom djecom. No učiteljsko obrazovanje s više ECEC sadržaja je osnova za stvaranje visoko kvalitetnih učiteljskih vještina.

Made with Adobe Slate

Make your words and images move.

Get Slate

Report Abuse

If you feel that this video content violates the Adobe Terms of Use, you may report this content by filling out this quick form.

To report a Copyright Violation, please follow Section 17 in the Terms of Use.