OBRAZOVNA POLITIKA I RANI ODGOJ I OBRAZOVANJE Anja vranić

AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

Agencija za odgoj i obrazovanje jest javna ustanova čija je djelatnost obavljanje stručnih i savjetodavnih poslova u odgoju i obrazovanju. Agencija sudjeluje u praćenju, unapređivanju i razvoju odgoja i obrazovanja na području predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, obrazovanja odraslih te školovanja djece hrvatskih građana u inozemstvu i djece stranih državljana.

U obavljanju djelatnosti Agencija sudjeluje u izradi, razvoju i provedbi nacionalnog kurikuluma, pruža stručnu pomoć, provodi stručno usavršavanje i obavlja stručno-pedagoški nadzor nad radom odgojitelja, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja te obavlja druge poslove u sustavu odgoja i obrazovanja.

CARE - Curriculum Quality Analysis and Impact Review of European ECEC

MINIMALNI KVALIFIKACIJSKI ZAHTJEVI ZA ODGOJITELJE

PORTUGAL

• Kvalifikacijski zahtjevi su usklađeni s reformom Bolonje

• Diploma magistra

• Asistenti trebaju imati završenu srednju školu i proći obuku od 180 sati

• Prolaze stručna usavršavanja

• U jeslicama se nalazi jedan odgojitelj i jedan asistent

POLJSKA

• Inicijalno obrazovanje je akademsko

• Odgojitelji su obavezni steći kvalifikacije u pripremi za učenje suvremenih stranih jezika do 2020. Godine

• Odgojitelji moraju imati prvostupničku diplomu ili magisterij u području obrazovanja u ranom djetinjstvu

• Stručno usavršavanje nije regulirano iako postoji svjesnost o njihovoj važnosti

• U mlađoj skupini mogu biti zaposlene dadilje, medicinske sestre

• U starijoj skupini mogu raditi osobe s diplomom prvostupnika ili magistra

GRČKA

• Obavezno stručno osposobljavanje

• Učitelji – traje 4 godine

• Asistenti – traje 2 godine

• Odgojitelji – potrebno steći prvostupanjsku razinu kvalifikacije

FINSKA

• Obrazovni sustav podrazumijeva da je obrazovanje odgojitelja vođeno i propisano na nacionalnoj razini

• Jedan od tri zaposlenika u učionici ili odgojnoj skupini MORA imati diplomu prvostupnika ili magistra, ili diplomu prvostupnika u društvenim znanostima

ENGLESKA

• Kvalifikacije su određene na nacionalnoj razini

• Pridržavaju se standarda vertikalno i horizontalno

• Zakonski je strogo propisan omjer odgojitelj – dijete i prema tome se određuju kvalifikacije i razina obrazovanja koje odgojitelj mora posjedovati

NIZOZEMSKA

• Srednje strukovno obrazovanje koje ima trogodišnji ili četverogodišnji program s posebnom pozornošću na brigu, socijalni rad, socijalni pedagoški rad i općenito brigu za mlade.

• Od 2015. godine mogu postati prvostupnici sa specijalizacijom za rano djetinjstvi

ITALIJA

• Odgojitelji s petogodišnjim studijem su osposobljeni za rad u osnovnoj školi

• Za zanimanje odgajatelja potrebna je diploma prvostupnika

• Nemaju asistente

NJEMAČKA

• Veliki nedostatak odgojitelja

• „Promjena karijere“ – proširivanje radne snage, a daje efekt smanjenja kvalifikacija nužnih za rad u RPOO

• Kvalifikacijski zahtjevi se razlikuju po općinama, nije propisan nacionalno

• 3 RAZINE: odgojitelj (završena viša srednja škola), edukator (završeni državni strukovni program) i prvostupnik nekog društvenog studija

NORVEŠKA

• Odgojitelji moraju proći trogodišnji studij

• Inicijalno obrazovanje – minimalno 100 dana prakse + znanja iz 6 područja (dječji razvoj/ igre i učenje/ društvo, religija i etika/ jezik i matematika/ umjetnost, kreativnost i kultura/ priroda, zdravlje i kretanje/ vođenje, kooperativni i razvojni posao)

DANSKA

• Odgojitelji moraju imati diplomu prvostupnika

• Asistenti ne moraju imati nikakvu kvalifikaciju, dovoljna je srednja strukovna škola

• Pravni okvir nema odredbi što se tiče obveznih kvalifikacijskih zahtjeva za odgojitelje

PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA TIJEKOM FORMALNOG ŠKOLOVANJA

! FORMALNO ŠKOLAVANJE je obrazovanje unutar školskog sustava (od osnovne škole do fakulteta) koje rezultira diplomom ili svjedodžbom. Ono je u porastu zbog različitih socio-emocionalnih i političkih razloga. Povezanost visokog stupnja obrazovanja odgojitelja i dječjih postignuća.

PORTUGAL

• Fakulteti učiteljske obuke, privatni fakulteti i sveučilišta

• Stažiranje je obavezno i uključuje promatranje, nadgledanje prakse, planiranje i procjena te iskustvo u svim obrazovnim razinama uz refleksivnu praksu

FINSKA

• Obrazovanje odgojitelja je propisano nacionalno

• Studenti trebaju biti autonomni, samorefleksivni i etički odgovorni edukatori sa snažnom istraživačkom podlogom

NORVEŠKA

• Minimalno 100 dana prakse + znanja iz 6 područja (pogledaj gore)

• Trogodišnje obrazovanje na sveučilištu – diploma prvostupnika

• Detaljno su opisana očekivanja od studenata u podrčju znanja, vještina i generalnih kompetencija

• Mogućnost magisterija

DANSKA

• 3,5 godine

• Naglasak na kompetencijama i igri u prirodi

• Koriste prirodu i kulturološke medije za stvaranje razvojnog i poticajnog okruženja

• Mogućnost magisterija

• Studenti koji imaju minimalno 5 godina radnog iskustva mogu smanjiti trajanje studija na 2 i pol godine

! Formalno obrazovanje nije dovoljno, nego je nužno razvijanje kompetencija koje će odgojiteljima omogućiti primjenu znanja i vještina u praksi, tj. prilagođavanje situaciji i specifičnostima djece u okruženju vrtića.

PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA NAKON ULASKA NA TRŽIŠTE RADA

PORTUGAL

• Usavršavanje organizirano na nacionalnoj razini

• Sredstva osigurava Vlada i Europski socijalni fond, ali nedovoljno

• Najmanje 50 sati godišnje

• Teme: lokalne i nacionalne potrebe

POLJSKA

• Odgojitelji sami iniciraju svoje profesionalno usavršavanje

• Raste potreba za kontinuiranim profesionalnim usavršavanjem

GRČKA

• Rani odgojitelji imaju puno manje prilika od predškolskih

• Lokalne vlasti organiziraju uvodni seminar za nove odgojitelje

• U situacijama kada dođe do novih reformi, promjene političke organizacije, novih tehnologija...

FINSKA

• Pravo na sudjelovanje svake godine

• Nacionalni sustav je nedefiniran što se tiče profesionalnog usavršavanja, ali je besplatno

• Individualne obuke

• Mentorstvo

• Istraživanja u vrtićima

ENGLESKA

• Vrlo ograničene potpore usmjerene profesionalnim razvoju, iako su neke profesionalni udruge počele organizirati radionice, seminare i online tečajeve

• Razni internetski tečajevi

NIZOZEMSKA

• Velik broj poluprivatnih organizacija koje nude usavršavanje

• Postoji 5 programa koji imaju obuke za odgojitelje, a cilj im je integracija djece u rizičnim skupinama

• Postoje mreže odgojitelja na lokalnim razinama

ITALIJA

• Kritička refleksija, sastanci s kolegama, dokumentacija, projekti...

• Obuke ovise o mogućnostima regije, ali uglavnom se puno ulaže u profesionalno usavršavanje

• Velika povezanost lokalne zajednice sa sveučilištima

• Stalne obuke učitelja u primarnim razredima osnovne škole

• Inkluzivan i univerzalan kurikulum

• Snažna tendencija profesionalnog razvoja odgojitelja

NJEMAČKA

• Državne akademije

• Velik broj privatnih, neovisnih treninga i programa za profesionalni razvoj

NORVEŠKA

• Velika financijska sredstva uložena u profesionalno usavršavanje

DANSKA

• Većinom samoinicijativno organizirane radionice i tečajevi od strane odgojitelja s malo resursa

• Mogućnost magisterija i daljnjeg obrazovanja, ali uz samostalno plaćanje ili uz neke naknade

• Stalna evaluacija praktičnog rada edukatora

• Mogućnost privremenog zaposlenja nezaposlene osobe, kako bi se zaposlena osoba dalje mogla obrazovati

ULOGA I ODGOVORNOST ODGOJITELJA

PORTUGAL

• Provođenje nacionalnih smjernica

• Kreiranje vlastitog kurikuluma razvijenog u skladu s trenutnim potrebama njihovog RPOO i učenika

• Naglašavaju važnost autonomije, te samoodgovornosti osoblja

• Službeni profil osoblja je naveden u statutu

GRČKA

• Definirane prema individualnim potrebama RPOO

• Uloga i odgovornost odgojitelja varira od ustanove do ustanove i nije dovoljno definirana

• Reggio pedagogija – odgojitelji usmjereni na metodu poučavanja, projekte i igru

FINSKA

• Nacionalni kurikulum naglašava profesionalni razvoj i profesionalnu svjesnost kao ključne kompetencije odgojitelja

• Odgojitelji i učitelji imaju ključnu ulogu u podržavajućem učenju djece prema njihovnim osobnim potrebama i interesima, kao i u promatranju mogućih područja razvoja i učenja koja iziskuju intervenciju

• Nema nacionalnog sistema procjene ili izričito navedenog kriterija, ali postoje smjernice

ENGLESKA

• Nacionalno zadovoljenje standarda kvalitete

• Implikacija tako formalne organizacije je da uloge postaju zakonodavne, a to kodiranje može postati ograničavajuće

• Odgovornost kroz određena područja učenja podijeljena na primarna područja (komunikacija i jezik, psihički razvoj, osobni, socijalni i emocionalni razvoj) i specifična područja (književnost, matematika, razumijevanje svijeta, likovnost i dizajn)

NIZOZEMSKA

• Odgovornost kroz standarde kvalitete, 4 područja dječjeg razvoja (emocionalna sigurnost, razvoj autonomije, kognitivna kompetencija, socijalna kompetencija)

• Postoje propisane aktivnosti prikladne godinama djeteta koje mu pomažu u razvoju

ITALIJA

• Moraju biti motivirani, podržavati suradničke interakcije, imati obrazovni stil koji je utemeljen na suradničkom radu, stručnom usavršavanju, znanju i kulturi

• Reggio pedagogija

NJEMAČKA

• Razlikuje se po dijelovima Njemačke jer nema usaglašenih nacionalnih standarda

• Odgojitelji imaju odgovornost implementacije kurikularnih promjena i reflektirati se na pedagoške procese, te aktivno sudjelovati u obukama za vrijeme rada

NORVEŠKA

• Odgovornost kroz 7 područja: komunikacija, jezik, tekst/ tijelo, kretanje, zdravlje/ umjetnost, kultura, kreativnost/ priroda, okoliš, tehnologija/ etika, religija, filozofija/ lokalna zajednica i društvo/ brojevi, prostor, oblik

• Holistički pristup

• Zagovaraju učenje kroz igru

• Odgojitelji temelje svoj rad na kurikulumu

DANSKA

• Uloga nije navedena u zakonu, osim u smislu implementacije nacionalnog kurikuluma

• Razvoj kroz inicijalno obrazovanje i praksu

• Moraju dokumentirati svoj rad, biti samoreflksivni praktičari, odgovorni u implementaciji teorijski temeljene prakse koja je u skladu s nacionalnim kurikulumom

! U Danskoj, Finskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Nizozemskoj i Poljskoj ne postoje zakonom definirani standardi kvalitete. Dok su Engleska, Norveška i Portugal zemlje koje imaju jasno definirane standarde kvalitete u nacionalnom zakonodavstvu. To pokazuje tendanciju definiranja standarda kvalitete na mikro i mezo razini sustava RPOO.

HRVATSKA

• Minimalni kvalifikacijski zahtjevi za odgojitelje je diploma prvostupnika

• Profesionalni razvoj tijekom formalnog školovanja je u obliku teorijskog dijela predavanja i prakse. Postoji mogućnost magisterija i doktorata

• Profesionalni razvoj nakon ulaska na tržište u nekim slučajevima organizira vrtić, Agencija za odgoj i obrazovanje ili samoinicijativno odgojitelji

• Uloga i odgovornost odgojitelja je da odgojitelji budu motivirani, podržavaju suradničke interakcije, imaju obrazovni stil koji je utemeljen na suradničkom radu, stručnom usavršavanju, znanju i kulturi, provođenje nacionalnih smjernica, kreiranje vlastitog kurikuluma, naglašavaju važnost autonomije, samoodgovornosti osoblja...

THE RELATIONSHIP BETWEEN TEACHER QUALIFICATION AND THE QUALITY OF THE EARLY CHILDHOOD CARE AND LEARNING ENVIRONMENT

Manning M, Garvis S, Fleming C, Wong T. W. G. (2017)

PROBLEMI

• Rezultati potvrđuju da postoje razlike u postignućima između rasnih i socio – ekonomskih skupina

• Studenti nižeg ekonomskog statusa i studenti marginaliziranih rasnih skupina u SAD češće postižu lošije ocjene u školi i niže rezultate u standardnim testovima

• Slaba kvaliteta odgoja i obrazovanja može biti presudna u odrastanju , bez obzira koje je dijete nacionalnosti, vjere, rase...

• Nejednakonsti mogu biti prisutne u dječjem kognitivnom, psihičkom i socio – emocionalnom razvoju

• Ako odgoj i obrazovanje nije na visokoj, zadovoljavajućoj razini kvalitete, to se kasnije može loše odraziti na život u odrasloj dobi djeteta (emocionalno, ekonomski, zdrastveno, socijalno...)

• Brojna logitudinalna istraživanja potvrđuju da visoka kvaliteta odgoja i obrazovanja u ranoj dobi omogućava lakši razvitak djeteta u socijalnom, emocionalnom i kognitivnom području

• Kvalitetnim odgojem i obrazovanjem od najranije dobi, smanjuje se prisutnost devijantnih ponašanja tijekom života u odrasloj dobi

• Kvalitetan rani odgoj i obrazovanje omogućuje: povećanje prihoda na temelju poreza, smanjenje devijantnih ponašanja u društvu, poboljšanje kvalitete života

POVEZANOST KVALIFIKACIJA ODGOJITELJA I KVALITETE RANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA DJECE

• Glavno je pitanje kako kvalifikacije odgojitelja utječu na kvalitetu odgojne skupine u kojoj radi

• Katz (1992.) ističe 4 perspektive koje definiraju kvalitetu odgoja i obrazovanja: odozgo prema dolje, odozdo prema gore, iznutra i izvana – iznutra

- Dominantna je prva perspektiva – odozgo prema dolje

• Rani odgoj i obrazovanje se odvija kroz državne programe i politike -> kurikulum -> dječji razvoj u različitim domenama (varira s obzirom na obitelj i okolinu u kojoj dijete živi i razvija se)

• Rani odgoj i obrazovanje ima 2 vrste kvalitete, a to su: strukturalna kvaliteta i procesna kvaliteta

- Obje imaju isti cilj – razvoj i edukacija djeteta

Strukturalna kvaliteta

• Omjer osoblja i djece

- Što je veći broj osoblja to je veća kvaliteta odgoja i obrazovanja

• Veličina skupine/razreda

- Manje grupe rezultiraju većim postignućima djece koja u njoj borave

• Obrazovanje osoblja ja bi tu mozda napisala OSOBLJE; jer pise staff..pa ne mozes na jednom mjestu to prevedt kao osoblje, a na drugom ko skrbnik

- Što je veći stupanj obrazovanja odgojitelja, kvalitetniji je razvoj djeteta

Procesna kvaliteta

• Pomoću nje se može lakše predvidjeti razvoj djeteta

• Prikazuje se kroz interakciju, materijale koji se koriste i dinamiku rada

• Visoka razina procesne kvalitete – smanjuje probleme u ponašanju, bolji akademski uspjeh (pogotovo na području matematike), bolje socijalna ponašanja...

• Varira od skupine do skupine

• Ključne uloge u razvoju djeteta imaju odgojitelji i roditelji

• Prioritet u stvaranju zakona

MJERENJE KVALITETE

• U najranijoj dobi, kvaliteta se mjeri prema zaključivanju djeteta u okruženju u kojem se nalazi

• Također, može se mjeriti na osnovu odnosa odgojitelj – dijete

- Metoda mjerenja kvalitete „CLASS“

PROBLEMI MJERA VISOKOKVALITETNOG RANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA (ECEC) I ODGOJITELJSKIH STRATEGIJA

• Važnost visoke kvalitete odgoja i obrazovanja prepoznata je u cijelom svijetu kao ključna uloga

- Prednosti: individualne (zaključivanje, socijalno ponašanje, jezik...) i društvene prednosti (povećanje ljudskog kapitala - znanje)

• Bogate države ulažu velika financijska sredstva u odgoj i obrazovanje, a isto tako razvijaju nove politike i programe kako bi ga dodatno poboljšali i unaprijedili

• Na različite načine se pokušava povećati broj visoko kvalificiranih odgojitelja

- Razlog: postoji povezanost između visokih kvalifikacija odgojitelja i visoko kvalitetnih skupina

• Kvalifikacije odgojitelja mogu biti: primarne, sekundarne i tercijarne (fakultet)

- Postoje razlike od države do države

KAKO KVALIFIKACIJA ODGOJITELJA MOŽE UTJECATI NA KVALITETU ODGOJA I OBRAZOVANJA

• Što je bolja kvaliteta odgojitelja, to je bolja kvaliteta odgoja i obrazovanja u ranoj dobi

- Berk ističe tercijarno obrazovanje, tj. govori da je visoko obrazovanje učenika povezano s njihovim kvalitetnim ranim obrazovanjem

VAŽNOST EVALUACIJE

• Poboljšava i unaprijeđuje kvalitetu odgoja i obrazovanja općenito

• Samo obrazovanje odgojitelja/ učitelja nije dovoljno za poboljšanje kvalitete odgoja i obrazovanja

PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOG ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom određuju sadržaj, način i uvjeti ostvarivanja pripravničkog staža i

polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću.

Članak 2.

Svrha je pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita osposobiti odgojitelje i stručne

suradnike za stručno i samostalno obavljanje zadaća.

Članak 3.

Stručnu potporu i nadzor nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita

odgojitelja i stručnih suradnika provodi Ministarstvo prosvjete i športa.

Članak 4.

Stažirati i polagati stručni ispit imaju pravo i obvezu odgojitelji i stručni suradnici u svim

dječjim vrtićima, uključujući vjerske i privatne dječje vrtiće, i to:

1. pripravnici, zaposleni na neodređeno ili određeno vrijeme s punim radnim vremenom

2. pripravnici, zaposleni na neodređeno ili određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom

3. pripravnici s radnim iskustvom

4. pripravnici volonteri

5. zaposlenici u drugim ustanovama, trgovačkim društvima koji na temelju ugovornog odnosa

s vrtićem ostvaruju odgojno-

-naobrazbenu djelatnost u svojoj struci (vanjski suradnici).

Članak 5.

Pripravnik u predškolskom odgoju i naobrazbi je odgojitelj i stručni suradnik bez radnog

iskustva u struci.

Pripravnikom iz stavka 1. ovog članka smatra se i odgojitelj i stručni suradnik koji je, prije

nego što se zaposlio u vrtiću, na poslovima i zadaćama odgojitelja i stručnog suradnika,

stekao najmanje 12 mjeseci radnog iskustva u svojoj struci izvan vrtića.

Pripravnik volonter u predškolskom odgoju i naobrazbi je odgojitelj i stručni suradnik koji, na

temelju sklopljenog ugovora ili sporazuma s vrtićem, ostvaruje program pripravničkog staža.

II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA

Članak 6.

Stažiranje pripravnika, pripravnika iz članka 5., stavka 2. i pripravnika volontera (u daljem

tekstu - pripravnika) ostvaruje se na temelju programa koji predlaže povjerenstvo za

stažiranje, a donosi ga ovlašteno stručno tijelo vrtića (odgojiteljsko vijeće).

Zadaća je povjerenstva izraditi prijedlog programa stažiranja, pružati pripravniku pedagošku,

metodičku i svaku drugu pomoć te pratiti njegovo napredovanje.

Povjerenstvo za stažiranje čine:

- ravnatelj vrtića u svojstvu predsjednika

- mentor pripravnika

- stručni suradnik vrtića.

Povjerenstvo imenuje ravnatelj vrtića.

Sadržaj i način rada povjerenstva, propisuje se poslovnikom o radu povjerenstva za stažiranje.

Poslovnik donosi Ministarstvo prosvjete i športa.

Evidenciju o ostvarivanju programa pripravničkog staža, u pravilu, vodi mentor.

Ako vrtić nema odgojitelja u zvanju mentora, ravnatelj može imenovati za mentora odgojitelja

istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika, s položenim stručnim ispitom ili onog

koji nema obvezu polagati stručni ispit, a uživa ugled vrsnog odgojitelja.

Ako mentora nije moguće imenovati u vrtiću u kojem pripravnik stažira, mentor se bira iz

drugog vrtića.

Članak 7.

Program pripravničkog staža počinje se ostvarivati danom početka radnog odnosa,

ostvarivanjem ugovornog odnosa, odnosno danom početka volontiranja.

Cjeloviti program stažiranja vrtić je obvezan donijeti najkasnije 15 dana od zasnivanja radnog

odnosa pripravnika.

Članak 8.

Nakon početka rada pripravnika, uključujući volontiranje, vrtić je obvezan:

- imenovati povjerenstvo za stažiranje

- prijaviti stažiranje Ministarstvu prosvjete i športa (na tiskanici PO-1) najkasnije 15 dana od

početka rada (volontiranja) pripravnika

- izraditi program pripravničkog staža i predložiti ga odgojiteljskom vijeću na usvajanje.

Članak 9.

Obvezni sadržaji programa pripravničkog staža su:

1. Ustav RH

2. Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi

3. Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece

4. Drugi propisi iz područja predškolskog odgoja i naobrazbe

5. Opći i stručni akti vrtića.

6. Poznavanje specifičnih osobina, potreba i zakonitosti razvoja djeteta predškolske dobi

- zadaća i sadržaja njege, odgoja i naobrazbe djece predškolske dobi;

- organizacijsko-materijalnih uvjeta ostvarenja procesa njege, odgoja i naobrazbe djece

predškolske dobi;

- interakcijsko-komunikacijskih odnosa odgojitelja, djece i roditelja

- planiranje, programiranje, pripremanje i ostvarivanje programa njege, odgoja i naobrazbe te

praćenje, procjenjivanje i evaluiranje ostvarenja programa

- vođenje pedagoške dokumentacije.

Pripravnik je obvezan djelatno sudjelovati u svim oblicima stručnog usavršavanja, posebice

onima koji su namijenjeni pripravnicima.

Program stažiranja pripravnika-stručnih suradnika, osim navedenoga obuhvaća i posebne

poslove iz godišnjeg programa rada stručnih suradnika.

Članak 10.

Pripravnici (osim pripravnika volontera) obvezni su biti nazočni radu mentora - najmanje 30

sati tijekom stažiranja, a mentor je obvezan biti nazočan na radu pripravnika - najmanje 10

sati.

Pripravnici volonteri obvezni su biti nazočni radu mentora - najmanje 60 sati tijekom

stažiranja.

Pripravnici stručni suradnici surađuju s mentorom na poslovima iz mentorova djelokruga -

najmanje 30 sati tijekom stažiranja.

Članak 11.

Povjerenstvo za stažiranje bit će nazočno aktivnostima pripravnika odgojitelja najmanje dva

puta. Stručni će suradnik biti nazočan radu pripravnika najmanje dva puta.

Povjerenstvo, u pravilu, radi u punom sastavu.

Članak 12.

Ako pripravnik tijekom pripravničkog staža prijeđe u drugi vrtić, stažiranje se nastavlja u

vrtiću u koji je prešao. Vrtić u kojem je ostvaren dio pripravničkog staža obvezan je o

promjeni odmah izvijestiti Ministarstvo prosvjete i športa i sastaviti izvješće o ostvarenom

dosadašnjem stažu (tiskanica - PO-2).

Jedan primjerak izvješća šalje se, zajedno s drugom dokumentacijom, u vrtić gdje se

pripravnik zaposlio ili mu se predaje osobno zbog dalje uporabe.

Jedan se primjerak izvješća, zajedno s drugim dokumentima, dostavlja Ministarstvu prosvjete

i športa u vrijeme prijavljivanja pripravnika za polaganje stručnog ispita.

Članak 13.

Tijekom ostvarivanja programa stažiranja i polaganja stručnog ispita pripravnik iz članka 5.,

stavka 2. ima pravo na koeficijent za obračun plaće, koji je primjeren njegovoj stručnoj

spremi i stečenom radnom stažu.

Članak 14.

Pripravnik koji nije uspješno završio pripravnički staž, mora biti obaviješten o razlozima

neuspjeha.

U opravdanim slučajevima (dulje bolovanje, vojna obveza, rodiljni dopust i sl.) pripravničko

se stažiranje prekida, a nastavlja se kad navedeni razlozi prestanu, o čemu vrtić mora

pravodobno izvijestiti Ministarstvo prosvjete i športa.

III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOG ISPITA

Članak 15.

Svrha je stručnog ispita ustanoviti osposobljenost pripravnika za samostalno obavljanje

odgojiteljskog poziva, odnosno poziva stručnog suradnika.

Članak 16.

Stručni se ispit polaže pred ispitnim povjerenstvom koje čine:

- profesor metodike

- profesor hrvatskog jezika

- mentor, savjetnik za predškolski odgoj i naobrazbu Ministarstva prosvjete i športa ili

istaknuti stručnjak praktičar

- ravnatelj vrtića u kojem se polaže ispit

- odgojitelj ili stručni suradnik iz vrtića u kojem se polaže ispit.

Članak 17.

Predsjednika i članove ispitnog povjerenstva imenuje Ministarstvo prosvjete i športa.

Ustroj, način i uvjeti rada povjerenstva uređuju se poslovnikom o radu povjerenstva za

polaganje stručnog ispita.

Poslovnik donosi Ministarstvo prosvjete i športa.

Članak 18.

Članovi ispitnog povjerenstva za obavljanje poslova u svezi sa stručnim ispitima, odnosno za

rad u ispitnom povjerenstvu, imaju pravo na naknadu.

Članak 19.

Broj ispitnih povjerenstava i njihovo sjedište određuje Ministarstvo prosvjete i športa.

Ispitni rokovi su: rujan, studeni, siječanj, ožujak i svibanj.

Članak 20.

Nakon ostvarenog programa pripravničkog staža, vrtić prijavljuje pripravnika za stručni ispit.

Ispit se prijavljuje Ministarstvu prosvjete i športa na tiskanici PO-3.

U privitku prijavnice prilaže se:

- izvješće povjerenstva o rezultatima stažiranja (tiskanica PO-2)

- ovjerena preslika diplome o stečenoj naobrazbi

- potvrda o radnom iskustvu (za pripravnike s radnim iskustvom).

Ispit se prijavljuje najkasnije 30 dana prije ispitnog roka.

Članak 21.

Pripravnik iz članka 5., stavka 2., koji polaže stručni ispit, a koji je položio stručni ispit u

matičnoj struci izvan sustava predškolskog odgoja i naobrazbe, nema obvezu polagati one

dijelove ispita koji su po sadržaju istovjetni sadržajima stručnog ispita.

Pripravnik može biti oslobođen polaganja dijela stručnog ispita samo ako to dokaže valjanom

ispravom (potvrdom ustanove u kojoj je polagao stručni ispit u matičnoj struci). Presliku

isprave dužan je priložiti uz prijavnicu za stručni ispit.

Odluku o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. i 2. ovog članka donosi ministar prosvjete i športa.

Članak 22.

Troškovi za prvo polaganje stručnog ispita podmiruju se iz sredstava dječjeg vrtića u svoti

koju odredi Ministarstvo prosvjete i športa.

Za ponovno polaganje stručnog ispita, ili dijela ispita, dostavlja se nova prijavnica i dokaz

(uplatnica) o plaćenim troškovima ponovnog polaganja ispita.

Troškove ponovnog polaganja stručnog ispita snosi pripravnik u svoti koju utvrdi

Ministarstvo prosvjete i športa.

Članak 23.

Stručni ispit obuhvaća:

- za odgojitelja - pisani rad, praktični rad s djecom i usmeni ispit

- za stručnog suradnika - pisani rad, praktični rad primjeren poslovima koje suradnik obavlja i

usmeni ispit.

Članak 24.

Stručni ispit polaže se na temelju programa koji donosi Ministarstvo prosvjete i športa.

Članak 25.

Za pisani rad predviđeno je najviše 4 sata, a usmeni dio ispita može trajati najviše 40 minuta.

Članak 26.

Pristupnik na ispitu postiže uspjeh koji se iskazuje riječima: "zadovoljava", "uspješan", "vrlo

uspješan", "izvrstan", "ne zadovoljava", a opći uspjeh iskazuje se riječima: "izvrstan", "vrlo

uspješan", "uspješan", "zadovoljava", "ne zadovoljava".

Pripravnik koji nije zadovoljio, upućuje se na ponovno polaganje stručnog ispita.

Članak 27.

Pripravnik koji je iz pisanog rada ili praktičnog rada (ili prikaza) ocijenjen ocjenom "ne

zadovoljava", ne može polagati usmeni dio ispita.

Prilikom ponovnog polaganja pripravnik polaže samo onaj dio ispita koji nije zadovoljio.

Članak 28.

O stručnom ispitu vodi se zapisnik (tiskanica PO - 4), a potpisuju ga predsjednik i članovi

ispitnog povjerenstva.

Članak 29.

Podaci o pripravniku koji polaže stručni ispit vode se u središnjoj evidenciji u Ministarstvu

prosvjete i športa.

Članak 30.

Pripravnici, koji su uspješno položili stručni ispit, dobivaju potvrdu o položenom stručnom

ispitu (tiskanica PO - 5).

Nakon ubilježbe podataka u središnju evidenciju pripravnik dobiva svjedodžbu o položenom

stručnom ispitu (tiskanica PO - 6). Svjedodžbu izdaje Ministarstvo prosvjete i športa.

Članak 31.

Tiskanice PO (1-6) sastavni su dio ovog pravilnika.

Članak 32.

Odgojitelji i stručni suradnici iz 1. stavka ovog članka mogu, ako to žele, polagati stručni

ispit, s tim da nemaju obvezu dokazivati ostvareni program pripravničkog staža. U privitku

prijavnice prilažu:

- ovjerenu presliku diplome o stečenoj naobrazbi

- potvrdu o radnom iskustvu

- pregled stručnog usavršavanja

- pregled kretanja u službi s osvrtom na postignute rezultate u odgojno-naobrazbenom radu.

Članak 33.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".

PRIJAVNICA

Ministarstvu prosvjete i športa za stažiranje

odgojitelja i stručnih suradnika pripravnika

dječjih vrtića

1. OSOBNI PODACI O PRIPRAVNIKU

ime (ime oca) prezime -------------------------------------------------------------------------------

djevojačko prezime ---------------------------------------------------------------------------------

nadnevak rođenja ------------------------------------------------------------------------------------

mjesto - država rođenja ------------------------------------------------------------------------------

narodnost - državljanstvo ----------------------------------------------------------------------------

adresa stana ------------------------------------------------------------------------------------------

završena škola - fakultet -------------------------------------------------------------------------------

mjesto i nadnevak diplomiranja ------------------------------------------------------------------------

struka-zvanje ------------------------------------------------------------------------------------------

nadnevak zasnivanja radnog odnosa u ovom vrtiću ---------------------------------------------------

--

2. PODACI O RADNOM ISKUSTVU

Pripravnik će obavljati pripravnički staž kao:

a) pripravnik bez radnog iskustva u struci zaposlen u vrtiću:

1. na neodređeno vrijeme

2. na određeno vrijeme

b) pripravnik iz članka 5., stavka 2. - najmanje 12 mjeseci radnog iskustva u svojoj struci

izvan vrtića zaposlen u vrtiću:

1. na neodređeno vrijeme

2. na određeno vrijeme

c) volonter

3. PODACI O STAŽIRANJU

Do sada je pripravnik ostvario pripravnički staž od ----- mjeseci i ----- dana, i to u vrtiću

(vrtićima);

1. -----------------------------, ----- mj, i ----- dana

2. -----------------------------, ----- mj, i ----- dana

3. -----------------------------, ----- mj, i ----- dana

Do sada je pripravnik s radnim iskustvom stekao ukupno radno iskustvo izvan vrtića ----- god.

----- mj. ----- dana

U ovom vrtiću stažirat će od -------- do -------- .

Pripravnik odgojitelj stažira u:

a) programu -------------------------

b) dobnoj skupini ---------------------

Pripravnik stručni suradnik stažira iz (područje rada): ------------------------------------------------

-----

4. Podaci o članovima povjerenstva za stažiranje:

a) ime i prezime ravnatelja vrtića: ---------------------

stručna sprema ---------- zvanje -----------------------

b) ime i prezime mentora: -------------------------- stručna sprema ---------- zvanje ---------------

--------

ime i prezime stručnog suradnika: ---------------- stručna sprema ---------- zvanje ----------------

-------

NAPOMENA:

U --------------- , ------- M.P. --------------------

IZVJEŠĆE O REZULTATIMA STAŽIRANJA PRIPRAVNIKA

1. OSOBNI PODACI O PRIPRAVNIKU

ime (ime oca) prezime ----------------------------------------------------------------------------

djevojačko prezime --------------------------------------------------------------------------------

nadnevak rođenja ----------------------------------------------------------------------------------

mjesto - država rođenja --------------------------------------------------------------------------

narodnost - državljanstvo ------------------------------------------------------------------------

adresa stana ------------------------------------------------------------------------------------------------

završena škola - fakultet ---------------------------------------------------------------------------

mjesto i nadnevak diplomiranja --------------------------------------------------------------

struka - zvanje ---------------------------------------------------------------------------------------

nadnevak zasnivanja radnog odnosa u ovom vrtiću --------------------------------------

2. OPĆI PODACI O STAŽIRANJU

a) kraći prikaz radnog odnosa (ili volontiranja) tijekom kojeg je obavljeno stažiranje (početak, mogući prekidi i razlozi prekida stažiranja, vrtići u kojima je obavljeno stažiranje i dr.)

b) podaci o povjerenstvu za stažiranje i njegovu radu (sastav, nazočnost pripravnikovu radu,

problemi, ocjena rada povjerenstva i sl.)

3. PROPISI IZ PODRUČJA PREDŠKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE I PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA

a) Kraći prikaz ostvarenja općeg dijela programa stažiranja (poznavanje Ustava RH, Zakona o

predškolskom odgoju i naobrazbi, programskog usmjerenja odgoja i obrazovanja predškolske djece, općih i stručnih akata vrtića, poznavanje obveza i prava djelatnika i dr.)

b) Poznavanje i vođenje pedagoške dokumentacije u smislu pravodobnosti, funkcionalnosti, vrijednosti, vođenje dnevnika stažiranja i dr.)

4. OPĆI PEDAGOŠKI POSLOVI

a) neposredni rad s djecom (zadovoljavanje potreba i podupiranje razvojnih mogućnosti djece, promišljanje zadaća i sadržaja, unapređenje organizacijsko-materijalnih uvjeta i uspješnost interakcije i komunikacije s djecom)

b) suradnja s roditeljima (uspješnost suradnje s roditeljima glede organizacije različitih oblika i načina vođenja pojedinačnih i skupnih susreta s roditeljima)

c) programiranje i vrednovanje rada (samostalno planiranje i programiranje rada, pravodobno i svrhovito pripremanje za rad, stalna sposobnost praćenja, procjenjivanja i vrednovanja programa i vlastitog sudjelovanja u njemu)

d) posebni pedagoški poslovi stručnog suradnika (u odnosu prema djeci, odgojiteljima, roditeljima i drugim čimbenicima koji sudjeluju u odgojno-naobrazbenom procesu).

5. STRUČNI POSLOVI

a) stručno usavršavanje (djelatno sudjelovanje u svim oblicima stručnog usavršavanja u vrtiću i izvan njega, praćenje pedagoške literature i periodike, objavljeni radovi, predavanja i sl.)

b) Program stažiranja (način i uspješnost uvođenja u rad - zalaganje, nazočnost radu mentora - broj sati i vrsta djelatnosti, broj, vrsta i ocjena samostalno održanih oglednih djelatnosti u nazočnosti mentora, stručnog suradnika i povjerenstva za stažiranje i dr.)

c) ostali poslovi (rad u stručnim skupinama i sl.)

6. ZAKLJUČNA NAPOMENA O PRIPREMLJENOSTI PRIPRAVNIKA ZA SAMOSTALAN RAD I POLAGANJE STRUČNOG ISPITA

U -------------- , ---------

ČLANOVI POVJERENSTVA ZA STAŽIRANJE

1. ----------------------- (ravnatelj)

2. ----------------------- (mentor pripravnika)

3. -----------------------

PRIJAVNICA MINISTARSTVU PROSVJETE I ŠPORTA ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA DJEČJIH VRTIĆA

1. OSOBNI PODACI O PRIPRAVNIKU

ime (ime oca) prezime ---------------------------------------------------------------------------------

djevojačko prezime -----------------------------------------------------------------------------------

nadnevak rođenja -------------------------------------------------------------------------------------

mjesto - država rođenja -------------------------------------------------------------------------------

narodnost - državljanstvo -----------------------------------------------------------------------------

adresa stana ------------------------------------------------------------------------------------------

završena škola - fakultet ------------------------------------------------------------------------------

mjesto i nadnevak diplomiranja -----------------------------------------------------------------

struka - zvanje ---------------------------------------------------------------------------------------

nadnevak zasnivanja radnog odnosa u ovom vrtiću -----------------------------------------

2. Ukupno pripravnikovo radno iskustvo u struci iznosi: ------- god., ------- mj., ------- dana

Radni staž izvan struke (vrijeme, mjesto)

-------------------------------------------------

3. Pripravnik je u ovom vrtiću stažirao od ------- do -------

Ostatak pripravničkog staža od ------ mjeseci i ------ dana, ostvario je u:

-----------------------------, ----- mj, ----- dana

-----------------------------, ----- mj, ----- dana

4. Pripravnik se prijavljuje za polaganje stručnog ispita iz (područje rada - vrsta djelatnosti)

1. ---------------------------------------------------------------------------------------------------

2. ---------------------------------------------------------------------------------------------------

5. Ispit se prijavljuje za ispitni rok:

a) rujan

b) studeni

c) siječanj

d) svibanj

6. Prijavnici se prilaže:

a) ovjerena preslika diplome o stečenoj naobrazbi

b) izvješće povjerenstva za stažiranje o rezultatima stažiranja

c) dokaz o podmirenim troškovima ispita (za ponovljeni dio ispita)

d) --------------------------------------------------------------------

e) --------------------------------------------------------------------

U ------------------------- , --------------

Pripravnik: Ravnatelj vrtića:

-------------------- ---------------------

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA

Povjerenstvo za polaganje stručnog ispita

------------------------------------

(struka iz koje se polaže ispit)

ZAPISNIK

O POLAGANJU STRUČNOG ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA

DJEČJIH VRTIĆA

1. OSOBNI PODACI O PRIPRAVNIKU

ime (ime oca) prezime -----------------------------------------------------------------------------

djevojačko prezime ---------------------------------------------------------------------------------

nadnevak rođenja ---------------------------------------------------------------------------------

mjesto - država rođenja ---------------------------------------------------------------------------

narodnost - državljanstvo ------------------------------------------------------------------------

adresa stana ----------------------------------------------------------------------------------------

završena škola - fakultet --------------------------------------------------------------------------

mjesto i nadnevak diplomiranja -----------------------------------------------------------------

struka - zvanje ----------------------------------------------------------------------------------------

nadnevak zasnivanja radnog odnosa u ovom vrtiću -----------------------------------------

2. Povjerenstvo je utvrdilo da pripravnik ispunjava propisane uvjete i da će polagati stručni

ispit u ispitnom roku od ------- do -------- u Dječjem vrtiću ---------------------------

I. PISANI RAD

Pripravnik je počeo pisati pisani rad ------------, u -------.

(nadnevak) (sat)

Tema: -----------------------------------------------

Nazočni član povjerenstva: --------------------------

Rezultati pisanog rada (osvrt):

1. Pismenost:

--------- -------------------------------------------------------------------------------------------------------

Uspjeh: ----------------

2. Stručno-pedagoška razina obrađene teme: -----------------------------------------------------------

Uspjeh: ---------------

3. Uspjeh pisanog rada (1+2): ------------------------

II. PRAKTIČNI RAD

Pripravnik je ------------------ ostvario praktični rad iz

(nadnevak)

------------------------------- u skupini ------------,

(područje rada-vrsta djelatnosti)

Dječjeg vrtića ----------------------------------------.

Tema praktičnog rada:

-----------------------------------------------------------

Nazočni članovi povjerenstva:

----------------------------------------

Osvrt na održani praktični rad:

------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Uspjeh: ---------------

III. USMENI ISPIT

Pripravnik je plagao usmeni ispit dne --------------.

Postavljena pitanja:

1. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------

2. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------

3. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Nazočni članovi povjerenstva:

----------------------------------------

----------------------------------------

----------------------------------------

Uspjeh: ---------------

U ------------, ------------

PREDSJEDNIK ISPITNOG ČLANOVI ISPITNOG

POVJERENSTVA POVJERENSTVA

------------------------- -------------------------

-------------------------

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA

Kl. oznaka:

Urbroj:

Na temelju čl. 30. Pravilnika o stažiranju i polaganju stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću (NN, br. 10/97) izdaje se

POTVRDA

O POLOŽENOM STRUČNOM ISPITU

1. OSOBNI PODACI O PRIPRAVNIKU

ime (ime oca) prezime -------------------------------------------------------------------------------

djevojačko prezime -----------------------------------------------------------------------------------

nadnevak rođenja -------------------------------------------------------------------------------------

mjesto - država rođenja -------------------------------------------------------------------------------

narodnost - državljanstvo ----------------------------------------------------------------------------

adresa stana -------------------------------------------------------------------------------------------

završena škola - fakultet -----------------------------------------------------------------------------

mjesto i nadnevak diplomiranja --------------------------------------------------------------------

struka - zvanje -----------------------------------------------------------------------------------------

nadnevak zasnivanja radnog odnosa u ovom vrtiću ------------------------------------------

2. Pripravnik/ca ---------------------------------------------------------------------------------------

(ime i prezime)

položio-la je ----------------- u -----------------------

(nadnevak) (mjesto)

stručni ispit za zvanje ----------------------------------.

Ova potvrda vrijedi do izdavanja svjedodžbe o položenom stručnom ispitu, a najdulje šest mjeseci od dana njezina izdavanja.

PREDSJEDNIK ISPITNOG

POVJERENSTVA

----------------------------

U ------------, ------------

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA

Evidencijska knjiga -------------------

Klasa --------------

Ur.broj -------------

SVJEDODŽBA

O POLOŽENOM STRUČNOM ISPITU

-------------------------------, --------------------

(ime, ime oca, prezime) (djevojačko prezime)

rođen/a ----------, mjesto ---------, država ------------,

narodnost ----------------, državljanstvo ----------------

položio/la je na temelju članka 28. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN, br.

10/97) stručni ispit:

------------------------ u ------------------------

(nadnevak) (mjesto)

za zvanje --------------------------------------------

s općim uspjehom ---------------------------

U ------------, ------------

M.P. POMOĆNIK MINISTRA

------------------------

DRŽAVNI PEDAGOŠKI STANDARD PREDŠKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe (u daljnjem tekstu: Standard) utvrđuju se:

– programi s obzirom na trajanje i namjenu,

– predškolski odgoj i naobrazba djece i djece s posebnim potrebama i to djece s teškoćama i darovite djece,

– predškolski odgoj i naobrazba djece hrvatskih građana u inozemstvu,

– predškolski odgoj i naobrazba djece pripadnika nacionalnih manjina,

– ustroj predškole,

– mjerila za broj djece u odgojnim skupinama,

– mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika u dječjem vrtiću,

– mjere zdravstvene zaštite i prehrane djece u dječjem vrtiću,

– mjerila za financiranje programa dječjih vrtića,

– materijalni i financijski uvjeti rada,

– prostori dječjeg vrtića,

– higijensko-tehnički zahtjevi za prostore u dječjem vrtiću

– mjerila za opremu dječjeg vrtića

– mjerila za didaktička sredstva i pomagala.

Članak 2.

(1) Ovim se Standardom utvrđuju uvjeti za rad dječjih vrtića i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranog oblika odgojno-obrazovnog rada s djecom predškolske dobi.

(2) U smislu ovoga Standarda pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:

1. Dječji vrtić – predškolska ustanova (sa ili bez podružnica) u kojoj se provode organizirani oblici izvanobiteljskog odgojno-obrazovnog rada, njege i skrbi o djeci predškolske dobi.

2. Zgrada dječjeg vrtića – objekt koji može imati najviše 10 odgojno-obrazovnih skupina.

3. Dijete – osoba u dobi od šest mjeseci do polaska u školu koja polazi organizirani oblik predškolskog odgoja i naobrazbe i aktivni je sudionik odgojno-obrazovnog procesa koji se ostvaruje u dječjem vrtiću.

4. Dijete s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama jest:

– dijete s teškoćama – dijete s utvrđenim stupnjem i vrstom teškoće po propisima iz socijalne skrbi, koje je uključeno u redovitu i/ili posebnu odgojnu skupinu u dječjem vrtiću, ili posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu ili

– darovito dijete – dijete kojem je utvrđena iznadprosječna sposobnost u jednom ili više područja uključeno u jaslične i vrtićne programe predškolskog odgoja i naobrazbe.

5. Program – akt kojim se propisuju opći ciljevi i sadržaji, materijalni uvjeti i nositelji odgojno-obrazovnog rada prema Programskom usmjerenju predškolskog odgoja i obrazovanja predškolske djece.

6. Odgojitelj – stručno osposobljena osoba za odgojno-obrazovni rad s djecom u dječjem vrtiću ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost predškolskog odgoja i naobrazbe.

7. Stručni suradnik – stručno osposobljena osoba sa zanimanjem pedagoga, psihologa i stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila koja pruža pomoć djeci i odgojiteljima u odgojno-obrazovnom radu i koja pridonosi razvoju i unapređenju djelatnosti predškolskog odgoja.

8. Stručno usavršavanje – trajno profesionalno napredovanje odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja te drugih odgojno-obrazovnih radnika u dječjem vrtiću radi unapređenja odgojno-obrazovnog rada.

II. PROGRAMI ODGOJA I NAOBRAZBE DJECE PREDŠKOLSKE DOBI

Članak 3.

(1) Programi odgoja i naobrazbe s obzirom na trajanje mogu biti:

– cjelodnevni u trajanju od 7 do 10 sati dnevno,

– poludnevni u trajanju od 4 do 6 sati dnevno,

– višednevni u trajanju od jednoga do 10 dana (programi izleta, ljetovanja i zimovanja),

– programi u trajanju do 3 sata dnevno.

(2) Programi odgoja i naobrazbe djece predškolske dobi jesu:

2.1. Redoviti programi su cjeloviti razvojni programi odgoja i naobrazbe djece u dobi od šest mjeseci do polaska u školu koji su namijenjeni djeci za zadovoljavanje njihovih potreba i potreba roditelja u različitome trajanju.

2.2. Posebni programi su:

a) programi ranog učenja stranog jezika,

b) glazbeni programi,

c) likovni programi,

d) dramsko-scenski programi,

e) informatički programi,

f) športski programi te programi ritmike i plesa,

g) ekološki programi i programi odgoja za održivi razvoj,

h) vjerski programi,

i) programi zdravstvenog odgoja,

j) programi za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama (djeca s akutnim bolestima i potrebama, djeca s kroničnim bolestima, djeca s poremećajem tjelesne težine, endokrinološkim i drugim poremećajima),

k) programi rada s roditeljima,

l) preventivni programi, programi sigurnosti te interventni, kompenzacijski i rehabilitacijski programi.

2.3. Alternativni odgojno-obrazovni programi prema koncepcijama Marije Montessori, Rudolfa Steinera, sestara Agazzi, Jurgena Zimmera, Reggio koncepciji i drugo.

2.4. Programi javnih potreba organiziraju se i realiziraju za:

a) djecu s teškoćama,

b) darovitu djecu,

c) djecu hrvatskih građana u inozemstvu,

d) djecu pripadnike nacionalnih manjina,

e) djecu u godini prije polaska u osnovnu školu koja nisu obuhvaćena redovitim programom predškolskog odgoja (program predškole).

(3) Programi iz stavka 2. ovoga članka mogu se izvoditi i kao eksperimentalni programi.

(4) Dječji vrtić prema svojim posebnostima (kulturi, tradiciji, geografskim specifičnostima i drugo) razvija svoj odgojno-obrazovni program.

III. PREDŠKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA (DJECA S TEŠKOĆAMA I DAROVITA DJECA)

Predškolski odgoj i naobrazba djece s teškoćama

Članak 4.

(1) Djeca s teškoćama uključuju se u redoviti ili program javnih potreba predškolskog odgoja i naobrazbe.

(2) Djecom s teškoćama u smislu ovoga Standarda smatraju se:

– djeca s oštećenjem vida,

– djeca s oštećenjem sluha,

– djeca s poremećajima govorno-glasovne komunikacije,

– djeca s promjenama u osobnosti uvjetovanim organskim čimbenicima ili psihozom,

– djeca s poremećajima u ponašanju,

– djeca s motoričkim oštećenjima,

– djeca sniženih intelektualnih sposobnosti,

– djeca s autizmom,

– djeca s višestrukim teškoćama,

– djeca sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima (dijabetes, astma, bolesti srca, alergije, epilepsija i slično).

(3) Lakšim teškoćama djece smatraju se:

– slabovidnost,

– nagluhost,

– otežana glasovno-govorna komunikacija,

– promjene u osobnosti djeteta uvjetovane organskim čimbenicima ili psihozom,

– poremećaji u ponašanju i neurotske smetnje (agresivnost, hipermotoričnost, poremećaji hranjenja, enureza, enkompreza, respiratorne afektivne krize), motorička oštećenja (djelomična pokretljivost bez pomoći druge osobe),

– djeca sa smanjenim intelektualnim sposobnostima (laka mentalna retardacija).

(4) Težim teškoćama djece smatraju se:

– sljepoća,

– gluhoća,

– potpuni izostanak govorne komunikacije,

– motorička oštećenja (mogućnost kretanja uz obveznu pomoć druge osobe ili elektromotornog pomagala),

– djeca značajno sniženih intelektualnih sposobnosti,

– autizam,

– višestruke teškoće (bilo koja kombinacija navedenih težih teškoća, međusobne kombinacije lakših teškoća ili bilo koja lakša teškoća u kombinaciji s lakom mentalnom retardacijom).

Članak 5.

Programi rada za djecu s teškoćama provode se s djecom starosne dobi od šest mjeseci do polaska u školu, i to uključivanjem djece u:

– odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom

– odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom

– posebne ustanove.

Članak 6.

U odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom uključuju se, na temelju mišljenja stručnog povjerenstva (osnovanog po propisima iz područja socijalne skrbi), mišljenja stručnih suradnika (pedagoga, psihologa, stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila), više medicinske sestre i ravnatelja dječjeg vrtića kao i odgovarajućih medicinskih i drugih nalaza, mišljenja i rješenja nadležnih tijela, ustanova i vještaka, i to:

– djeca s lakšim teškoćama koja s obzirom na vrstu i stupanj teškoće, uz osiguranje potrebnih specifičnih uvjeta mogu svladati osnove programa s ostalom djecom u skupini, a uz osnovnu teškoću nemaju dodatne teškoće, osim lakših poremećaja glasovno-govorne komunikacije;

– djeca s težim teškoćama uz osiguranje potrebnih specifičnih uvjeta, ako je nedovoljan broj djece za ustroj odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom.

Članak 7.

(1) U odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom u dječjem vrtiću uključuju se djeca s teškoćama kojima se vrsta i stupanj teškoće utvrđuje prema propisima iz područja socijalne skrbi.

(2) Djeca iz stavka 1. ovoga članka sukladno svojim sposobnostima, potrebama i interesima imaju pravo i na uključivanje u redovite, posebne te alternativne programe s ostalom djecom.

(3) Prosudbu o uključivanju djece iz stavka 1. ovoga članka donosi tim stručnjaka (stručni suradnici, viša medicinska sestra i ravnatelj) dječjeg vrtića.

(4) Tim stručnjaka dječjeg vrtića, u svrhu ostvarivanja prava djeteta iz stavka 1. ovoga članka na uključivanje u redovite, posebne i alternativne programe s ostalom djecom donosi program uključivanja za svako dijete prilagođen njegovim sposobnostima, potrebama i interesima.

Članak 8.

(1) Posebne ustanove za provedbu programa rada s djecom s teškoćama od navršenih šest mjeseci do polaska u školu jesu:

– dječji vrtići osnovani za rad s djecom s teškoćama,

– odgojno-obrazovne ustanove,

– ustanove socijalne skrbi,

– zdravstvene ustanove.

(2) U posebne odgojno-obrazovne ustanove uključuju se djeca s teškoćama ako ta ustanova ima prostorne i kadrovske uvjete za formiranje odgojno-obrazovne skupine posebnoga programa.

(3) U ustanove socijalne skrbi uključuju se djeca s teškoćama kojoj je, sukladno zakonu kojim se uređuju odnosi iz područja socijalne skrbi, utvrđeno izdvajanje iz obitelji uz smještaj u ustanovu socijalne skrbi koja provodi predškolski odgoj.

(4) U zdravstvene ustanove uključuju se djeca s teškoćama kojoj je zbog zdravstvenih razloga potreban smještaj u zdravstvene ustanove pri kojima su ustrojeni programi predškolskog odgoja za djecu s teškoćama.

Predškolski odgoj i naobrazba darovite djece

Članak 9.

(1) Za darovitu djecu u dječjem vrtiću osigurava se provedba posebnih programa predškolskog odgoja i naobrazbe.

(2) Rano otkrivanje i utvrđivanje darovitosti provodi psiholog u suradnji s drugim stručnim suradnicima dječjeg vrtića.

(3) Posebni program predškolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu donosi psiholog u suradnji s drugim stručnim suradnicima i stručnjacima u području prirodnih i humanističkih znanosti uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnoga za obrazovanje.

(4) Program iz stavka 3. ovoga članka provode odgojitelji i stručni suradnici u suradnji s ostalim odgojno-obrazovnim radnicima u dječjem vrtiću, a po potrebi i s odgovarajućim stručnim i znanstvenim ustanovama.

Članak 10.

Programi za darovitu djecu iz članka 9. stavka 1. ovoga Standarda ostvaruju se:

– u svim vrstama programa i u svim odgojno-obrazovnim skupinama dječjih vrtića te

– u kraćim posebno prilagođenim programima primjerenim sposobnostima, potrebama i interesima djeteta u dogovoru s roditeljima.

Članak 11.

Programi namijenjeni darovitoj djeci se temelje na:

– individualnim sposobnostima, sklonostima i interesima,

– dodatnim programskim sadržajima,

– stalnoj suradnji s roditeljima,

– praćenju djetetova napredovanja,

– stalnoj suradnji sa stručnjacima i znanstvenim ustanovama.

Članak 12.

Posebni programi predškolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu ostvaruju se kao:

a) prošireni redoviti programi koji su djelomično prilagođeni djetetovim izraženim interesima, sklonostima i sposobnostima, a ostvaruju se u redovitim programima predškolskog odgoja i naobrazbe.

b) programi rada u manjim skupinama djece istih ili sličnih sposobnosti, sklonosti i interesa organiziranjem posebnih aktivnosti (projekti, zahtjevnije logičko-didaktičke igre, rad na multimedijskom računalu i slično),

c) posebno prilagođeni programi dopunjeni sadržajima koji potiču razvoj specifičnih područja darovitosti, uz poštovanje razvojnih specifičnosti darovitog djeteta, a ostvaruju se kao:

– igraonice za darovitu djecu sličnih intelektualnih sposobnosti i interesa (do 15 djece)

– programi specifičnih sadržaja za djecu sličnih sposobnosti, interesa i talenata (glazbena, likovna, športska, jezična, kreativna igraonica)

– individualni mentorski rad.

IV. PREDŠKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE HRVATSKIH GRAĐANA U INOZEMSTVU

Članak 13.

Programi predškolskog odgoja i naobrazbe uspostavljaju stupnjevitost odgoja i naobrazbe djece hrvatskih građana u inozemstvu kao programi pripreme za dopunske osnovne škole te obuhvaćaju djecu od tri godine života do polaska u osnovnu školu.

Članak 14.

(1) Programima predškolskog odgoja i naobrazbe za djecu hrvatskih građana u inozemstvu obuhvaćaju se djeca predškolske dobi radi stjecanja znanja o socijalnim i kulturnim uvjetima života u Republici Hrvatskoj i očuvanja nacionalnog identiteta, zbog usvajanja, razvijanja i promicanja hrvatskoga jezika i kulture u zemlji u kojoj djeca borave te radi lakšeg uključivanja u osnovnu dopunsku školu.

(2) Predškolski odgoj i naobrazbu djece hrvatskih građana u inozemstvu Republika Hrvatska promiče i potiče na stručnoj razini pružanjem materijalne potpore u organiziranju seminara, predavanja, stručnih radionica i lektorskih vježbi za predškolske radnike i učitelje koji provode kraće programe s djecom u dopunskom radu te u nabavi stručne i priručne literature.

(3) Ministarstvo nadležno za obrazovanje dužno je poticati i pružati stručnu i materijalnu potporu hrvatskoj nacionalnoj manjini u inozemstvu u organiziranju predškolskog odgoja i naobrazbe za djecu hrvatskih građana u inozemstvu.

V. PREDŠKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA NA JEZIKU I PISMU NACIONALNE MANJINE

Članak 15.

(1) Programi predškolskog odgoja i naobrazbe mogu biti na jeziku i pismu nacionalne manjine i dvojezični, a provode se u odgojno-obrazovnim skupinama određene nacionalne manjine i u predškolskim ustanovama osnovanima za djecu pripadnike nacionalnih manjina.

(2) Dvojezični programi su programi koji se realiziraju na hrvatskom jeziku i materinskom jeziku nacionalne manjine u ravnomjernoj zastupljenosti.

(3) Dio programa predškolskog odgoja na jeziku i pismu nacionalne manjine obvezno se izvodi i na hrvatskome jeziku u trajanju od najmanje 10 sati tjedno po odgojno-obrazovnoj skupini.

(4) Predškolske ustanove za djecu pripadnike nacionalnih manjina osnivaju se pod uvjetima utvrđenim Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi (»Narodne novine«, br. 10/97. i 107/07.) i Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (»Narodne novine«, br. 51/00.).

VI. USTROJ PREDŠKOLE

Članak 16.

(1) Program predškole je namijenjen djeci u godini dana prije polaska u osnovnu školu, koja nisu obuhvaćena redovitim programom predškolskog odgoja u dječjem vrtiću.

(2) Program predškole u pravilu se ustrojava u dječjem vrtiću, a u mjestima gdje nema dječjeg vrtića program predškole provodi osnovna škola.

Članak 17.

Dječji vrtić, odnosno osnovna škola, za provedbu programa predškole osigurava:

– prostor i opremu za provedbu programa,

– odgojitelje, učitelje razredne nastave i stručne suradnike,

– plan odgojno-obrazovnog rada.

Članak 18.

(1) Program predškole traje 250 sati, a provodi se u razdoblju od 1. listopada do 31. svibnja.

(2) Iznimno, ako je programom predškole obuhvaćeno manje od petero djece ili ako se ne može organizirati prijevoz djece do vrtića, odnosno osnovne škole, program predškole može se smanjiti, a mora trajati najmanje 150 sati u razdoblju iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 19.

Broj djece u jednoj odgojno-obrazovnoj skupini za provedbu programa predškole ne može biti veći od 20 djece.

Članak 20.

Oprema i organizacija prostora svrhom i namjenom mora biti primjerena djetetovoj dobi te jamčiti provedbu programom određenih zadaća.

VII. MJERILA ZA BROJ DJECE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM SKUPINAMA

Članak 21.

(1) Odgojno-obrazovna skupina osnovna je jedinica u kojoj se provode različiti programi za djecu predškolske dobi. Odgojno-obrazovne skupine ustrojavaju se prema dobi djece, vrsti i trajanju programa, sposobnostima, potrebama i interesima djece i roditelja.

(2) Dječji vrtić optimalne veličine ima od 17 do 20 odgojnih skupina redovitoga programa ili 340 do 400 djece ukupno.

(3) Dječji vrtić s područnim odjelima optimalne veličine ima 30 odgojnih skupina ili 600 djece.

(4) Dječji vrtić može imati najmanje jednu odgojnu skupinu s najviše 25 djece.

(5) Odredbe ovoga Standarda primjenjuju se na sve vrtiće neovisno o broju odgojno-obrazovnih skupina odnosno djece.

Članak 22.

(1) Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu utvrđuje se ovisno o dobi djeteta i broju djece s teškoćama uključene u odgojnu skupinu.

(2) U odgojno-obrazovnu skupinu djece u redovitom programu u dobi:

– od navršenih šest do navršenih 12 mjeseci može se uključiti najviše 5 djece,

– od 13 do 18 mjeseci može se uključiti najviše 8 djece,

– od 19 do 24 mjeseca može se uključiti najviše 12 djece,

– u trećoj godini može se uključiti najviše 14 djece,

– u četvrtoj godini može se uključiti najviše 18 djece,

– u petoj godini može se uključiti najviše 20 djece,

– u šestoj godini može se uključiti najviše 23 djece,

– u sedmoj godini do polaska u školu može

se uključiti najviše 25 djece.

(3) U odgojno-obrazovnu skupinu može se uključiti, na temelju mišljenja stručnih suradnika dječjeg vrtića, samo jedno dijete s lakšim teškoćama i tada se broj djece u skupini smanjuje za dvoje djece.

(4) U odgojno-obrazovnu skupinu može se uključiti samo jedno dijete s većim ili kombiniranim teškoćama ako je nedostatan broj djece za ustroj odgojne skupine s posebnim programom i tada se broj djece smanjuje za četvero.

(5) U mješovitoj odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi:

– od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 10 djece,

– od 1 do 3 godine može se uključiti najviše 12 djece,

– od 3 godine do polaska u školu može

se uključiti najviše 20 djece,

– od 4 godine do polaska u školu može

se uključiti najviše 22 djece.

Članak 23.

(1) Broj djece s teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama posebnog programa u dječjim vrtićima i posebnim ustanovama utvrđuje se ovisno o dobi djece i vrsti teškoće.

(2) Za djecu s istom vrstom teškoće u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi:

– od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 3 djeteta,

– od 2 do 4 godine može se uključiti najviše 5 djece,

– od 3 do 7 godina može se uključiti najviše 5 djece,

– od 4 do 7 godina može se uključiti najviše 7 djece.

(3) Za djecu s autizmom, djecu različite dobi i djecu s različitom vrstom teškoće u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi:

– od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 2 djeteta,

– od 2 do 5 godina može se uključiti najviše 3 djeteta,

– od 3 do 7 godina može se uključiti najviše 3 djeteta,

– od 6 do 7 godina može se uključiti najviše 4 djeteta.

Članak 24.

Iznimno, ovisno o uvjetima rada, potrebama djece i roditelja, uvođenju pokusnih programa i slično, dječji vrtić može, uz suglasnost osnivača, u odgojnu skupinu uključiti manji broj djece od broja djece za odgojne skupine utvrđene ovim Standardom.

VIII. MJERILA ZA BROJ ODGOJITELJA, STRUČNIH SURADNIKA I OSTALIH RADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU

Članak 25.

(1) Broj potrebnih radnika u dječjem vrtiću utvrđuje se ovisno o broju odgojno-obrazovnih skupina, trajanju i vrsti programa te uvjetima rada u skladu s ovim Standardom.

(2) Odgojitelji, stručni suradnici i ravnatelji imaju obvezu trajnoga profesionalnog usavršavanja sukladno planu i programu koji donosi ministar nadležan za obrazovanje.

Odgojitelji

Članak 26.

(1) U dječjem vrtiću neposredne zadaće odgoja i naobrazbe predškolske djece od navršenih šest mjeseci do polaska u osnovnu školu provode odgojitelji.

(2) Odgojitelj je stručno osposobljena osoba koja provodi odgojno-obrazovni program rada s djecom predškolske dobi i stručno promišlja odgojno-obrazovni proces u svojoj odgojno-obrazovnoj skupini. On pravodobno planira, programira i vrednuje odgojno-obrazovni rad u dogovorenim razdobljima. Prikuplja, izrađuje i održava sredstva za rad s djecom te vodi brigu o estetskom i funkcionalnom uređenju prostora za izvođenje različitih aktivnosti. Radi na zadovoljenju svakidašnjih potreba djece i njihovih razvojnih zadaća te potiče razvoj svakoga djeteta prema njegovim sposobnostima. Vodi dokumentaciju o djeci i radu te zadovoljava stručne zahtjeve u organizaciji i unapređenju odgojno-obrazovnog procesa. Surađuje s roditeljima, stručnjacima i stručnim timom u dječjem vrtiću kao i s ostalim sudionicima u odgoju i naobrazbi djece predškolske dobi u lokalnoj zajednici. Odgovoran je za provedbu programa rada s djecom kao i za opremu i didaktička sredstva kojima se koristi u radu.

(3) Predškolske programe za djecu s teškoćama u dječjim vrtićima i u posebnim ustanovama ostvaruju odgojitelji i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila raznih usmjerenja u suradnji s drugim članovima stručnog tima.

(4) Posebne programe u dječjem vrtiću mogu provoditi odgojitelji i odgojno-obrazovni radnici odgovarajuće struke koji ispunjavaju uvjete za rad u osnovnoj školi.

Članak 27.

S djecom jaslične dobi od šest mjeseci do navršene prve godine života u 10-satnom programu rade najmanje tri odgojitelja s petero djece.

Članak 28.

(1) Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini s obzirom na trajanje programa tijekom dana je za:

– 3 sata – jedan odgojitelj s polovicom radnog vremena,

– 4 do 6 sati – jedan odgojitelj s punim radnim vremenom,

– 7 do 10 sati – dva odgojitelja s punim radnim vremenom.

(2) Ako je u odgojno-obrazovnu skupinu uključeno dijete s težim teškoćama, prema procjeni stručnog tima može raditi još jedan odgojitelj ili stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila.

(3) Broj radnika po odgojno-obrazovnoj skupini s posebnim programom za djecu s teškoćama prema trajanju programa je:

– 4 do 6 sati – jedan stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila s punim radnim vremenom i pomoćni radnik za njegu, skrb i pratnju s polovicom radnog vremena,

– 7 do 10 sati – jedan stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila s punim radnim vremenom, jedan odgojitelj s punim radnim vremenom, jedan pomoćni radnik za njegu, skrb i pratnju s punim radnim vremenom.

Članak 29.

(1) Odgojitelji su obvezni u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom djece provesti 27,5 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena.

(2) Ostali poslovi odgojitelja obuhvaćaju planiranje, programiranje i vrednovanje rada, pripremu prostora i poticaja, suradnju i savjetodavni rad s roditeljima i ostalima te poslove stručnog usavršavanja.

(3) Stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila u posebnim odgojnim skupinama obvezni su u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom djece provesti ukupno 27,5 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena.

(4) Ostali poslovi stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila obuhvaćaju planiranje, programiranje i vrednovanje rada, pripremu prostora i poticaja, suradnju s roditeljima i ostalima te poslove stručnog usavršavanja.

(5) Pomoćni radnici za njegu, skrb i pratnju obvezni su provesti punu tjednu satnicu svoga radnog vremena u radu s djecom.

(6) Ako je iskazana opravdana potreba za radom dječjeg vrtića s programom duljim od 10 sati dnevno, može se povećati broj odgojitelja prema potrebi programa uz suglasnost osnivača.

(7) Ovisno o potrebama djece i roditelja te potrebi programa, ustanova može uz suglasnost osnivača imati i veći broj odgojitelja u skupini od broja utvrđenog ovim Standardom.

Stručni suradnici

Članak 30.

(1) Stručni suradnici u dječjem vrtiću jesu pedagog, psiholog i stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila.

(2) Pedagog prati realizaciju odgojno-obrazovnog rada, stručno pridonosi maksimalnoj efikasnosti odgojno-obrazovnih ciljeva te unapređuje cjeloviti odgojno-obrazovni proces; predlaže inovacije, suvremene metode i oblike rada; predlaže, sudjeluje i pomaže odgojiteljima u ostvarivanju programa stručnog usavršavanja i njihova cjeloživotnog obrazovanja; ostvaruje suradnju s roditeljima i pomaže im u odgoju i obrazovanju djece te rješavanju odgojno-obrazovnih problema; surađuje s drugim odgojno-obrazovnim čimbenicima; pridonosi razvoju timskoga rada u dječjem vrtiću; javno predstavlja odgojno-obrazovni rad dječjeg vrtića.

(3) Psiholog prati psihofizički razvoj i napredovanje pojedinačnog djeteta, postavlja razvojne zadaće i skrbi se o psihičkom zdravlju djece. Svojim djelovanjem pridonosi razvoju timskog rada u dječjem vrtiću i sudjeluje u stvaranju temeljnih uvjeta za ostvarivanje dječjih prava. Posebno je važna uloga psihologa u prepoznavanju djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djece s teškoćama i darovite djece) i promišljanju razvojnih zadaća za njihovo napredovanje prema sposobnostima. Radi i s djecom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i njihovim roditeljima na emocionalno-psihološkome snaženju obitelji za kvalitetniju pomoć u odrastanju djeteta. Surađuje i sudjeluje u programima stalnog usavršavanja odgojitelja, s roditeljima i lokalnom zajednicom te unapređuje cjelokupan rad u dječjem vrtiću. Povezuje se sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, koristi se supervizijskom pomoći i sudjeluje u istraživanjima u dječjem vrtiću te javno prezentira rezultate.

(4) Stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila rade na prepoznavanju, ublažavanju i otklanjanju teškoća djece. Utvrđuju specifične potrebe djece s teškoćama i o njima informiraju odgojitelje, ostale suradnike i roditelje. Stvaraju uvjete za uključivanje djece u posebne i redovite programe dječjeg vrtića. U suradnji s odgojiteljima, stručnim timom (i roditeljima) utvrđuju najprimjerenije metode rada za svako pojedino dijete te ih primjenjuju u svome radu. Surađuju sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi te drugim čimbenicima u prevenciji razvojnih poremećaja u djece. Prate, proučavaju i provjeravaju u praksi znanstvene i teorijske spoznaje s područja edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti. Unapređuju vlastiti rad i cjelokupan proces uključivanja djece s teškoćama u zajednicu.

Članak 31.

(1) Broj stručnih suradnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina ili ukupan broj djece jest sljedeći:

– za 10 odgojno-obrazovnih skupina ili 200 djece, jedan stručni suradnik s punim radnim vremenom,

– za 11 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 400 djece, dva stručna suradnika (različitih profila) s punim radnim vremenom,

– za 21 do 30 odgojno-obrazovnih skupina ili do 600 djece, tri stručna suradnika (različitih profila) s punim radnim vremenom.

(2) Ako su u dječjem vrtiću ustrojene odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom za djecu s teškoćama ili programi za darovitu djecu, broj stručnih suradnika povećava se za 0,10 radnoga vremena po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.

(3) Broj stručnih suradnika može se povećati s obzirom na posebne potrebe djece, dislociranost objekata i različitost programa koji se provode u vrtiću.

(4) Profil stručnog suradnika odabire vrtić na osnovi potreba djece i programa koje provodi. U odabiru stručnih suradnika potrebno je poštovati zahtjev multidisciplinarnosti tima stručnih suradnika (pedagog, psiholog i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila).

(5) U posebnoj ustanovi rade pedagog, psiholog i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila kao stručni suradnici:

– za 5 odgojno-obrazovnih skupina ili 25 djece, jedan stručni suradnik s punim radnim vremenom,

– za 5 do 10 odgojno-obrazovnih skupina ili do 50 djece, jedan stručni suradnik s punim radnim vremenom i stručni suradnik s polovicom radnog vremena,

– za 11 do 15 odgojno-obrazovnih skupina ili do 75 djece, dva stručna suradnika s punim radnim vremenom,

– za 16 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 100 djece, tri stručna suradnika s punim radnim vremenom.

(6) Dječji vrtići koji imaju do 5 odgojno-obrazovnih skupina moraju imati najmanje 0,10 radnog vremena stručnog suradnika po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.

(7) Iznimno, ovisno o potrebama djece i roditelja te potrebi programa, ustanova može uz suglasnost osnivača imati i veći broj stručnih suradnika od broja utvrđenoga ovim Standardom.

(8) Ako na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave postoji veći broj manjih dječjih vrtića, tada poslove stručnih suradnika može provoditi jedan tim stručnjaka za to područje (pedagog, psiholog i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila) te viša medicinska sestra.

Članak 32.

(1) Stručni suradnici obvezni su u neposrednome pedagoškom radu s djecom, odgojiteljima i roditeljima provoditi 25 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka koji se obavljaju u neposrednome pedagoškom radu i drugi odgovarajući poslovi obavljaju se u sklopu 7-satnoga radnog vremena, a ostatak se odnosi na poslove vezane uz suradnju s drugim ustanovama, poslove stručnoga usavršavanja, planiranja, pripreme za rad i druge poslove.

Viša medicinska sestra

Članak 33.

Zdravstvena voditeljica u dječjem vrtiću jest viša medicinska sestra koja radi na osiguravanju i unapređenju zaštite zdravlja djece i u timu sa stručnim suradnicima, ravnateljem, odgojiteljima, roditeljima i ostalim čimbenicima sudjeluje u ostvarivanju tih zadataka.

Članak 34.

(1) Broj viših medicinskih sestara s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina ili ukupni broj djece jest sljedeći:

– do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 400 djece – jedna viša medicinska sestra s punim radnim vremenom, odnosno najmanje s radom 2 sata tjedno po svakoj odgojno-obrazovnoj skupini.

– više od 20 odgojno-obrazovnih skupina – potreba za radom više medicinske sestre povećava se za 2 sata tjedno po svakoj odgojno-obrazovnoj skupini.

(2) Ako su u dječjem vrtiću ustrojene odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom za djecu s teškoćama, tada je za jednu odgojno-obrazovnu skupinu s posebnim programom potreba za radom više medicinske sestre.

(3) U posebnoj ustanovi radi viša medicinska sestra 8 sati po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.

Članak 35.

Više medicinske sestre poslove neposrednoga zdravstveno-odgojnog rada s djecom, odgojiteljima i ostalim radnicima u dječjem vrtiću obavljaju u sklopu 7-satnoga radnog vremena, a ostatak se odnosi na poslove vezane uz suradnju s drugim ustanovama, poslove stručnog usavršavanja, planiranja, pripreme za rad i druge poslove.

Članak 36.

Stručni radnici u dječjem vrtiću koji provode programe za djecu s teškoćama i u posebnim ustanovama jesu:

– edukator-rehabilitator za svu djecu s teškoćama (individualni rad – 25 minuta neposrednog rada s djetetom u jednome danu),

– logopedi za djecu koja iskazuju potrebu (individualni rad – 25 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu),

– ritmičari za djecu s oštećenjem sluha, govora, s autizmom te značajno sniženim intelektualnim sposobnostima (individualni rad – 15 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu),

– muzikoterapeuti za djecu s oštećenjem vida, sluha, s autizmom i djecu sa sniženim intelektualnim sposobnostima (individualni rad – 15 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu),

– fizioterapeuti za djecu s motoričkim oštećenjem, oštećenjem sluha i oštećenjem govora (individualni rad – 25 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu),

– fonetičari za djecu s oštećenjem sluha i oštećenjem govora (individualni rad – 25 minuta neposrednoga rada s djetetom u jednom danu).

Ostali radnici u dječjem vrtiću

Članak 37.

(1) Dječji vrtić koji ima 17 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili 340 do 400 djece ima tajnika, voditelja računovodstva i administrativno-računovodstvenog radnika zaposlenog s punim radnim vremenom.

(2) Manji dječji vrtići zaposlit će radnike iz stavka 1. ovoga članka sukladno svojim potrebama uz suglasnost osnivača.

Članak 38.

Najmanji broj radnika koji rade na poslovima prehrane, održavanja čistoće objekata, pranja, glačanja i šivanja te nabave, grijanja i održavanja prostora u cjelodnevnom programu jest sljedeći:

1. Broj radnika koji rade na poslovima prehrane:

Broj djece KV kuharica PKV pomoćna kuharica UKUPNO

80 1 0,5 1,5

120 1 1 2

160 1 1,5 2,5

200 1 1,5 2,5

240 2 1,5 3,5

280 2 2 4

320 2 2,5 4,5

360 2 2,5 4,5

400 2,5 2,5 5

2. Na održavanju čistoće prostorija za boravak djece, sanitarija i ostalih pratećih prostorija (predsoblje, garderobe, uredi, terase), vanjskih površina i igrališta čija je ukupna površina 300 m2, raspremanju i spremanju ležaljki i dezinfekciji igračaka radi jedna spremačica u punome radnom vremenu.

3. Ako dječji vrtić ima 3.000 m2 vanjskog prostora, na održavanju i uređivanju toga prostora radi jedan radnik s punim radnim vremenom.

4. U dječjem vrtiću koji ima 400 djece, na poslovima pranja, glačanja i šivanja radi jedan radnik s punim radnim vremenom, ukoliko to nije povjereno odgovarajućem servisu.

5. U dječjem vrtiću koji ima 400 djece, na poslovima nabave, prijevoza hrane, grijanja i održavanja prostora (popravci) rade dva radnika s punim radnim vremenom. Ako dječji vrtić ima više objekata, potrebno je zaposliti jednoga radnika s punim radnim vremenom u svakom objektu s vlastitom kotlovnicom.

Članak 39.

(1) U posebnim ustanovama koje rade samo s djecom s teškoćama predškolske dobi broj ostalih radnika isti je kao i u redovitim dječjim vrtićima.

(2) U posebnim ustanovama koje osim osnovnoškolskog obrazovanja djece s teškoćama provode i programe rada s djecom predškolske dobi, broj ostalih radnika isti je kao u osnovnoj školi.

IX. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I PREHRANE DJECE U DJEČJEM VRTIĆU

Članak 40.

(1) Mjere zdravstvene zaštite djece predškolske dobi obuhvaćaju potrebne preduvjete za osiguravanje pravilnog rasta i razvoja predškolske djece u dječjem vrtiću.

(2) Za ostvarivanje mjera iz stavka 1. ovoga članka, potrebno je u vrtiću osigurati:

– sustavno praćenje rasta i razvoja djece i stanja uhranjenosti,

– poduzimanje preventivnih mjera za smanjenje zaraznih bolesti i prevencije ozljeda,

– provođenje organizacijskih oblika rada iz tjelesnog i zdravstvenoga odgojno-obrazovnog područja (program kretanja). Za ove djelatnosti potrebno je osigurati 1/4 vremena boravka djeteta u vrtiću.

(3) Prehrana djece u vrtiću utvrđuje se propisom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje.

(4) O primjeni propisa o prehrani, vrsti i sastavu obroka i planiranju prehrane u dječjem vrtiću brine se viša medicinska sestra.

(5) Za vrijeme 10-satnog boravka djeteta u vrtiću potrebno je osigurati 2/3 energetskih potreba, a doručak mora sadržavati mliječni obrok ili odgovarajuću zamjenu.

(6) Higijensko-sanitarne uvjete prehrane nadzire sanitarna inspekcija ureda državne uprave u županijama, odnosno Gradu Zagrebu, dok stanje uhranjenosti djece nadzire nadležni dom zdravlja.

(7) U dječjem vrtiću koji ostvaruje redovite i posebne programe, s obzirom na trajanje programa, djeci se svakog dana osigurava sljedeći broj obroka:

– za 3-satni program 1 obrok,

– za 4-satni, 5-satni i 6-satni program 2 obroka,

– za 7-satni i 8-satni program 3 obroka,

– za 9-satni i 10-satni program 4 obroka.

(8) Prehrana djece u dječjim vrtićima planira se i provodi prema preporučenim količinama energije za jedan dan i prehrambenih tvari za djecu predškolske dobi. Voće i pitka voda moraju biti dostupni djetetu u prostorima dnevnog boravka u dječjem vrtiću tijekom provedbe cijeloga dnevnog programa.

X. MJERILA ZA FINANCIRANJE PROGRAMA DJEČJIH VRTIĆA

Članak 41.

Troškove smještaja djece u dječjim vrtićima snose osnivači ustanove i roditelji djece koja polaze vrtić u skladu sa zakonom.

Članak 42.

Cijena smještaja djeteta u dječji vrtić obuhvaća sljedeće vrste troškova:

a) Izdatke za radnike, i to:

– bruto plaće,

– naknade i materijalna prava radnika.

b) Prehranu djece.

c) Uvjete boravka djece, i to:

– materijalni izdaci,

– energija i komunalije,

– tekuće održavanje objekta i opreme,

– prijevoz djece.

d) Nabavu namještaja i opreme.

e) Nabavu sitnog materijala.

XI. MATERIJALNI I FINANCIJSKI UVJETI RADA

Dječji vrtić – prostorni i tehnički uvjeti

Članak 43.

(1) Zgrade dječjih vrtića grade se i opremaju prema ovome Standardu, normativima za izgradnju i opremanje prostora dječjih vrtića te zakonima, podzakonskim i tehničkim propisima u građenju i drugim područjima važnima za rad i boravak u prostorima dječjeg vrtića.

(2) Optimalni kapacitet zgrade dječjeg vrtića je 200 djece.

(3) Maksimalni kapacitet dječjeg vrtića s podružnicama je 600 djece.

(4) Kapacitet zgrade dječjeg vrtića proizlazi iz broja predškolske djece u sklopu predviđenoga gravitacijskog područja, odnosno planiranog obuhvata djece u dječje vrtiće. Udaljenost dječjeg vrtića od mjesta stanovanja u pravilu je najviše 1.000 m.

(5) Zgrada dječjeg vrtića treba osigurati pedagoško-estetsku poticajnu sredinu za odgoj i naobrazbu predškolske djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u školu (jaslična i vrtićna dob), te zadovoljiti sve higijensko-tehničke zahtjeve i osnovna ekološka i estetska mjerila.

(6) Površina potrebnog zemljišta za izgradnju zgrade dječjeg vrtića i formiranje prilaznih putova, igrališta, slobodnih površina, gospodarskoga dvorišta i parkirališta treba biti najmanje 30 m2 po djetetu, a ako se zemljište dječjeg vrtića nalazi uz postojeće slobodne zelene površine, najmanje 15 m2 po djetetu.

Prostori dječjeg vrtića

Članak 44.

(1) Prostori za boravak djece jesu:

1. Jedinica za djecu jaslične dobi (šest do 36 mjeseci života), koja obuhvaća:

– garderobu,

– trijažu,

– prostor za njegu djece sa sanitarnim uređajima,

– sobu dnevnoga boravka,

– terasu (djelomično natkrivenu).

2. Jedinica za djecu vrtićne dobi (od navršene tri do sedam godina života), koja obuhvaća:

– garderobu,

– prostor sanitarnih uređaja,

– sobu dnevnoga boravka,

– terasu (djelomično natkrivenu).

(2) Višenamjenski prostori jesu:

– dvorana,

– spremište za rekvizite,

– spremište za didaktička sredstva.

(3) Prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike jesu:

– soba za odgojitelje,

– soba za zdravstvenu voditeljicu s prostorom za izolaciju bolesnoga djeteta,

– sobe za pedagoga, psihologa, stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila,

– soba za ravnatelja,

– soba za tajnika,

– soba za računovodstvo,

– garderobe odgojitelja,

– spremište – arhiva.

(4) Gospodarski prostori jesu:

1. Kuhinjski pogon, a koji obuhvaća:

– kuhinju (središnja u samostalnome i matičnom vrtiću, distribucijska u područnome vrtiću),

– spremište,

– garderobu sa sanitarijama za osoblje u kuhinji.

2. Servis za obradu rublja, koji obuhvaća:

– praonicu i glačaonicu,

– sabirnicu prljavog rublja,

– spremište čistog rublja.

3. Energetsko-tehnički blok koji obuhvaća:

– kotlovnicu za centralno grijanje,

– radionicu za domara,

– garderobu sa sanitarijama za tehničko osoblje,

– opće gospodarsko spremište,

– garderobe sa sanitarijama za spremačice,

– prostor za odlaganje smeća,

– garažu (u matičnom vrtiću).

(5) Ostali prostori jesu:

1. Ulazni prostor koji obuhvaća:

– trijem,

– vjetrobran,

– ulazni prostor.

2. Komunikacije koje obuhvaćaju:

– hodnike,

– stubišta.

3. Sanitarije koje obuhvaćaju:

– sanitarije za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike,

– sanitarije za roditelje i posjetitelje.

(6) Vanjski prostori jesu:

1. Opći prostori koji obuhvaćaju:

– prilazne putove (pješačke i kolne),

– parkiralište,

– gospodarsko dvorište.

2. Igrališta koja obuhvaćaju:

– igrališta za djecu jaslične dobi,

– igrališta za djecu vrtićne dobi,

– prostore za poligon – vožnju,

– slobodne površine,

– spremište za vanjska igrališta,

– sanitarni čvor pristupačan s igrališta.

Mjerila za prostore u dječjem vrtiću

Članak 45.

(1) Dnevni boravak u jedinici za djecu jaslične dobi treba osigurati uvjete za razvijanje različitih individualnih i skupnih aktivnosti djece, slobodno kretanje, objedovanje i spavanje.

(2) Soba dnevnog boravka treba imati površinu od 5 m2 po djetetu i prosječnu visinu 300 cm.

(3) U postojećim vrtićima prostorni uvjeti postižu se prilagođavanjem broja djece koja istodobno borave u sobi dnevnog boravka.

Članak 46.

(1) Dnevni boravak u jedinici za djecu vrtićne dobi namijenjen je provođenju odgojno-obrazovnog rada s djecom, igri, raznolikim aktivnostima, objedovanju i spavanju – odmoru.

(2) Prostor dnevnog boravka treba imati površinu od 3 m2 po djetetu i prosječnu visinu 300 cm.

(3) U postojećim vrtićima prostorni uvjeti postižu se prilagođavanjem broja djece koja istodobno borave u sobi dnevnog boravka.

(4) Višenamjenska dvorana namijenjena je za razne skupne aktivnosti koje traže veći prostor, a u kojima sudjeluje jedna ili više skupina djece. Tu se organiziraju razni oblici tjelesne i zdravstvene kulture, stvaralačke igre i priredbe.

(5) Prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike dimenzioniraju se i opremaju prema broju radnika odnosno vrsti dječjeg vrtića.

(6) Gospodarski prostori dimenzioniraju se i opremaju prema vrsti i kapacitetu dječjeg vrtića, načinu opskrbe te osiguranju energetskih potreba.

Članak 47.

(1) Mjerila za ostale prostore u dječjem vrtiću utvrđuju se ovim člankom.

(2) Ukupna širina vanjskih ulaznih vrata dimenzionira se prema broju djece.

(3) Najmanja širina jednokrilnih ulaznih vrata mora biti 110 cm, a dvokrilnih 180 cm i moraju se otvarati prema van.

(4) Dubina vjetrobrana mora biti najmanje 240 cm.

(5) Hodnici se dimenzioniraju prema broju djece, odnosno broju soba dnevnog boravka.

(6) Najmanja širina hodnika namijenjenih djeci mora biti 180 cm.

(7) Širina stubišnoga kraka mora biti najmanje 120 cm za dvije sobe dnevnog boravka. Za sljedeće dvije sobe dnevnog boravka širina kraka mora se povećavati za 30 cm. Visina stube ne smije biti veća od 15 cm, a širina gazišta mora biti najmanje 33 cm.

Članak 48.

Vanjski prostori namijenjeni djeci moraju biti ograđeni i sigurni za djecu te sadržavati zelene površine, osunčane i hladovite prostore za igru. Igrališta moraju imati površinu najmanje 15 m2 po djetetu i biti odgovarajuće opremljena spravama primjerenim dobi djece, pitkom vodom i vodom za igru.

Higijensko-tehnički zahtjevi za prostore u dječjem vrtiću

Članak 49.

(1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u dječjem vrtiću potrebno je zadovoljiti higijensko-tehničke zahtjeve koji se odnose na: osvijetljenost, sunčevu svjetlost, prozračivanje, toplinsku zaštitu, zaštitu od buke i akustiku, grijanje i hlađenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, električne instalacije, zaštitu od požara i zaštitu od provale.

(2) Prirodna osvijetljenost prostorija značajan je čimbenik radnih uvjeta u dječjem vrtiću te je nužno osigurati primjerenu kvalitetu i jačinu osvijetljenosti.

(3) Kvaliteta prirodnog svjetla u sobi dnevnoga boravka određuje se orijentacijom sobe dnevnoga boravka i tehničkim sredstvima za raspršenje dnevnoga svjetla.

(4) Zaštita od izravnog prodiranja sunčevih zraka, kojom se sprječava pretjerano zagrijavanje, mora biti takva da ne smanjuje stvarnu površinu prozora. U sobama dnevnog boravka treba osigurati mogućnost zamračenja.

(5) Sobe dnevnoga boravka moraju imati optimalno osvjetljenje sunčevom svjetlosti zbog baktericidnoga djelovanja, a mora se osigurati i zamračenje.

(6) Zaštita od izravnoga prodiranja sunčevih zraka, kojom se sprječava pretjerano zagrijavanje, mora biti takva da ne smanjuje stvarnu površinu prozora.

(7) Svi prostori za rad i boravak trebaju se prirodno prozračivati. U sobama dnevnog boravka treba osigurati tri izmjene zraka na sat uz najveću brzinu strujanja zraka od 0,2 m/s. U sanitarnim prostorijama za djecu, u garderobama, kuhinji i praonici treba osigurati i dodatno mehaničko provjetravanje.

(8) U prostorijama za boravak djece preporuča se osigurati i relativnu vlagu u zraku od 40 do 60%.

(9) Toplinska zaštita, zaštita od buke i akustika zidnih i stropnih konstrukcija vrtića, posebno u sobi dnevnoga boravka, moraju biti prema važećim propisima i standardima. Zaštita od buke i akustika trebaju omogućavati dobru slušnost i razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu jeku pri slušanju glazbe.

(10) Za grijanje i hlađenje prostora i pripremu tople vode mogu se koristiti sve vrste centralnoga sustava.

(11) U svim prostorima za rad i boravak zrak mora biti ravnomjerno zagrijavan i to:

– u svim prostorijama za boravak djece 20 – 22°C,

– u hodnicima i višenamjenskoj dvorani 18°C.

(12) U razdoblju visokih vanjskih temperatura u dnevnom boravku treba osigurati optimalnu temperaturu, 5°C nižu od vanjske.

(13) Opskrba vodom ostvaruje se instalacijom vodovodne mreže sa zdravstveno ispravnom vodom za piće. Sve armature instalacija koje služe za pranje moraju biti opremljene toplom i hladnom vodom s automatskom baterijom koja osigurava temperaturu vode od 35oC.

(14) Otpadne vode odvode se kućnom kanalizacijom koja se priključuje na komunalnu kanalizaciju ili na drugi način, prema važećim propisima i standardima.

(15) Električna instalacija mora biti zaštićena i osigurana. Treba predvidjeti instalacije za televizijski i internetski priključak.

(16) Zaštita od požara provodi se uporabom odgovarajućih građevnih materijala, definiranjem evakuacijskih putova i izlaza te protupožarnom opremom i signalizacijom. Zaštita od provale provodi se uporabom alarma i videonadzora.

XII. OSNOVNA OPREMA, DIDAKTIČKA SREDSTVA I DRUGA POMAGALA POTREBNA ZA PROVEDBU REDOVITIH I POSEBNIH PROGRAMA

Mjerila za opremu dječjeg vrtića

Članak 50.

(1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni prostora. Oprema dnevnih boravaka omogućuje realizaciju odgojno-obrazovnog rada s djecom, blagovanje i spavanje – odmor.

(2) Potrebno je osmisliti prostor i osigurati opremu prilagođenu dječjim razvojnim potrebama za čitanje slikovnica, glazbene i likovne aktivnosti, istraživačke aktivnosti, za dramsko-obiteljske igre, igre kockama i manipulativne igre i slično.

(3) Oprema i namještaj dječjih vrtića moraju biti funkcionalni, prenosivi, stabilni, od kvalitetnog materijala, po mogućnosti prirodnog, lakog za održavanje, postojanih boja, estetskog izgleda i primjerenog dječjoj dobi.

Mjerila za didaktička sredstva i druga pomagala potrebna za provedbu redovitih i posebnih programa

Članak 51.

(1) Didaktička sredstva i pomagala moraju zadovoljiti sve zadaće koje se ostvaruju u dječjem vrtiću. Glavna mjerila za nabavu didaktičkog materijala jesu: razvojna primjerenost, trajnost, lakoća uporabe, privlačnost i slično.

(2) Za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djecu s teškoćama, darovitu djecu te djecu sa zdravstvenim potrebama) u posebnim programima osigurava se odgovarajuća oprema.

(3) Za djecu uključenu u posebne programe osigurava se, osim osnovne opreme za redovite programe, i odgovarajuća dodatna oprema, didaktička sredstva i druga pomagala prema zahtjevu programa.

XIII. SUSTAV KVALITETE PREDŠKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

Članak 52.

(1) Predškolske ustanove i ustanove u kojima se provodi predškolski odgoj i naobrazba dužne su pratiti kvalitetu rada sukladno podzakonskim aktom.

(2) Vanjsko vrednovanje provodi nadležno ministarstvo i osnivač.

(3) Predškolske ustanove provode samovrednovanje.

XIV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 53.

Sredstva za ostvarivanje ovoga Standarda osigurava osnivač dječjeg vrtića, a iz državnog proračuna osiguravaju se sredstva za sufinanciranje programa javnih potreba u predškolskom odgoju i naobrazbi.

Članak 54.

(1) Dječji vrtići dužni su uskladiti svoju djelatnost s odredbama ovoga Standarda u roku od pet godina od dana njegova stupanja na snagu.

(2) Dječji vrtići koji na dan stupanja na snagu ovog Standarda obavljaju svoju djelatnost u sklopu građevina stambeno-poslovne namjene i imaju rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje predškolske djelatnosti u takvim građevinama mogu nastaviti radom u tim prostorima.

Članak 55.

(1) Standard će se provoditi postupno.

(2) Akcijskim planom mjera za tekuću godinu Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje utvrđuje dinamiku provedbe ovog Standarda prema raspoloživim sredstvima, sukladno Koeficijentu izvodljivosti koji je u prilogu i čini sastavni dio Standarda.

(3) Nadzor nad provedbom mjera Standarda i izrada ukupnog godišnjeg izvješća u nadležnosti je Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

(4) Godišnje izvješće o provedbi Standarda nadležno ministarstvo podnosi Vladi Republike, a Vlada Republike Hrvatske godišnje izvješće podnosi Hrvatskom saboru.

Članak 56.

Na dan stupanja na snagu ovoga Standarda prestaje važiti:

– Odluka o elementima standarda društvene brige o djeci predškolske dobi (»Narodne novine«, br. 29/83.) i

– Odluka o elementima standarda specifičnih potreba djece s teškoćama u razvoju (»Narodne novine«, br. 47/87.).

Članak 57.

Sukladno ovlastima utvrđenim ovim Standardom provedbene propise donijet će ministar nadležan za obrazovanje u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 58.

Ovaj Standard stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredaba članka 22., 28., 31., 34., 37. i 38. koje stupaju na snagu na dan proteka tri godine te odredaba članka 43., 44., 45., 46., 47., 48., 49., 50. i 51. koje stupaju na snagu na dan proteka pet godina od dana objave ovoga Standarda u »Narodnim novinama«.

Klasa: 600-01/08-01/01

Zagreb, 16. svibnja 2008.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Luka Bebić, v. r.

PRILOG

Koeficijent izvodljivosti Državnoga pedagoškog standarda

1) Koeficijent izvodljivosti ovoga Standarda jest oznaka postupnih rokova, do završno 2013. godine, u kojima će se pojedini standard postići:

Ki = 0 = Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti '0' stupaju na snagu odmah nakon donošenja ovoga Standarda i normativa.

Ki = 1 = Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti '1' moraju se postići u roku od tri godine, nakon donošenja ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2011. godine.

Ki = 2 = Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti '2' moraju se postići u roku od pet godina, nakon donošenja ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2013. godine.

KOEFICIJENTI IZVODLJIVOSTI PEDAGOŠKIH STANDARDA (obveze koje su utvrđene u tekstu Državnoga pedagoškog standarda predškolskog sustava odgoja i naobrazbe Republike Hrvatske) Ki

Veličina dječjeg vrtića s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina (članak 21.) 0

Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini (članak 22.) 1

Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini (članak 28.) 1

Broj stručnih suradnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina (članak 31.) 1

Broj viših medicinskih sestara po odgojno-obrazovnoj skupini (članak 34.) 1

Tajnik i voditelj računovosdtva u dječjem vrtiću (članak 37.) 1

Najmanji broj radnika koji rade na poslovima prehrane, održavanja čistoće objekata, pranja, glačanja i šivanja te nabave, grijanja i održavanja prostora dječjeg vrtića (članak 38.) 1

Mjere zdravstvene zaštite u dječjem vrtiću (članak 40.) 0

Cijena smještaja djeteta u dječji vrtić (članak 42.) 0

Prostori dječjeg vrtića i oprema, didaktička sredstva i druga pomagala potrebna za provedbu redovitih i posebnih programa (članak 43., 44., 45., 46., 47. i 48.) 2

Sustav kvalitete predškolskog odgoja i naobrazbe (članak 49.)

2) Krajnji je rok za usklađivanje sustava predškolskog odgoja i naobrazbe s Državnim pedagoškim standardom 2013. godina.

ENCOURAGING QUALITY IN EARLY CHILDHOOD EDUCATION AND CARE (ECEC)

Research brief: Minimum standards matter

ŠTO SU MINIMALNI STANDARDI?

• Minimalni standardi su standardni inputi koji određuju da li je neki odgojno – obrazovni sustav adekvatan

• Spajaju fizičku okolinu, materijale, obrazovanje zaposlenika, radne uvjete

• Regulirani zakonom

ZAŠTO SU VAŽNI MINIMALNI STANDARDI?

• Programi ranog i predškolskog odgoja imaju pozitivan utjecaj na dječji razvoj i ishode

• Učenje u jednom razvojnom razdoblju utječe na ono što ćemo naučiti kasnije

• Rano obrazovanje je temelj za cjeloživotni razvoj

• Bitni su jer garantiraju sigurnost za svako dijete, osiguravaju uvjete za učenje i njegu, pomaže u reduciranju „rupa“ u znanju

KOJI ASPEKTI SU NAJVAŽNIJI?

1. Omjer djece i zaposlenih, veličina grupe

2. Kvalifikacije zaposlenih i specijalizacija

3. Plaće

4. Trajanje programa

5. Kurikulum

6. Fizička okolina

7. Spol zaposlenika

PRISTUP ODNOGNO – OBRAZOVNIM USTANOVAMA I MINIMALNI STANDARDI

• Prihvaćanje zajedničkih standarda za sve forme

• Treba postojat standard, ali treba biti fleksibilni zbog različitosti u grupi

• Svi bi trebali sudjelovati u donošenju standarda

ŠTO NAM JE JOŠ NEPOZNATO?

• Kako će ti standardi utjecati dugoročno na djecu

• Nedostaje istraživanja o minimalnim standardima

• Utjecaj zaposlenika – žene na djecu (nedostatak istraživanja)

• Nema podataka o neformalnim servisima za čuvanje djece (0-3)

Teachers in Europe - Main Trends, Issues and Challenges

Vlasta Vizek Vidović i Vlatka Domović

SELEKCIJA I ZADRŽAVANJE U PROFESIJI

1. Kako postići ravnotežu između potreba i ponude za odgojiteljima?

• Potreba = ponuda - izrazito velika

• Problem ponude je što se prilikom zapošljavanja ne dobije ugovor na neodređeno (zamijene za porodiljin, bolovanje i sl.)

• Vijek života se produžio pa samim time i radni staž odgojitelja

• Primjer rješenja bi bio možda da svaka odgojna skupina ima po jednog magistra (obavezno) i odgojitelja sa završenim preddiplomskim studijem

• Drugi primjer rješenja je svakako manji broj djece u odgojnim skupinama

• Zaključak: ravnoteža se u potpunosti ne može postići, ali novopečeni studenti petogodišnjeg studija s izrazito velikom motivacijom bi mogli sa svojom vlastitom ambicijom izraziti i pokazati nove spoznaje i kompetencije za koje su se osposobili tijekom studiranja

2. Kako privući najsposobnije pojedince u inicijalno obrazovanje odgojitelja i u profesiju?

• Prije svega obaviti dobar razgovor s budućim studentom tijekom usmenog motivacijskog ispitivanja

• Postrožiti kriterije prilikom samog upisivanja na fakultet po kompetencijama koje su izrazito bitne da ih student posjeduje na ovom studiju

• Napraviti nekakvu promidžbu, reklamu (primjerice: Dođi osmaš) kako bi se budući studenti odlučili za ovaj studij

• Dati do znanja starijim i iskusnijim odgojiteljima da su prije svega oni ti koji promoviraju svoju profesiju, a zatim studenti i ostali stručni djelatnici

3. Kako zadržati visoko sposobne i visoko učinkovite pojedince u profesiji?

• Bolji uvjeti rada, bolje plaće…

• Kolegijalnost

• Pružanje kontinuiranog usavršavanja (cjeloživotno učenje)

• Viši status profesije

• Organizacija rada odgojitelja prema njegovoj dobnoj starosti (starijim odgojiteljima olakšati, a ne otežati smještajući ih u jasličke skupine i slično)

• Tijekom stručno – pedagoške prakse studente treba više podržati od strane mentora u dječjem vrtiću

4. Kako očuvati radne uvjete u situaciji ekonomske krize?

• Osigurati potrebne radne uvjete: plaće, materijale, broj djece u skupini…

• Dobra suradnja s roditeljima i lokalnom zajednicom

• Korištenje pedagoško – neoblikovanih materijala (PNM)

• Međusobna podrška i interakcija odgojitelji – roditelji

• Biti što više fleksibilan, štedljiv…

• Provoditi akcije humanitarnog oblika

• Sakupljati boce, čepove i slično

5. Kako ublažiti radne zahtjeve koje vode do stresa i sagorijevanja na poslu?

• Nadograđivanjem vlastitog znanja

• Stvoriti fleksibilne radne uvjete

• Biti spreman na kompromise

• Stvoriti dobar radni tim u interakciji odgojitelji – djeca – roditelji

• Tijekom refleksija provoditi neke vrste terapijskog treninga i po potrebi uključiti i psihologa (osim evaluacije aktivnosti bilo bi dobro evaluirati i samom sebe, svoje osjećaje, misli, stavove, brige i slično)

• Provoditi Team Building

KOMPETENCIJE I PROFILI

1. Kako harmonizirati ključne kompetencije odgojitelja u Europi?

• Napraviti Nacionalni kvalifikacijski okvir – izjednačiti

• Izjednačiti stupanj obrazovanja

2. Kako potaknuti razvoj europskog odgojiteljskog profila?

• Kontinuirani, obavezni profesionalni razvoj odgojitelja

• Sudjelovanje na različitim seminarima, konferencijama u svrhu razmjene iskustva, davanje savjeta...

3. Je li moguća harmonizacija politike obrazovanja odgojitelja u Europi?

• Moguća je harmonizacija, ako stručnjaci sudjeluju u njegovom kreiranju (na mjestima gdje se kreira politika obrazovanja ne sjede osobe koje nemaju pedagoškog iskustva nego odgojitelji, itd...)

4. Kako izbjeći pretjeranu standardizaciju – odgojitelji između profesionalne autonomije i političke kontrole?

• Okvir – smjernice (ali treba postojati prostor za kreiranje autonomije i individualizacije odgojitelja, koje prepoznaju potrebe djece i kreiraju aktivnosti prema njihovim interesima)

• Fleksibilnost plana i programa

• Osobe koje kreiraju standarde dođu neko vrijeme u vrtićku skupinu kako bi vidjeli kako funkcionira praksa

INICIJALNO OBRAZOVANJE ODGOJITELJA

1. Kako postići konstruktivno poravnanje među komponentama i razinama kurikula?

„U nekim zemljama koje nemaju iskustvo kurikula utemeljenog na kompetencijama (primjerice zemljama istočne i jugoistočne Europe) izazov se sastoji u tome kako upotrijebiti koncepciju ishoda učenja u definiranju ciljeva poučavanja i kako implementirati model konstruktivnog poravnanja (Biggs, 1999) da bi se smisleno povezale sastavnice kurikula.“ (str.246)

...iz čega zakljucujemo kako se konstruktivno poravnanje postiže jasnim definiranjem ishoda učenja. Student nakon završetka inicijalnog obrazovanja stječe kompetencije kojima utječe na kreiranje kurikula. Student vlastitom aktivnošću kreira svoje znanje, a nastava je bitna u poticanju studenta. Odgojitelji i učitelji moraju imati kompetencije pomoću kojih ce znati odrediti ishod učenja. Kada su poznati ishodi, tada se mogu definirati aktivnosti.

Poravnanje kurikuluma daje odgovor na pitanje jesmo li ostvarili ishode učenja i kako?

2. Kako pojačati vezu između visokoškolskih institucija i vrtića (prakse)?

• uvođenje praktičnog djela u fakultetskom obrazovanju, npr. tjedan dana prakse, tjedan dana predavanja

• veća povezanost profesora na fakultetu i mentora odgajatelja na određenim nastavnim kolegijima

• nužno je izraditi kurikulum za školsku praksu-sudjelovanje fakulteta i vrtića

3. Kako obrazovati „edukatore edukatora“?

• obrazovanje edukatora u principu ovisi o njima samima, njihovo znanje je u onoj mjeri u kojoj oni sami istražuju i uče

• postoje stručni skupovi ali i oni ovise o intrizičnoj motivaciji edukatora

• trebalo bi stvoriti novi sustav pravila koji obvezuje edukatore da se razvijaju u skladu s trendovima (primjerice kako poučavati na metodički suvremen način, nove tehnike poučavanja, mjenjanje sebe i svoje odgojno-obrazovne prakse u skladu s vremenom i potrebama učenika (edukatora)), putem obaveznih skupova, radionica, raznih edukacija

UVOĐENJE U ZANIMANJE I TRAJNI PROFESIONALNI RAZVOJ

1.Kako osigurati kontinuum u profesionalnom razvoju: inicijalno obrazovanje – indukcija – usavršavanje?

• profesionalni razvoj odgojitelja treba biti određen kontinuiranim i sustavnim aktivnostima

• inicijalno obrazovanje- prijemni ispiti koji će biti primjereni sadržajima i kolegijima koje će studenti slušati – bolja selekcija

• univerzitacija diplomskog sveučilišnog studija – završeni 5. godišnji diplomski studij RiPOO

• provjera kvalitete ( vrednovanje) na svakoj godini

• primjena stečenog znanja – profesori tijekom inicijalnog obrazovanja kod studenata trebaju razvijati one kompetencije koje će im kasnije, kad uđu u odgojno – obrazovnu praksu, osigurati bolje snalaženje u određenim situacijama

• osiguravanje uvjeta za sudjelovanje u što većem broju istraživačkih aktivnosti u kojima studenti mogu aktivno sudjelovati u promišljanju o-o prakse i na taj način početi izgrađivati vlastiti profesionalni razvoj – nastavak na indukciju i daljnje usavršavanje

• indukcija: rješavanje problema nedosljednosti u provođenju pripravništva- odgojitelji često nemaju mogućnosti kvalitetno surađivati sa svojim mentorima jer su zbog nedostatka osoblja prisiljeni odrađivati zamjene i samostalno voditi grupe

• osiguravanje mogućnosti sudjelovanja pripravnika u refleksijama sa ostalim odgajateljima

• razvijanje praktičnih vještina – bolja suradnja između fakulteta i vrtića u pogledu stručne prakse i pripravništva

2. Kako osnažiti razvoj odgojitelja temeljen na planovima profesionalnog razvoja/ razvojnim planovima?

• uključivanje odgojitelja u razne seminare, edukacije, znanstveno – istraživačke projekte

• osiguravanje više prilika za sudjelovanje u različitim refleksijama s kolegama i samorefleksijama

• poticanje razvoja vještina upravljanja vlastitom karijerom ( načini prikupljanja i korištenja informacija o sebi, obrazovanju, donošenje i provođenje odluka, realiziranje promjena u karijeri- prijelaz sa fakulteta na tržište rada, s posla na posao, napredovanje i sl.)

3. Kako definirati ulogu profesionalnog razvoja pri licenciranju i napredovanju?

• profesionalni razvoj ima najvažniju ulogu jer uključivanjem odgojitelja u znanstvena istraživanja, suradnjom sa fakultetima i drugim institucijama, pohađanjem seminara i predavanja, obogaćuje se znanje koje odgojiteljima pomaže i koje im je potrebno pri ulasku u zanimanje i napredovanje u karijeri

• važno je omogućiti odgojiteljima razne prilike poboljšanja i istraživanja vlastitog rada i pokazati im koje im se sve mogućnosti pružaju

4. Kako akreditirati davatelje usluga i programe stručnog usavršavanja?

• predavači trebaju biti pojedinci koji imaju određen program predavanja i ciljeve od kojih će slušatelji profitirati

• uspostavljanje standarda kvalitete davatelja usluga – prije toga je potrebno definirati kriterije za uvođenje sustava kvalitete

• izrada dokumenta kojim bi se definirao tijek aktivnosti, odgovornosti, metode, tehnike i alati

• kontinuirano vrednovanje rada davatelja usluga

• jasna podjela odgovornosti i uloga institucija koje pružaju usluge

Report Abuse

If you feel that this video content violates the Adobe Terms of Use, you may report this content by filling out this quick form.

To report a Copyright Violation, please follow Section 17 in the Terms of Use.