Zadaća 07.03.2017. Predavanje

Učitelji u europi - gLAVNI trendovi, PITANJA I IZAZOVI

• Temelji za obrazovne reforme utvrđeni su dokumentom Lisbon strategy (European comission, EC, 2000) koji je dao sveobuhvatne smjernice za koordinaciju ekonomskih i socijalnih politika, kao i politika zapošljavanja u Europi. Uvođenje Lisabonske strategije u područje obrazovanja temelji se na pet glavnih smjerova djelovanja: podržavanju prenosivosti obrazovnih kvalifikacija uz pomoć Europskoga kvalifikacijskog okvira; uvođenju koncepta ključnih kompetencija koje treba postići na svim razinama obrazovanja; uspostavljanju sveobuhvatnog programa za obrazovnu suradnju “Lifelong learning program”; harmonizaciji europskog prostora visokog obrazovanja; povećanju kvalitete učitelja na svim razinama obrazovanja

ULOGA UČITELJA U KVALITETNOM OBRAZOVANJU

• „kvaliteta obrazovnog sustava ne može nadmašiti kvalitetu njegovih učitelja“

KLJUČNI NOSITELJI INTERESA I IZVORI ZA STRATEGIJE OBRAZOVANJA UČITELJA U EUROPI

• Europska komisija na tri je načina pridonijela obrazovnoj suradnji u području usavršavanja učitelja. Prvi je prenošenje strateških preporuka zemljama, drugi je način pokretanje stručnih radnih skupina koje proučavaju glavne trendove i prate implementaciju inicijativa obrazovnih politika, treći je način pokretanje krovnih programa kojima je cilj razvijanje novih obrazovnih praksi, kao što je Program cjeloživotnog učenja kojim se ostvaruje suradnja u četiri glavna polja koja pokrivaju glavna područja obrazovanja
• The Association for Teacher Education in Europe (ATEE) osnovana 1975, koja ima za cilj povećanje kvalitete obrazovanja učitelja u Europi i pružanje podrške profesionalnom razvoju učitelja na svim razinama
• Mreža European network on teacher education policy (ENTEP) pokrenuta je na ministarskoj razini 2000. godine i uključuje predstavnike ministara obrazovanja članica Europske unije i jednog predstavnika Europske komisije. Mreža djeluje kao konzultantsko tijelo Europskoj komisiji i orijentirana je na razvijanje prilika za međusobno učenje zemalja analizom i usporedbom obrazovnih politika i pitanja

GLAVNA PITANJA I IZAZOVI ZA EUROPSKI PROSTOR OBRAZOVANJA UČITELJA

• odabir i zadržavanje učitelja u zanimanju
• učiteljske kompetencije i profili
• inicijalno obrazovanje učitelja
• uvođenje u zanimanju i trajni profesionalni razvoj
• osiguravanje kvalitete učitelja.

ODABIR I ZADRŽAVANJE UČITELJA U ZANIMANJU

• Najvidljivije obilježje te skupine je nadzastupljenost žena (učiteljica) u primarnoj i sekundarnoj razini obrazovanja
• Neravnomjerna distribucija učitelja u različitim dobnim skupinama s visokim postotkom učitelja primarnog obrazovanja u dobnoj skupini od 40 do 49 godina, dok je najveći postotak učitelja srednjih škola u dobnoj skupini iznad 50 godina
• Najznačajniji čimbenici koji utječu na zadovoljstvo poslom i na odluku da se ostane u zanimanju nisu samo opipljive nagrade i dobri uvjeti rada nego da su čak važniji psihosocijalni činitelji kao što su osjećaj kolegijalnosti s kolegama i vodstvom škole, osjećaj autonomije, prilika za preuzimanje inicijative, mogućnosti za kreativnost i inovacije, osjećaj međusobnog povjerenja i pravednosti, niska razina konflikta između rada i privatnog života, osobna podrška u poteškoćama i prilike za profesionalni razvoj
• Povećanje privlačnosti učiteljske karijere:poboljšanje statusa i imidža učitelja u društvu; povećanje kompetitivnosti učiteljske plaće, poboljšanje uvjeta rada i povećanje broja potencijalnih učitelja

KOMPETENCIJE I PROFILI

• Proširena uloga učitelja također obuhvaća neke nove vještine povezane s razrednim okruženjem kao što su: vještine potrebne za poučavanje u multikulturnom okruženju, vještine potrebne za uspješnu integraciju učenika s posebnim potrebama i vještine potrebne za profesionalnu orijentaciju i savjetovanje učenika za njihovo buduće zanimanje
• Druga skupina kompetencija povezana je s organizacijskom razinom škole i uključuje vještine potrebne za timski rad i suradnju s kolegama, kao i vještine potrebne za sudjelovanje u upravljanju i vođenju škole. Od učitelja se također očekuje da imaju odgovarajuće socijalne vještine kako bi razvili odnose s roditeljima i partnerstvo za učenje u zajednici
• Kompetencije učitelja definiraju se u tri široke kategorije: kompetencije za rad s ljudima; kompetencije za rad s informacijama, tehnologijom i znanjem, kompetencije za rad u zajednici, i za zajednicu koja uglavnom obuhvaća spomenute skupine specifičnih vještina

INICIJALNO OBRAZOVANJE UČITELJA

• Prevladavajući model inicijalnog obrazovanja za učitelje u osnovnoj školi je simultani model, koji ponekad rezultira petogodišnjim integriranim studijem, dok se u obrazovanju srednjoškolskih učitelja uglavnom koristi sukcesivni model. Razlika između tih modela dalje se odražava na različitu percepciju učitelja o svojoj profesionalnoj ulozi i identitetu, kao i na razlike u njihovim prevladavajućim pristupima učenju i poučavanju u školi

UVOĐENJE U ZANIMANJE I PROFESIONALNI RAZVOJ

• Nadograđivanje učiteljskih kompetencija može se uspješno izvesti samo ako učitelji profesionalni razvoj i sami shvate kao cjeloživotni proces i ako obrazovne vlasti osiguraju koherentan okvir i resurse kao podršku
• Profesionalna socijalizacija učitelja početnika ovisi o četiri sastavnice sustava podrške: o kvaliteti mentorstva, dostupnosti obrazovnih stručnjaka, kvaliteti škole kao zajednice u kojoj se uči i sposobnosti samorefleksije učitelja

OSIGURANJE KVALITETE I PROFESIONALIZACIJA

• Danas su mehanizmi i procedure osiguravanja kvalitete u europskom prostoru visokog obrazovanja prilično usuglašeni zahvaljujući široko prihvaćenim Europskim standardima i smjernicama za osigravanje kvalitete u visokom obrazovanju koji su ugrađeni u nacionalne legislative i procedure
• Dok se opće mjere osiguravanja kvalitete (ali ne i specifične za inicijalno obrazovanje učitelja) primjenjuju u visokom obrazovanju, mehanizmi osiguravanja kvalitete u sustavu trajnog profesionalnog razvoja puno su šarolikiji, a ponekad u potpunosti izostaju

ZAKLJUČCI

• Najviše sličnosti ima u području inicijalnog obrazovanja učitelja, s već dobro uznapredovalim procesom “univerzitacije”
• Problem reforme kurikula kako bi se implementirale nove komponente koje bi učinkovitije unaprijedile razvoj učiteljskih kompetencija potrebnih za poučavanje učenika 21. stoljeća
• Naći bolju primjenu u preusmjeravanju od često mehaničkog pristupa odozgo, na organski, interaktivni pristup odozdo u strukturiranju i izvođenju programa trajnoga profesionalnog razvoja, u kojemu bi učitelji ušli u relevantnu raspravu s drugim sudionicima i preuzeli odgovornost za vlastitu profesionalnost
• Razvijanje zajedničkog razumijevanja i preuzimanju obveze da se pokrenu aktivnosti u nacionalnom ili lokalnom kontekstu sustručnjačkim učenjem i stručnim umrežavanjem

agencija za odgoj i obrazovanje

II. DJELATNOST AGENCIJE

Članak 4.

• (1) Djelatnost Agencije je obavljanje stručnih i savjetodavnih poslova u odgoju i obrazovanju.
• (2) Agencija sudjeluje u praćenju, unapređivanju i razvoju odgoja i obrazovanja na području predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, obrazovanja odraslih te školovanja djece hrvatskih građana u inozemstvu i djece stranih državljana.
• (3) U obavljanju djelatnosti Agencija: sudjeluje u izradi, razvoju i implementaciji nacionalnog kurikuluma, pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim rav-nateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim surad-nicima (u daljnjem tekstu: odgojno-obrazovni radnici) u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja, – organizira i provodi stručno usavršavanje odgojno-obrazov-nih radnika i ravnatelja, ako posebnim propisima nije drugačije određeno, – provodi stručne ispite za odgojno-obrazovne radnike, prema posebnim propisima, – provodi postupak stručnog napredovanja za odgojno-obrazov-ne radnike i ravnatelje, prema posebnim propisima, – daje mišljenja o programima u predškolskom odgoju, nastav-nim programima u osnovnom školstvu i gimnazijama, općeobrazov-nim programima srednjeg strukovnog školstva, te u programima u obrazovanju odraslih, osim ako posebnim propisima nije drugačije određeno, – daje mišljenje o nastavnim programima općeobrazovnih pred-meta u postupku verifikacije odgojno-obrazovnih ustanova, – prati izradu i provedbu Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda kao dijela nacionalnoga kurikuluma, – obavlja stručno-pedagoški nadzor, – sudjeluje u organizaciji i provođenju učeničkih smotri i natjecanja, – sudjeluje u izradi i praćenju nacionalnih programa, – obavlja informacijsko-dokumentacijsku i nakladničku djelat-nost, – obavlja i druge poslove u sustavu odgoja i obrazovanja u skladu sa zakonom i provedbenimpropisima ministra nadležnog za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar).

Članak 5.

• (1) Stručno-pedagoški nadzor Agencija obavlja izravnim stručno-pedagoškim uvidom u odgojno-obrazovni rad ustanove, rad odgojno-obrazovnih radnika te rad ravnatelja kao stručnog voditelja ustanove.
• (2) Stručno-pedagoški nadzor uključuje praćenje ostvarivanja nastavnih planova i programa, organizacije i izvođenja nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada ustanova te stručnog i pedagoškog rada odgojno-obrazovnih radnika.
• (3) Ravnatelj i odgojno-obrazovni radnik ustanove dužni su dati na uvid dokumentaciju i druge podatke potrebne za obavljanje stručno-pedagoškog uvida i savjetodavnog rada osobama koje provode stručno-pedagoški uvid.
• (4) Agencija je dužna u područjima iz članka 4. ovoga Zakona pružati stručnu pomoć te davati stručne upute ustanovama u obav-ljanju djelatnosti kao i pružati stručnu pomoć te davati stručne upute radi sprječavanja, odnosno otklanjanja pogrešaka u stručnom radu ravnatelja i odgojno-obrazovnih radnika.
• (5) Način obavljanja stručno-pedagoškog nadzora, kao i uvjeti koje moraju ispunjavati osobe koje provode stručno-pedagoški uvid, pobliže se uređuju statutom Agencije.

Članak 6.

• (1) Agencija je dužna razmotriti podneske građana, tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) i lokalne samouprave i pravnih osoba, koji se odnose na poslove iz djelokruga Agencije te o poduzetim mjerama izvijestiti podnositelje.
• (2) O svom radu Agencija podnosi izvješće Ministarstvu.
• (3) Način i rokovi izvješćivanja uređuju se statutom Agencije.

Članak 7.

• (1) Djelatnost Agencije financira se iz državnog proračuna.
• (2) Agencija može stjecati prihode i iz drugih izvora, u skladu sa zakonom.

Zadaća 07.03.2017. Seminar

DANSKA

1.Minimalni kvalifikacijski zahtjevi za odgojitelje

• Dvije razine kvalifikacije: odgojitelj i pedagoški asistent. Odgojitelj je prvostupnik socijalnog obrazovanja, uključujući tri i pol godine studija na sveučilištu.

2.Profesionalni razvoj odgojitelja tijekom formalnog školovanja

• Naglasak na igru pomoću prirode. Studenti koriste prirodu kao kulturalni medij i drugi oblik izražavanja kako bi stvorili razvojni proces i proces učenja, sjedinjavajući u igru i pedagoške aktivnosti perspektivu djece.

3.Profesionalni razvoj odgojitelja nakon ulaska na tržište rada

• Značajna razlika između dobro organiziranog i dobro razvijenog formalnog obrazovanja i osposobljavanja, i zanemarenog stručnog osposobljavanja koji je samostalno organiziran s malo resursa.

4.Uloga i odgovornosti odgojitelja

• Mogućnost sastavaljanja obrazovnog plana i programa, vođenje i vrednovanje pedagoških aktivnosti temeljene na kurikulumu. Mogućnost dokumentiranja i evaluiranja vlastite uloge u pedagoškoj praksi, uključujući refleksiju o kvaliteti učenja. Odgovorni su za provedbu Nacionalnog kurikuluma.

ENGLESKA

1.Minimalni kvalifikacijski zahtjevi za odgojitelje

• propisane kvalifikacije u Zakonodavskom okviru za temeljne faze u ranim godinama: postavljanje standarda za učenje, razvoj i brigu djece od rođenja do pet godina starosti

2.Profesionalni razvoj odgojitelja tijekom formalnog školovanja

• Primjerena obuka odgajatelja, dobre srednjoškolske ocjene iz engleskog jezika i matematike, certifikat pedijatrijske prve pomoći, ravnatelji moraju imati minimalnu kvalifikaciju s National College for Teaching and Leadership, početna obuka učitelja

3.Profesionalni razvoj odgojitelja nakon ulaska na tržište rada

• Razni tečajevi i treninzi koje nude profesionalne udruge te razni internetski tečajevi

4.Uloga i odgovornosti odgojitelja

• Odgajatelji se moraju brinuti za 7 područja učenja i razvoja djeteta razdvojenih na primarna područja učenja: komunikacija i jezik, fizički razvoj te osobni, socijalni i emocionalni razvoj; i na specifična područja: pismenost, matematiku, razumijevanje svijeta te ekspresivnu umjetnost i dizajn

FINSKA

1.Minimalni kvalifikacijski zahtjevi za odgojitelje

• Rani "edukator/učitelj" - prvostupnik ili magistar obrazovanja ili prvostupnik društvenih znanosti s dodatnim pedagoškim tečajem, djeca stara 1-5 godina. Predškolski "edukator/učitelj" - prvostupnik ili magistar obrazovanja ili prvostupnik društvenih znanosti s dodatnim pedagoškim tečajem, djeca stara 6 godina

2.Profesionalni razvoj odgojitelja tijekom formalnog školovanja

• Potpora za razvijanje osobne pedagoške filozofije, dijaloška interakcija, integracija istraživanja i praktičnih primjena za razumijevanje osobnih postignuća, osobna odgovornost za vlastito učenje, podrška za društvenu svjesnost i suradnju s unutarnjim i vanjskim mrežama

3.Profesionalni razvoj odgojitelja nakon ulaska na tržište rada

• Odgajatelji su obvezni sudjelovati u obuci svake godine (3-10 dana godišnje), besplatni i organizirani na nacionalnoj razini. Općine organiziraju razne obuke s obzirom na njihove mogućnosti. Individualne obuke, mentorstva, istraživanja u vrtićima

4.Uloga i odgovornosti odgojitelja

• Profesionalni razvoj i profesionalna svjesnost ključne kompetencije odgajatelja. Odgajatelji i učitelji imaju ključnu ulogu u podržavajućem učenju djece prema njihovim osobnim potrebama i interesima, kao i u promatranju mogućih područja razvoja i učenja koje iziskuju intervenciju

NJEMAČKA

1.Minimalni kvalifikacijski zahtjevi za odgojitelje

• Razlikuje po općinama. Postoje tri moguća načina za rad u RPOO: odgajatelj, ekukator, prvostupnik nekog društvenog studija

2.Profesionalni razvoj odgojitelja tijekom formalnog školovanja

• 3 različite profesije za one koji rade s djecom mlađom od 6 godina: odgajatelj (Kinderpfleger) - viša srednja škola, edukator - državni strukovni program, razni programi na sveučilištima i veleučilištima nude razne profesije u odgoju i obrazovanju - najmanje prvostupnik.

3.Profesionalni razvoj odgojitelja nakon ulaska na tržište rada

• Državne akademije i nezavisne obuke

4.Uloga i odgovornosti odgojitelja

• Nema usuglašenih nacionalnih standarda. Odgovornost odgajatelja u implementaciji kurikularnih promjena i reflektiranje na pedagoške procese te aktivno sudjelovanje u obukama za vrijeme rada

GRČKA

1.Minimalni kvalifikacijski zahtjevi za odgojitelje

• Odgajateljima za djecu starosti 0-4/5 godina je potrebno četverogodišnje obrazovanje na Tehnološkom obrazovnom institutu odsjeka RPOO. To može biti asistent sa završenom strukovnom školom. Odgajatelji za djecu 4/5 godina (obvezna predškola) trebaju imati završen sveučilišni studij odjseka predškolsko ili ranog obrazovanja djece

2.Profesionalni razvoj odgojitelja tijekom formalnog školovanja

• Prve 3 i pol godine teorija i praktični problemi (kolegiji slični UF RPOO), a posljednji semestar praksa u ustanovi RPOO i disertaciji. Svi programi su podređeni nacionalnom vrtićkom kurikulumu, za predškolske odgajatelje

3.Profesionalni razvoj odgojitelja nakon ulaska na tržište rada

• Rani odgajatelji ovise o obrazovnoj politici svojih općina. Za predškolske odgajatelje postoji samo inicijalni trening za nove odgajatelje od 3 programa koja su nekad postojala, ali zato imaju prava na razne redovne radionice i seminare. Lokalne vlasti organiziraju uvodni seminar za nove odgajatelje

4.Uloga i odgovornosti odgojitelja

• Nema nacionalnog kurikluma ni koncepata kvalitete za rani odgoj. Uloga i odgovornost ranog odgojitelja je različita od ustanove do ustanove i nije definirana. Rani odgajatelji bi se trebali razvijati kroz uključivanje u istraživanja. Predškolski odgajatelji imaju kurikulum. Za vrijeme studija moraju implementirati program u praksi

ITALIJA

1.Minimalni kvalifikacijski zahtjevi za odgojitelje

• Nido: djeca 0-3 g. - upravljane od strane općine ili regije, scuole dell' infanzia (3-6 g.) - upravljane od strane države. Nido - prvostupnik obrazovanja ili 5-ogodišnja srednja škola, 3-godišnja strukovna škola je manje zastupljena. Scuola dell’infanzia: 5-ogodišnji sveučilišni studij

2.Profesionalni razvoj odgojitelja tijekom formalnog školovanja

• Praktičari promiču profesionalni profil koji je sposoban prenijeti multidisciplinarni pristup u praksi poučavanja koja se može prilagoditi različitim kontekstima. Petogodišnji studij pruža multidisciplinarni kurikulum koji iziskuje sudjelovanje u radionicama i seminarima. Velika važnost je u stažiranju, sudjelovanju na projektima s mentorima u vrtićima te stalne provjere znanja, dizertacija

3.Profesionalni razvoj odgojitelja nakon ulaska na tržište rada

• Zastupljenost kritičke refleksije, sastanci s kolegama, dokumentacija, projekti. Obuke ovise o mogućnostima regije, ali puno se ulaže u profesionalno usavršavanje. Ministarstvo obrazovanja, sveučilišta i istraživanja pruža stalne obuke učiteljima u primarnim razredima osnovne škole

4.Uloga i odgovornosti odgojitelja

• Dobra motivacija, osjetljivost na dječje specifičnosti, slušanje, podrška, aktivno uključivanje, suradnja, stalni profesionalni razvoj, fokus na dječje emocionalno stanje, prijelaz iz doma u vrtić

NIZOZEMSKA

1.Minimalni kvalifikacijski zahtjevi za odgojitelje

• Srednja strukovna škola (3- ili4-ogodišnji program) s posebnom pozornošću na brigu, socijalni rad, socijalni pedagoški rad i općenito brigu za mlade

2.Profesionalni razvoj odgojitelja tijekom formalnog školovanja

• Predstrukovna škola (počinje se sa 12g.), završavaju srednju strukovnu školu, i najčešće biraju 3- ili 4-ogodišnji program brige za dijete, socijalne pedagogije ili nešto slično koji imaju teorijsku podlogu, ali najviše se oslanjaju na stažiranje. Neki fakulteti nude i poslijediplomske studije vrtićkog menadžmenta. Postoji 5 sveučilišta s mogućnošću magisterija odgajatelja, ali većina se drži strukovnog obrazovanja

3.Profesionalni razvoj odgojitelja nakon ulaska na tržište rada

• Poluprivatne organizacije nude poslijediplomske obuke, razne konferencije, seminare, ali nema pokazatelja njihove učinkovitosti. Postoji 5 programa/projekata koji imaju obuke za odgajatelje, a cilj im je integracija djece u rizičnim skupinama

4.Uloga i odgovornosti odgojitelja

• Za brigu o djeci 0-4 godine postoje smjernice: 4 standarda kvalitete (emocionalna sigurnost, razvoj autonomije, kognitivne i socijalne kompetencije), propisi kvalitete koji raspravljaju minimalnu razinu obrazovanja, specifični ciljevi u programima za djecu u rizičnim skupinama koje odgajatelji moraju usvojiti. Vrtići (4-6g) i predškola spadaju pod osnovnu školu koja ima određene ciljeve koje učenici moraju postići do 12. g.

NORVEŠKA

1.Minimalni kvalifikacijski zahtjevi za odgojitelje

• Glavni odgajatelji i pedagoški voditelji moraju biti obrazovani odgajatelji

2.Profesionalni razvoj odgojitelja tijekom formalnog školovanja

• Trogodišnje obrazovanje na sveučilištu (prvostupnik). 10 predmeta zamjenjeno je 6 područja znanja(razvoj djeteta, igra i učenje, društvo, religija i etika, jezik, tekst i matematika, umjetnost, kultura i kreativnost, priroda, zdravlje i kretanje, vodstvo, suradnja i rad na razvoju), u kojima su usko povezani kolegiji, didaktika, pedagogija i praksa. Mogućnost magisterija (5-ogodišnje obrazovanje)

3.Profesionalni razvoj odgojitelja nakon ulaska na tržište rada

• Javlja se potreba za sistematičnijim pristupom obuke, ali trenutno ne postoji

4.Uloga i odgovornosti odgojitelja

• Holistički pristup, učenje kroz igru, multidisciplinarnost i interdisciplinarnost. U mlađoj skupini 1 odgajatelj na 7-9 djece, u starijoj 14-18. Okvirni plan temelji se na kršćanskom i humanističkom nasljeđu, odgajatelji moraju dopustiti djeci da izraze svoje stavove

POLJSKA

1.Minimalni kvalifikacijski zahtjevi za odgojitelje

• Različito za mlađu (22mjeseca do 3 godine) i stariju dobnu skupinu (3-6 godina). Za mlađu postoje: crčches i vrtići u kojima mogu raditi medicinske sestre, primalje, childminder , odgajatelj, učitelj nižih razreda ili školski savjetnik, također mogu biti i učitelji viših razreda s minimalnih 2 godine iskustva brige o mlađoj djeci ili 280 sati treninga prije zaposlenja. Za mlađu skupinu također se mogu brinuti i odgajatelj u vrtiću i dadilja. Za stariju: prvostupnici ili magistri RPOO

2.Profesionalni razvoj odgojitelja tijekom formalnog školovanja

• Za mlađu skupinu: "odgajatelji" moraju završiti programe i tečajeve sa sljedećim područjima: prva pomoć, psiho-pedagoški razvoj, opsežan razvoj djeteta, razvoj malog djeteta,kompetencije njegovatelja, metode suočavanja sa stresom i rješavanja problema, inovativne metode stimulacije djetetova razvoja, praksa. Za stariju skupinu postoje 3 modula: varijacija nastavnih predmeta, psihologija i pedagogija, didaktika

3.Profesionalni razvoj odgojitelja nakon ulaska na tržište rada

• Ovisi o individualnoj spremnosti odgajatelja za usavršavanjem, raste potreba za kontinuiranim profesionalnim usavršavanjem

4.Uloga i odgovornosti odgojitelja

• Za mlađu skupinu postoje pravni dokumenti: djeca moraju imati atmosferu sličnu onoj kod kuće, primjerena briga i učenje kroz igru uzimajući u obzir dječje individualne razlike, organiziranje aktivnosti uzimajući u obzir dječji psihomotorni razvoj, suradnja s roditeljima. Za stariju skupinu do 25 djece na 1 odgajatelja

PORTUGAL

1.Minimalni kvalifikacijski zahtjevi za odgojitelje

• Odgajatelji moraju imati magisterij za sve dobne skupine osim za skupinu od 0-1 godine (rano obrazovanje, obrazovne ili društvene znanosti)

2.Profesionalni razvoj odgojitelja tijekom formalnog školovanja

• Fakulteti učiteljske obuke, privatni fakulteti učiteljske obuke i sveučilišta (4 ili 4 i pol godine)

3.Profesionalni razvoj odgojitelja nakon ulaska na tržište rada

• Nacionalni programi usavršavanja, nedovoljno financijske potpore - kriza profesionalnog usavršavanja

4.Uloga i odgovornosti odgojitelja

• Naglašava se autonomija i odgovornost odgajatelja

Zadaća 14.03.2017. Predavanje

• Pročitati opet članak Učitelji u Europi

Zadaća 14.03.2017. Seminar

Državni pedagoški standard

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

• Ovim Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe (u daljnjem tekstu: Standard) utvrđuju se: – programi s obzirom na trajanje i namjenu, – predškolski odgoj i naobrazba djece i djece s posebnim potrebama i to djece s teškoćama i darovite djece, – predškolski odgoj i naobrazba djece hrvatskih građana u inozemstvu, – predškolski odgoj i naobrazba djece pripadnika nacionalnih manjina, – ustroj predškole, – mjerila za broj djece u odgojnim skupinama, – mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika u dječjem vrtiću, – mjere zdravstvene zaštite i prehrane djece u dječjem vrtiću, – mjerila za financiranje programa dječjih vrtića, – materijalni i financijski uvjeti rada, – prostori dječjeg vrtića, – higijensko-tehnički zahtjevi za prostore u dječjem vrtiću, – mjerila za opremu dječjeg vrtića, – mjerila za didaktička sredstva i pomagala.

VII. MJERILA ZA BROJ DJECE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM SKUPINAMA

Članak 22.

• (1) Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu utvrđuje se ovisno o dobi djeteta broju djece s teškoćama uključene u odgojnu skupinu.
• (2) U odgojno-obrazovnu skupinu djece u redovitom programu u dobi:– od navršenih šest do navršenih 12 mjeseci može se uključiti najviše 5 djece, od 13 do 18 mjeseci može se uključiti najviše 8 djece,– od 19 do 24 mjeseca može se uključiti najviše 12 djece,– u trećoj godini može se uključiti najviše 14 djece,– u četvrtoj godini može se uključiti najviše 18 djece,– u petoj godini može se uključiti najviše 20 djece, u šestoj godini može se uključiti najviše 23 djece,– u sedmoj godini do polaska u školu može se uključiti najviše 25 djece.
• (3) U odgojno-obrazovnu skupinu može se uključiti, na temelju mišljenja stručnih suradnika dječjeg vrtića, samo jedno dijete s lakšim teškoćama i tada se broj djece u skupini smanjuje za dvoje djece
• (4) U odgojno-obrazovnu skupinu može se uključiti samo jedno dijete s većim ili kombiniranim teškoćama ako je nedostatan broj djece za ustroj odgojne skupine s posebnim prgoramom i rada se broj djece smnajuje za četvero
• (5) U mješovitoj odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi: od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 10 djece, od 1 do 3 godine može se uključiti najviše 12 djece, od 3 godine do polaska u školu može se uključiti najviše 20 djece, od 4 godine do polaska u školu može se uključiti najviše 22 djece.

Članak 23.

• (1) Broj djece s teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama posebnog programa u dječjim vrtićimai posebnim ustanovama utvrđuje se ovisno o dobi djece i vrsti teškoće.
• (2) Za djecu s istom vrstom teškoće u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi: od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 3 djeteta, od 2 do 4 godine može se uključiti najviše 5 djece, od 3 do 7 godina može se uključiti najviše 5 djece, od 4 do 7 godina može se uključiti najviše 7 djece.
• (3) Za djecu s autizmom, djecu različite dobi i djecu s različitom vrstom teškoće u odgojnoobrazovnu skupinu djece u dobi: od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 2 djeteta, od 2 do 5 godina može se uključiti najviše 3 djeteta, od 3 do 7 godina može se uključiti najviše 3 djeteta, od 6 do 7 godina može se uključiti najviše 4 djeteta.

Poveznice između kvalifikacija učitelja i kvalitete obrazovanja ranog djetinjstva

Od 12-15 stranice

Problem, stanje i ishod

• Nisu sva djeca rođena zdrava, bez invaliditeta, s roditeljima koji mogu pružiti svu ljubav i okolinu u kojoj će se razvijati dječji govor, pismenost i sl. Istraživanja pokazuju da postoji jaz postignuća između rasnih i socio-ekonomskih skupina. U Americi je veća mogućnost da učenici u ekonomski nepovoljnom stanju i rasnih grupa imaju niže ocjene i rezultate u testovima. Loša kvaliteta obrazovanja i skrbi u ranom djetinjstvu može biti štetna za razvoj djece iz svih skupina. Visoko kvalitetno obrazovanje i skrb u ranom djetinjstvu pokazuju produkt materijalnih i nematerijalnih društvenih dobiti. Dobra povezanost kvalitete ECEC programa i materijalnih i nematerijalnih dobiti temeljni je razlog za poboljšanje kvalitete okoline

POVEZANOST KVALIFIKACIJA UČITELJA I KVALITETE OBRAZOVANJA RANOG DJETINJSTVA

• Ključ nezavisne varijable je kvalifikacija učitelja, a ključ uspjeha je kvaliteta učionice.

Definiranje kvalitete obrazovanja u ranom djetinjstvu

• Katz navodi se kvaliteta ranog obrazovanja može definirati u četiri perspektive: odozgo prema dolje, odozdo prema gore, iznutra i izvan-unutra. Perspektiva odozgo prema dolje temelji se na ispitivanju identifikacije odabranih značajki i karakteristika programa i okoline. Perspektiva odozdo prema gore daje važnost na dječjem iskustvu programa. Perspektiva iznutra definira kvalitetu programa gledanu od strane osoblja. Tri dimenzije se uzimaju u obzir: odnos kolega, odnos s roditeljima te odnos s sponzorima. Perspektiva izvan-iznutra se odnosi na odnos roditelja i učitelja.
• Definiranje kvalitete je trajni izazov. Prevladavajući pristup definiranja kvalitete je perspektiva odozgo prema dolje. Istraživači ranog djetinjstva su konceptualizirali kvalitetu u dvije mjerljive povezane komponente: kvaliteta strukture i kvaliteta procesa.

Kvaliteta strukture: Odnosi se na strukturne pokazatelje, kao npr.omjer osoblja i djece te na karakteristike njegovatelja, kao npr.formalno obrazovanje učitelja.

Kvaliteta procesa: Uključuje mogućnosti učenja koja su dostupna djeci, interakciju učitelja i djeteta.

Mjerenje kvalitete: Kvaliteta procesa se procjenjuje promatrajući okolinu za učenje u ranom djetinjstvu.

Od 20-22 stranice

Pitanje visoke kvalitete ranog odgoja i obrazovanja i politike nastavnika

• Tijekom posljednja dva desetljeća, vlade su bile aktivne u kreiranju politike i programa koji imaju cilj poboljšati kvalitetu ranog obrazovanja te osigurati visoku kvalitetu u učionici bez obzira na socio-ekonomski status. Istraživanja su provedena kako bi identificirali karakteristike koje utječu na kvalitetu obrazovanja.

Kvalifikacije učitelja kao varijabla koja utječe na kvalitetu obrazovanja ranog djetinjstva

• Kvalifikacije učitelja su identificirane od strane političara kao jedna od regulacijskih mogućnosti i ključnih varijabli kojima se može predvidjeti kvaliteta obrazovaja ranog djetinjstva. Odobrene kvalifikacije se razlikuju između država i zemalja. Razina obrazovanja se može nazvati formalnim školstvom u osnovnim, srednjim i visokoškolskim sustavima. Visokoškolski sustav se sastoji od zajednice fakulteta, junior fakultet i sveučilište. Detalji mogu uključiti godine obrazovanja, nastavni kredit u specijaliziranom ranom djetinjstvu i naslov programa. Diferencijacija kvalifikacije se temelji na vrsti programa i diplomi, kao npr.suradnička diploma (AA), suradnik dječjeg razvoja (CDA), prvostupnik ranog obrazovanja(BA), magisterij ranog obrazovanja(MA), profesionalni doktorat (PhD).

Kako kvalifikacije učitelja mogu utjecati na kvalitetu ranog obrazovanja

• Temeljni konceptualni okvir ovoga rada se temelji na ideji da jaka podloga znanja o ranom obrazovanju uključuje skup profesionalnih kompetencija, sposobnosti i specifičnih nastavnih vještina koje mogu dovesti do visoke kvalitete obrazovanja djece i pozitivnih ishoda dječjeg razvoja. Berk navodi da je visokoškolsko obrazovanje povezano s boljim vještinama učitelja. Učiteljevo uvjerenje, znanje i stvarna primjena razvojno primjerene prakse su u pozitivnoj korelaciji s ranim odgojem i obrazovanjem.

Zašto je važno napraviti pregled

• Postojeća literatura koja uključuje osnovne studije i sustavne preglede, su ispitali povezanost između ciljeva politike i kvalitete procesa ranog odgoja i obrazovanja koje se mjeri standardiziranim alatima. Treba se fokusirati na okolinu učenja ranog djetinjstva i ocjene u skalama koje pokazuju vezu kvalifikacija učitelja i kvalitete procesa u ranom odgoju i obrazovanju. Ove informacije su kritične za kreatore politike, zbog toga jer mogu pomoći u donošenju odluka.