Obrazovna politik i rani odgoj i obrazovanje DNEVNIK RADA

1. ZADAĆA 28.2.2017.

1.Minimalni kvalifikacijski zahtjevi za odgojitelje

DANSKA:

Danski sustav dijeli kvalifikacije na predškolskog učitelja, koji se kod nas naziva odgajateljem, te na pedagoškog asistenta. Odgajatelj (pædagog) mora imati titulu prvostupnika (bachelor's degree), dok asistent (pædagogmedhjælper) ne mora imati neku kvalifikaciju, dovoljna je srednja strukovna škola. Pravni okvir Danske nema odredbi što se tiče obveznih kvalifikacijskih zahtjeva za odgajatelje, općine se moraju pobrinuti za to. Postoje i čuvanja kod kuće te se javljaju i čuvanja djece nakon škole, to taj dio nije vezan uz predškolsko dijete i odgajateljice.

ENGLESKA:

Engsleski obrazovni sustav zahtjeva primjereno obrazovanje za svakog odgajatelja te stečen cetrtifikat prve pomoći za njegu djece. Propisane kvalifikacije u Zakonodavskom okviru za temeljne faze u ranim godinama: postavljanje standarda za učenje, razvoj i brigu djece od rođenja do pet godina starosti (Statutory framework for the early years foundation stage: Setting the standards for learning, development and care for children from birth to five) Odjela za obrazovanje (Department of Education): opisuje učenje i razvojne zahtjeve, procjenu, zahtjeve čuvanja i socijalne pomoći. Također, zakonski je strogo propisan omjer odgajatelja i djeca te se prema tome određuju kvalifikacije i razina obrazovanja koje odgajatelj mora posjedovati.

FINSKA:

Finski obrazovni sustav podrazumijeva da je obrazovanje odgajatelja vođeno I propisano na nacionalnoj razini. Postoji razlika između ranog (prvostupnik ili magistar obrazovanja ili prvostupnik društvenih znanosti s dodatnim pedagoškim tečajem, djeca stara 1-5 godina), predškolskog (prvostupnik ili magistar obrazovanja ili prvostupnik društvenih znanosti s dodatnim pedagoškim tečajem, djeca stara 6 godina) i školskog "edukatora/učitelja". Za rad u ustanovi potrebno je imamit diplomu prvostupnika, predškolskog i školskog edukatora, odnosno učitelja.

NJEMAČKA:

Njemački obrazovni sustav obuhvaca zahtjeve za kvalificiranost odgajatelja na razini općina te taj dio nije propisan nacionalno. Način za rad u RPOO kao odgajatelj, educator, prvostupnik nekog društvenog studija. Odgajatelj radi nakon završene više srednje škole dok je za edukatora potrebno završiti državni strukovni program. Oni su u mogućnosti raditi s djecom mlađom od tri godine. Tri su moguća načina za rad u RPOO: odgajatelj, edukator, prvostupnik nekog društvenog studija. Rani i predškolski odgoj i kvalifikaciski zahtjevi nisu propisano nacionalno, već se razlikuje po općinama.

GRČKA:

odgajatelji za djecu starosti 0-4/5 godina moraju završiti četverogodišnje obrazovanje na Tehnološkom obrazovnom institutu odsjeka RPOO, a asistenti mogu biti sa završenom strukovnom školom.

ITALIJA:

nido: djeca 0-3 g. - upravljane od strane općine ili regije, scuole dell' infanzia (3-6 g.) - upravljane od strane države. U nido su edukatori, a u scuole dell' infanzia su insegnanti (učitelji). Scuola dell’infanzia: 5-ogodišnji sveučilišni studij gdje osobe koje završe mogu predavati i u osnovnoj školi. Nido: prvostupnik obrazovanja ili 5-ogodišnja srednja škola, 3-godišnja strukovna škola je manje zastupljena, a u nekim regijama zastupljen je zahtjev za visokim obrazovanjem. Nemaju asistente.

NIZOZEMSKA:

ima srednju strukovnu školu (3- ili 4-ogodišnji program) s posebnom pozornošću na brigu, socijalni rad, socijalni pedagoški rad i općenito brigu za mlade. Od 2015. mogu postati prvostupnici sa specijalizacijom za rano djetinjstvo, a za to moraju završiti 5-ogodišnju opću srednju školu, 6-ogodišnje predsveučilišno obrazovanje,ili 4-ogodišnju srednju strukovnu školu.

NORVEŠKA:

Odgojitelji moraju proći trogodišnji studij. Odgojitelji trebaju imati znanja o vrtićima u svojoj državi, o razvoju po sektorima, zakonodavstvu i dokumentima o razvoju. Potrebno je široko znanje iz pedagogije i sedam područja učenja (vodstvo i organizacija pedagoškog rada, dječja igra i učenje, kultura, suvremeno djetinjstvo, raznolikost, prava djece, razvoj jezika te fizički i emocionalni razvoj djeteta). Nakon završenog trogodišnjeg studija moguće je ići još dvije godine, do magisterija. Postoji glavni odgajatelji i pedagoški voditelji koji moraju biti obrazovani odgajatelji.

POLJSKA:

Odgojitelji moraju imati prvostupničku diplomu ili magisterij u području obrazovanja u ranom djetinjstvu. Stručno usavršavanje nije regulirano iako postoji svjesnost o njihovoj važnosti. RPOO je različit za mlađu dobnu skupinu (22mjeseca do 3 godine) i stariju dobnu skupinu (3-6 godina). Za mlađu postoje: crčches (jaslice) i vrtići u kojima mogu raditi medicinske sestre, primalje, childminder (onaj koji brine o djeci), odgajatelj, učitelj nižih razreda ili školski savjetnik, također mogu biti i učitelji viših razreda s minimalnih 2 godine iskustva brige o mlađoj djeci ili 280 sati treninga prije zaposlenja. Za mlađu dobnu skupinu također se mogu brinuti i odgajatelj u vrtiću i dadilja, a za stariju: prvostupnici ili magistri RPOO.

PORTUGAL:

Postoje javne i privatne ustanove koje pružaju skrb djeci od 0 do 3 godine (jaslice) i od 3 godine do 5/6 godina (vrtić). Odgojitelji moraju imati magisterij; za djecu do 1 godine magisterij nije potreban. Prolaze stručna usavršavanja, u jaslicama se nalazi jedan odgojitelj i jedan asistent. Odgojitelj treba imati magisterij iz ranog odgoja i obrazovanja ili iz obrazovnih ili društvenih znanosti. Asistent treba imati završenu srednju školu i proći obuku od 180 sati. Za djecu od 3 do 5 godina također je potreban magisterij. Znači, postoje creche (jaslicei mlađa dobna skupina) i predškola (3-5).

2.Profesionalni razvoj odgojitelja tijekom formalnog školovanja

DANSKA:

  • Aarhus University’s Department of Education
  • 3 i pol godine
  • mogućnost magisterija
  • uvodna godina i zatim se bira jedan od 3 smjera među kojima je i predškolski (day care) - specijalizacija
  • usvajanje znanja i vještina ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (ECEC)
  • generalne i specifične kompetencije vezane uz predškolski odgoj i obrazovanje
  • teorijsko i praktično znanje
  • područja kompetencije: pedagoška okolina i aktivnosti, profesija i društvo, socijalna edukacija u praksi
  • područja kompetencije na specijalizaciji: djetinjstvo, kultura i učenje, profesija i organizacija, profesionalni odnosi i komunikacija, suradnja i razvoj
  • studenti koji imaju minimalno 5 godina relevantnog radnog iskustva mogu smanjiti studij na samo 2 i pol godine
  • mogući su kolegiji preko Interneta

ENGLESKA:

  • primjerena obuka odgajatelja
  • dobre srednjoškolske ocjene iz engleskog jezika i matematike
  • certifikat pedijatrijske prve pomoći
  • ravnatelji moraju imati minimalnu kvalifikaciju s National College for Teaching and Leadership, npr. edukatora ranog obrazovanja - odgajatelja (Early Years Educator qualification)
  • Početna obuka učitelja (Initial Teacher Trainig)

FINSKA:

  • obrazovanje odgajatelja vođeno je propisano je nacionalno
  • vođeno prema 5 principa Odjela za obrazovanje Sveučilišta Jyväskylä: potpora za razvijanje osobne pedagoške filozofije, dijaloška interakcija, integracija istraživanja i praktičnih primjena za razumijevanje osobnih postignuća, osobna odgovornost za vlastito učenje, podrška za društvenu svjesnost i suradnju s unutarnjim i vanjskim mrežama
  • razvoj kritičke refleksije

NJEMAČKA:

  • 3 različite profesije za one koji rade s djecom mlađom od 6 godina: odgajatelj (Kinderpfleger) - viša srednja škola, edukator - državni strukovni program, razni programi na sveučilištima i veleučilištima nude razne profesije u odgoju i obrazovanju - najmanje prvostupnik
  • uglavnom sve traje oko 3 godine
  • prema Bologni moguće je postati dječji pedagog, koji se može nastaviti na magisterij - najčešće postaju ravnatelji

GRČKA:

  • prve 3 i pol godine na Tehnološkom obrazovnom institutu bave se teorijskim i praktičnim problemima (kolegiji slični UF RPOO), a posljednji semestar praksom u ustanovi RPOO (problem dovoljno stručnog mentora kao i kod nas) i disertaciji
  • 4-ogodišnji program na 9 raznih sveučilišta s odsjecima predškolskog ili ranog obrazovanja s praktičnim radom u javnim vrtićima, podređeni su nacionalnom vrtićkom kurikulumu, za predškolske odgajatelje
  • kritička refleksija

ITALIJA:

  • osnovna ideja sveučilišnih programa je da praktičari promiču profesionalni profil koji je sposoban prenijeti multidisciplinarni pristup u praksi poučavanja koja se može prilagoditi različitim kontekstima
  • trogodišnji studij edukacijskih znanosti cilja na integraciju teorije i prakse, obvezna praksa
  • petogodišnji studij pruža multidisciplinarni kurikulum koji iziskuje sudjelovanje u radionicama i seminarima
  • velika važnost je u stažiranju
  • sudjelovanje na projektima s mentorima u vrtićima
  • stalne provjere znanja, dizertacija
  • možda najsličniji hrvatskom RPOO obrazovanju

NIZOZEMSKA:

  • za one koji žele postati odgojitelji postoji predstrukovna škola (počinje se sa 12g.), završavaju srednju strukovnu školu, i najčešće biraju 3- ili 4-ogodišnji program brige za dijete, socijalne pedagogije ili nešto slično koji imaju teorijsku podlogu, ali najviše se oslanjaju na stažiranje
  • neki fakulteti nude i poslijediplomske studije vrtićkog menadžmenta
  • postoji jedan učiteljski fakultet (razina višeg strukovnog obrazovanja) - gore već spominjano
  • postoji 5 sveučilišta s mogućnošću magisterija odgajatelja, ali većina se drži strukovnog obrazovanja

NORVEŠKA:

  • trogodišnje obrazovanje na sveučilištu (prvostupnik)
  • 10 predmeta zamjenjeno je 6 područja znanja(razvoj djeteta, igra i učenje, društvo, religija i etika, jezik, tekst i matematika, umjetnost, kultura i kreativnost, priroda, zdravlje i kretanje, vodstvo, suradnja i rad na razvoju), u kojima su usko povezani kolegiji, didaktika, pedagogija i praksa
  • u detalje su opisani očekivani ishodi studenata u područjima znanja, vještina i generalnih kompetencija
  • mogućnost magisterija (5-ogodišnje obrazovanje)

POLJSKA:

  • za mlađu skupinu: "odgajatelji" moraju završiti programe i tečajeve sa sljedećim područjima: prva pomoć, psiho-pedagoški razvoj, opsežan razvoj djeteta, razvoj malog djeteta,kompetencije njegovatelja, metode suočavanja sa stresom i rješavanja problema, inovativne metode stimulacije djetetova razvoja, praksa
  • javljaju se novi programi na Učiteljskom fakultetu u Varšavi
  • za stariju skupinu postoje 3 modula: varijacija nastavnih predmeta, psihologija i pedagogija, didaktika

PORTUGAL:

  • fakulteti učiteljske obuke, privatni fakulteti učiteljske obuke i sveučilišta (4 ili 4 i pol godine)
  • obvezno stažiranje uključuje: promatranje, nadgledanu praksu, planiranje i procjenu te iskustvo u svim obrazovnim razinama uz refleksivnu praksu

3.Profesionalni razvoj odgojitelja nakon ulaska na tržište rada

DANSKA:

  • mogućnost magisterija i daljnjeg obrazovanja, ali plaća sam ili uz neke naknade
  • stalna evolucija praktičnog rada edukatora
  • tečajevi i radionice
  • nema pravila za javno financiranje daljnjeg obrazovanja odgajatelja, razlikuje se od općine do općine
  • moguće privremeno zaposlenje nezaposlene osobe, kako bi se stalno zaposleni mogli dalje obrazovati

ENGLESKA:

  • mnoge profesionalne udruge nude razne tečajeve i treninge
  • razni internetski tečajevi

FINSKA:

  • odgajatelji obvezni sudjelovati u obuci svake godine (3-10 dana godišnje), besplatni i organizirani na nacionalnoj razini
  • općine organiziraju razne obuke s obzirom na njihove mogućnosti
  • individualne obuke
  • grad Jyväskylä održava mnoge obuke i seminare
  • mentorstvo
  • istraživanja u vrtićima

NJEMAČKA:

  • državne akademije
  • nezavisne obuke

GRČKA:

  • rani odgajatelji imaju puno manje prilika od predškolskih
  • rani odgajatelji ovise o obrazovnoj politici svojih općina, također su im limitirane opcije odlaska na radionice, seminare ili neka druga profesionalna usavršavanja
  • za predškolske odgajatelje trenutno postoji samo inicijalni trening za nove odgajatelje od 3 programa koja su nekad postojala, ali zato imaju prava na razne redovne radionice i seminare
  • lokalne vlasti organiziraju uvodni seminar za nove odgajatelje

ITALIJA:

  • kritička refleksija, sastanci s kolegama, dokumentacija, projekti
  • obuke ovise o mogućnostima regije, ali uglavnom se puno ulaže u profesionalno usavršavanje
  • velika povezanost s lokalnim zajednicama i sveučilištima
  • Ministarstvo obrazovanja, sveučilišta i istraživanja pruža stalne obuke učiteljima u primarnim razredima osnovne škole
  • evaluacije
  • inkluzivni i univerzalni kurikulum
  • snažna tradicija profesionalnog razvoja odgajatelja

NIZOZEMSKA:

  • mnoge poluprivatne organizacije nude poslijediplomske obuke, razne konferencije, seminare, ali nema nikakvog pokazatelja njihove učinkovitosti
  • postoji 5 programa/projekata koji imaju obuke za odgajatelje, a cilj im je integracija djece u rizičnim skupinama
  • gotovo da i ne postoji profesionalni razvoj
  • postoje neke iznimke koje u svojim ustanova implementiraju kritičku refleksiju
  • postoje mreže odgajatelja na lokalnim razinama

NORVEŠKA:

  • Ministarstvo obrazovanja i istraživanja pokrenulo je strategiju za kompetencije
  • javlja se potreba za sistematičnijim pristupom obuke, ali trenutno ne postoji
  • postoji neformalna znanja među lokalnim mrežama učitelja

POLJSKA:

  • ovisi o individualnoj spremnosti odgajatelja za usavršavanjem
  • raste potreba za kontinuiranim profesionalnim usavršavanjem

PORTUGAL:

  • nacionalni programi usavršavanja
  • nedovoljno financijske potpore - kriza profesionalnog usavršavanja
  • najmanje 50 sati obuke godišnje
  • razne mreže odgajatelja

4.Uloga i odgovornosti odgojitelja

DANSKA:

  • profesionalno znanje, teorijski razvoj i praksa u stvarnom institucionalnom kontekstu
  • ravnatelji i općine su odgovorni za implementaciju kvalitete kroz razvoj zaposlenika
  • učitelji i odgajatelji su odgovorni za implementaciju nacionalnog kurikuluma i susret standarda kvalitete opisanih u zakonima

ENGLESKA:

  • odgajatelji se moraju brinuti za 7 područja učenja i razvoja djeteta razdvojenih na primarna područja učenja: komunikacija i jezik, fizički razvoj te osobni, socijalni i emocionalni razvoj; i na specifična područja: pismenost, matematiku, razumijevanje svijeta te ekspresivnu umjetnost i dizajn (Statutory framework for the early years foundation stage: Setting the standards for learning, development and care for children from birth to five)

FINSKA:

  • nacionalni kurikulum naglašava profesionalni razvoj i profesionalnu svjesnost kao ključne kompetencije odgajatelja
  • odgajatelji i učitelji imaju ključnu ulogu u podržavajućem učenju djece prema njihovim osobnim potrebama i interesima, kao i u promatranju mogućih područja razvoja i učenja koje iziskuju intervenciju
  • nema nacionalnog sistema procjene ili izričito navedenog kriterija, ali postoje smjernice

NJEMAČKA:

  • razlikuje se po dijelovima Njemačke jer nema usuglašenih nacionalnih standarda
  • odgajatelji imaju odgovornost implementacije kurikularnih promjena i reflektirati se na pedagoške procese te aktivno sudjelovati u obukama za vrijeme rada

GRČKA:

  • nema nacionalnog kurikluma ni koncepata kvalitete za rani odgoj
  • uloga i odgovornost ranog odgojitelja varira od ustanove do ustanove i nije dovoljno definirana
  • Operativna regulativa kaže da bi se rani odgajatelji trebali razvijati kroz uključivanje u istraživanja, ali nigdje se ne spominju njihovi programi
  • predškolski odgajatelji imaju kurikulum, ali također, nema posebnog spominjanja kvalitete
  • predškolski odgajatelji još za vrijeme studija moraju implementirati program u praksi

ITALIJA:

  • dobra motivacija, osjetljivost na dječje specifičnosti
  • slušanje, podrška, aktivno uključivanje
  • suradnja, stalni profesionalni razvoj
  • fokus na dječje emocionalno stanje, prijelaz iz doma u vrtić
  • Reggio Emilia

NIZOZEMSKA:

  • za brigu o djeci 0-4 godine ne postoji kurikulum, ali postoje smjernice: 4 standarda kvalitete (emocionalna sigurnost, razvoj autonomije, kognitivne i socijalne kompetencije), propisi kvalitete koji raspravljaju minimalnu razinu obrazovanja, specifični ciljevi u programima za djecu u rizičnim skupinama koje odgajatelji moraju usvojiti
  • vrtići (4-6g) i predškola spadaju pod osnovnu školu koja ima određene ciljeve koje učenici moraju postići do 12. g.
  • postoje i propisane aktivnosti prikladne godinama djeteta koje mu pomažu u razvoju
  • odgajatelji moraju imati kompetencije kojima će postići ove ciljeve kod djece

NORVEŠKA:

  • holistički pristup
  • učenje kroz igru
  • multidisciplinarnost i interdisciplinarnost
  • u mlađoj skupini 1 odgajatelj na 7-9 djece, u starijoj 14-18
  • odgajatelji temelje svoj rad na kurikulumu
  • inkluzivnost
  • Okvirni plan temelji se na kršćanskom i humanističkom nasljeđu
  • odgajatelji moraju dopustiti djeci da izraze svoje stavove

POLJSKA:

  • za mlađu skupinu postoje pravni dokumenti: djeca moraju imati atmosferu sličnu onoj kod kuće, primjerena briga i učenje kroz igru uzimajući u obzir dječje individualne razlike, organiziranje aktivnosti uzimajući u obzir dječji psihomotorni razvoj, suradnja s roditeljima
  • do 8 djece, koja smiju biti najviše 5 sati dnevno u ustanovi
  • za stariju skupinu do 25 djece na 1 odgajatelja
  • također postoje razni pravni akti: implementacija Nacionalnog kurikularnog okvira, dokumentacija, promatranje, izvještaji

PORTUGAL:

  • kriteriji kvalitete u Okvirnom zakonu o predškolskom odgoju: ciljevi i primjene ranog odgoja, kvalifikacije osoblja i ustanove, radno vrijeme, oprema, materijali...
  • naglašava se autonomija i odgovornost odgajatelja

Made with Adobe Slate

Make your words and images move.

Get Slate

Report Abuse

If you feel that this video content violates the Adobe Terms of Use, you may report this content by filling out this quick form.

To report a Copyright Violation, please follow Section 17 in the Terms of Use.