• politics - "vladin sustav"
• policy - "plan"
• competence (sposobnost) - mogućnost da se nešto uradi dobro
• skill (vještina) - mogućnost da se neka aktivnost ili posao obavi dobro, osobito ako se uvježbavalo
• http://dictionary.cambridge.org/

1.Minimalni kvalifikacijski zahtjevi za odgojitelje

• DANSKA:
• odgajatelj (pædagog) mora imati titulu prvostupnika (bachelor's degree), dok asistent (pædagogmedhjælper) ne mora imati neku kvalifikaciju (srednja strukovna škola)
• pravni okvir Danske nema odredbi što se tiče obveznih kvalifikacijskih zahtjeva za odgajatelje, općine se moraju pobrinuti za to
• ENGLESKA:
• propisane kvalifikacije u Zakonodavskom okviru za temeljne faze u ranim godinama: postavljanje standarda za učenje, razvoj i brigu djece od rođenja do pet godina starosti (Statutory framework for the early years foundation stage: Setting the standards for learning, development and care for children from birth to five) Odjela za obrazovanje (Department of Education): opisuje učenje i razvojne zahtjeve, procjenu, zahtjeve čuvanja i socijalne pomoći
• zakonski strogo propisan omjer odgajatelja i djeca te se prema tome određuju kvalifikacije i razina obrazovanja koje odgajatelj mora posjedovati
• FINSKA:
• razlika između ranog (prvostupnik ili magistar obrazovanja ili prvostupnik društvenih znanosti s dodatnim pedagoškim tečajem, djeca stara 1-5 godina), predškolskog (prvostupnik ili magistar obrazovanja ili prvostupnik društvenih znanosti s dodatnim pedagoškim tečajem, djeca stara 6 godina) i školskog "edukatora/učitelja"
• NJEMAČKA:
• nije propisano nacionalno, već se razlikuje po općinama
• 3 moguća načina za rad u RPOO: odgajatelj, edukator, prvostupnik nekog društvenog studija
• GRČKA:
• odgajatelji za djecu starosti 0-4/5 godina -četverogodišnje obrazovanje na Tehnološkom obrazovnom institutu odsjeka RPOO
• asistent sa završenom strukovnom školom
• odgajatelji za djecu 4/5 godina (obvezna predškola) - sveučilišni studij odjseka predškolsko ili ranog obrazovanja djece
• ITALIJA:
• nido: djeca 0-3 g. - upravljane od strane općine ili regije, scuole dell' infanzia (3-6 g.) - upravljane od strane države
• u nido su educatori (edukatori), a u scuole dell' infanzia su insegnanti (učitelji)
• nema asistenata
• nido: prvostupnik obrazovanja ili 5-ogodišnja srednja škola, 3-godišnja strukovna škola je manje zastupljena, a u nekim regijama zastupljen je zahtjev za visokim obrazovanjem
• scuola dell’infanzia: 5-ogodišnji sveučilišni studij (mogu predavati i u osnovnoj školi)
• NIZOZEMSKA:
• srednja strukovna škola (3- ili4-ogodišnji program) s posebnom pozornošću na brigu, socijalni rad, socijalni pedagoški rad i općenito brigu za mlade
• od 2015. mogu postati prvostupnici sa specijalizacijom za rano djetinjstvo, a za to moraju završiti 5-ogodišnju opću srednju školu, 6-ogodišnje predsveučilišno obrazovanje,ili 4-ogodišnju srednju strukovnu školu
• NORVEŠKA:
• glavni odgajatelji i pedagoški voditelji moraju biti obrazovani odgajatelji
• POLJSKA:
• različito za mlađu (22mjeseca do 3 godine) i stariju dobnu skupinu (3-6 godina)
• za mlađu postoje: crčches (jaslice) i vrtići u kojima mogu raditi medicinske sestre, primalje, childminder (onaj koji brine o djeci), odgajatelj, učitelj nižih razreda ili školski savjetnik, također mogu biti i učitelji viših razreda s minimalnih 2 godine iskustva brige o mlađoj djeci ili 280 sati treninga prije zaposlenja
• za mlađu skupinu također se mogu brinuti i odgajatelj u vrtiću i dadilja
• za stariju: prvostupnici ili magistri RPOO
• PORTUGAL:
• creche (jaslicei mlađa dobna skupina) i predškola (3-5)
• odgajatelji moraju imati magisterij za sve dobne skupine osim za skupinu od 0-1 godine (rano obrazovanje, obrazovne ili društvene znanosti)

2.Profesionalni razvoj odgojitelja tijekom formalnog školovanja

• DANSKA:
• Aarhus University’s Department of Education
• 3 i pol godine
• mogućnost magisterija
• uvodna godina i zatim se bira jedan od 3 smjera među kojima je i predškolski (day care) - specijalizacija
• usvajanje znanja i vještina ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (ECEC)
• generalne i specifične kompetencije vezane uz predškolski odgoj i obrazovanje
• teorijsko i praktično znanje
• područja kompetencije: pedagoška okolina i aktivnosti, profesija i društvo, socijalna edukacija u praksi
• područja kompetencije na specijalizaciji: djetinjstvo, kultura i učenje, profesija i organizacija, profesionalni odnosi i komunikacija, suradnja i razvoj
• studenti koji imaju minimalno 5 godina relevantnog radnog iskustva mogu smanjiti studij na samo 2 i pol godine
• mogući su kolegiji preko Interneta
• ENGLESKA:
• primjerena obuka odgajatelja
• dobre srednjoškolske ocjene iz engleskog jezika i matematike
• certifikat pedijatrijske prve pomoći
• ravnatelji moraju imati minimalnu kvalifikaciju s National College for Teaching and Leadership, npr. edukatora ranog obrazovanja - odgajatelja (Early Years Educator qualification)
• Početna obuka učitelja (Initial Teacher Trainig)
• FINSKA:
• obrazovanje odgajatelja vođeno je propisano je nacionalno
• vođeno prema 5 principa Odjela za obrazovanje Sveučilišta Jyväskylä: potpora za razvijanje osobne pedagoške filozofije, dijaloška interakcija, integracija istraživanja i praktičnih primjena za razumijevanje osobnih postignuća, osobna odgovornost za vlastito učenje, podrška za društvenu svjesnost i suradnju s unutarnjim i vanjskim mrežama
• razvoj kritičke refleksije
• NJEMAČKA:
• 3 različite profesije za one koji rade s djecom mlađom od 6 godina: odgajatelj (Kinderpfleger) - viša srednja škola, edukator - državni strukovni program, razni programi na sveučilištima i veleučilištima nude razne profesije u odgoju i obrazovanju - najmanje prvostupnik
• uglavnom sve traje oko 3 godine
• prema Bologni moguće je postati dječji pedagog, koji se može nastaviti na magisterij - najčešće postaju ravnatelji
• GRČKA:
• prve 3 i pol godine na Tehnološkom obrazovnom institutu bave se teorijskim i praktičnim problemima (kolegiji slični UF RPOO), a posljednji semestar praksom u ustanovi RPOO (problem dovoljno stručnog mentora kao i kod nas) i disertaciji
• 4-ogodišnji program na 9 raznih sveučilišta s odsjecima predškolskog ili ranog obrazovanja s praktičnim radom u javnim vrtićima, podređeni su nacionalnom vrtićkom kurikulumu, za predškolske odgajatelje
• kritička refleksija
• ITALIJA:
• osnovna ideja sveučilišnih programa je da praktičari promiču profesionalni profil koji je sposoban prenijeti multidisciplinarni pristup u praksi poučavanja koja se može prilagoditi različitim kontekstima
• trogodišnji studij edukacijskih znanosti cilja na integraciju teorije i prakse, obvezna praksa
• petogodišnji studij pruža multidisciplinarni kurikulum koji iziskuje sudjelovanje u radionicama i seminarima
• velika važnost je u stažiranju
• sudjelovanje na projektima s mentorima u vrtićima
• stalne provjere znanja, dizertacija
• možda najsličniji hrvatskom RPOO obrazovanju
• NIZOZEMSKA:
• za one koji žele postati odgojitelji postoji predstrukovna škola (počinje se sa 12g.), završavaju srednju strukovnu školu, i najčešće biraju 3- ili 4-ogodišnji program brige za dijete, socijalne pedagogije ili nešto slično koji imaju teorijsku podlogu, ali najviše se oslanjaju na stažiranje
• neki fakulteti nude i poslijediplomske studije vrtićkog menadžmenta
• postoji jedan učiteljski fakultet (razina višeg strukovnog obrazovanja) - gore već spominjano
• postoji 5 sveučilišta s mogućnošću magisterija odgajatelja, ali većina se drži strukovnog obrazovanja
• NORVEŠKA:
• trogodišnje obrazovanje na sveučilištu (prvostupnik)
• 10 predmeta zamjenjeno je 6 područja znanja(razvoj djeteta, igra i učenje, društvo, religija i etika, jezik, tekst i matematika, umjetnost, kultura i kreativnost, priroda, zdravlje i kretanje, vodstvo, suradnja i rad na razvoju), u kojima su usko povezani kolegiji, didaktika, pedagogija i praksa
• u detalje su opisani očekivani ishodi studenata u područjima znanja, vještina i generalnih kompetencija
• mogućnost magisterija (5-ogodišnje obrazovanje)
• POLJSKA:
• za mlađu skupinu: "odgajatelji" moraju završiti programe i tečajeve sa sljedećim područjima: prva pomoć, psiho-pedagoški razvoj, opsežan razvoj djeteta, razvoj malog djeteta,kompetencije njegovatelja, metode suočavanja sa stresom i rješavanja problema, inovativne metode stimulacije djetetova razvoja, praksa
• javljaju se novi programi na Učiteljskom fakultetu u Varšavi
• za stariju skupinu postoje 3 modula: varijacija nastavnih predmeta, psihologija i pedagogija, didaktika
• PORTUGAL:
• fakulteti učiteljske obuke, privatni fakulteti učiteljske obuke i sveučilišta (4 ili 4 i pol godine)
• obvezno stažiranje uključuje: promatranje, nadgledanu praksu, planiranje i procjenu te iskustvo u svim obrazovnim razinama uz refleksivnu praksu

3.Profesionalni razvoj odgojitelja nakon ulaska na tržište rada

• DANSKA:
• mogućnost magisterija i daljnjeg obrazovanja, ali plaća sam ili uz neke naknade
• stalna evolucija praktičnog rada edukatora
• tečajevi i radionice
• nema pravila za javno financiranje daljnjeg obrazovanja odgajatelja, razlikuje se od općine do općine
• moguće privremeno zaposlenje nezaposlene osobe, kako bi se stalno zaposleni mogli dalje obrazovati
• ENGLESKA:
• mnoge profesionalne udruge nude razne tečajeve i treninge
• razni internetski tečajevi
• FINSKA:
• odgajatelji obvezni sudjelovati u obuci svake godine (3-10 dana godišnje), besplatni i organizirani na nacionalnoj razini
• općine organiziraju razne obuke s obzirom na njihove mogućnosti
• individualne obuke
• grad Jyväskylä održava mnoge obuke i seminare
• mentorstvo
• istraživanja u vrtićima
• NJEMAČKA:
• državne akademije
• nezavisne obuke
• GRČKA:
• rani odgajatelji imaju puno manje prilika od predškolskih
• rani odgajatelji ovise o obrazovnoj politici svojih općina, također su im limitirane opcije odlaska na radionice, seminare ili neka druga profesionalna usavršavanja
• za predškolske odgajatelje trenutno postoji samo inicijalni trening za nove odgajatelje od 3 programa koja su nekad postojala, ali zato imaju prava na razne redovne radionice i seminare
• lokalne vlasti organiziraju uvodni seminar za nove odgajatelje
• ITALIJA:
• kritička refleksija, sastanci s kolegama, dokumentacija, projekti
• obuke ovise o mogućnostima regije, ali uglavnom se puno ulaže u profesionalno usavršavanje
• velika povezanost s lokalnim zajednicama i sveučilištima
• Ministarstvo obrazovanja, sveučilišta i istraživanja pruža stalne obuke učiteljima u primarnim razredima osnovne škole
• evaluacije
• inkluzivni i univerzalni kurikulum
• snažna tradicija profesionalnog razvoja odgajatelja
• NIZOZEMSKA:
• mnoge poluprivatne organizacije nude poslijediplomske obuke, razne konferencije, seminare, ali nema nikakvog pokazatelja njihove učinkovitosti
• postoji 5 programa/projekata koji imaju obuke za odgajatelje, a cilj im je integracija djece u rizičnim skupinama
• gotovo da i ne postoji profesionalni razvoj
• postoje neke iznimke koje u svojim ustanova implementiraju kritičku refleksiju
• postoje mreže odgajatelja na lokalnim razinama
• NORVEŠKA:
• Ministarstvo obrazovanja i istraživanja pokrenulo je strategiju za kompetencije
• javlja se potreba za sistematičnijim pristupom obuke, ali trenutno ne postoji
• postoji neformalna znanja među lokalnim mrežama učitelja
• POLJSKA:
• ovisi o individualnoj spremnosti odgajatelja za usavršavanjem
• raste potreba za kontinuiranim profesionalnim usavršavanjem
• PORTUGAL:
• nacionalni programi usavršavanja
• nedovoljno financijske potpore - kriza profesionalnog usavršavanja
• najmanje 50 sati obuke godišnje
• razne mreže odgajatelja

4.Uloga i odgovornosti odgojitelja

• DANSKA:
• profesionalno znanje, teorijski razvoj i praksa u stvarnom institucionalnom kontekstu
• ravnatelji i općine su odgovorni za implementaciju kvalitete kroz razvoj zaposlenika
• učitelji i odgajatelji su odgovorni za implementaciju nacionalnog kurikuluma i susret standarda kvalitete opisanih u zakonima
• ENGLESKA:
• odgajatelji se moraju brinuti za 7 područja učenja i razvoja djeteta razdvojenih na primarna područja učenja: komunikacija i jezik, fizički razvoj te osobni, socijalni i emocionalni razvoj; i na specifična područja: pismenost, matematiku, razumijevanje svijeta te ekspresivnu umjetnost i dizajn (Statutory framework for the early years foundation stage: Setting the standards for learning, development and care for children from birth to five)
• FINSKA:
• nacionalni kurikulum naglašava profesionalni razvoj i profesionalnu svjesnost kao ključne kompetencije odgajatelja
• odgajatelji i učitelji imaju ključnu ulogu u podržavajućem učenju djece prema njihovim osobnim potrebama i interesima, kao i u promatranju mogućih područja razvoja i učenja koje iziskuju intervenciju
• nema nacionalnog sistema procjene ili izričito navedenog kriterija, ali postoje smjernice
• NJEMAČKA:
• razlikuje se po dijelovima Njemačke jer nema usuglašenih nacionalnih standarda
• odgajatelji imaju odgovornost implementacije kurikularnih promjena i reflektirati se na pedagoške procese te aktivno sudjelovati u obukama za vrijeme rada
• GRČKA:
• nema nacionalnog kurikluma ni koncepata kvalitete za rani odgoj
• uloga i odgovornost ranog odgojitelja varira od ustanove do ustanove i nije dovoljno definirana
• Operativna regulativa kaže da bi se rani odgajatelji trebali razvijati kroz uključivanje u istraživanja, ali nigdje se ne spominju njihovi programi
• predškolski odgajatelji imaju kurikulum, ali također, nema posebnog spominjanja kvalitete
• predškolski odgajatelji još za vrijeme studija moraju implementirati program u praksi
• ITALIJA:
• dobra motivacija, osjetljivost na dječje specifičnosti
• slušanje, podrška, aktivno uključivanje
• suradnja, stalni profesionalni razvoj
• fokus na dječje emocionalno stanje, prijelaz iz doma u vrtić
• Reggio Emilia
• NIZOZEMSKA:
• za brigu o djeci 0-4 godine ne postoji kurikulum, ali postoje smjernice: 4 standarda kvalitete (emocionalna sigurnost, razvoj autonomije, kognitivne i socijalne kompetencije), propisi kvalitete koji raspravljaju minimalnu razinu obrazovanja, specifični ciljevi u programima za djecu u rizičnim skupinama koje odgajatelji moraju usvojiti
• vrtići (4-6g) i predškola spadaju pod osnovnu školu koja ima određene ciljeve koje učenici moraju postići do 12. g.
• postoje i propisane aktivnosti prikladne godinama djeteta koje mu pomažu u razvoju
• odgajatelji moraju imati kompetencije kojima će postići ove ciljeve kod djece
• NORVEŠKA:
• holistički pristup
• učenje kroz igru
• multidisciplinarnost i interdisciplinarnost
• u mlađoj skupini 1 odgajatelj na 7-9 djece, u starijoj 14-18
• odgajatelji temelje svoj rad na kurikulumu
• inkluzivnost
• Okvirni plan temelji se na kršćanskom i humanističkom nasljeđu
• odgajatelji moraju dopustiti djeci da izraze svoje stavove
• POLJSKA:
• za mlađu skupinu postoje pravni dokumenti: djeca moraju imati atmosferu sličnu onoj kod kuće, primjerena briga i učenje kroz igru uzimajući u obzir dječje individualne razlike, organiziranje aktivnosti uzimajući u obzir dječji psihomotorni razvoj, suradnja s roditeljima
• do 8 djece, koja smiju biti najviše 5 sati dnevno u ustanovi
• za stariju skupinu do 25 djece na 1 odgajatelja
• također postoje razni pravni akti: implementacija Nacionalnog kurikularnog okvira, dokumentacija, promatranje, izvještaji
• PORTUGAL:
• kriteriji kvalitete u Okvirnom zakonu o predškolskom odgoju: ciljevi i primjene ranog odgoja, kvalifikacije osoblja i ustanove, radno vrijeme, oprema, materijali...
• naglašava se autonomija i odgovornost odgajatelja

http://www.unicef.hr/wp-content/uploads/2015/09/Kako_roditelji_i_zajednice_brinu_o_djeci_najmlade_dobi.pdf

http://ecec-care.org/fileadmin/careproject/Publications/reports/CARE_WP6_D6_2_European_ECEC__Stakeholder_study_FINAL.pdf.

• Prezentacija 1
• http://www.oecd.org/education/school/49322478.pdf

• http://pisa.hr/media/1148/definiranje-i-odabir-klju%C4%8Dnih-kompetencija_final-version.pdf
• S PREDAVANJA (rad u grupama)
• Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje
• cjeloživotno obrazovanje – nužnost svih građana, potreba za razvijanjem naših vještina i kompetencija tijekom cijelog života- za osobno ispunjenje. ali i za sposobnosti da budemo uspješni u mijenjanju svijeta rada
• -znanja, vještine i sposobnosti – glavni faktor u EU inovacijama, produktivnosti – brze promjene, rastuća internacionalizacija, nove tehnologije- zahtjevi za novim kompetencijama, prilagodba promjenama
• -kompetencije doprinose i motivaciji i zadovoljstvu na poslu, poboljšavaju kvalitetu rada
• -ljudima su potrebne nove kompetencije za digitalni svijet- usvajanje tehničkih vještina, nove mogućnosti, izazovi i etička pitanja vezana uz novu tehnologiju
• - rastuća briga o socijalnoj koheziji- rizik da će mnogo Europljana biti marginalizirano zbog globalizacije i digitalne revolucije
• -znanja, vještine i sposobnosti morat će se mijenjati- ljudi moraju biti informirani o društvu i biti aktivni unutar njega
• -Vijeće i Europski parlament- 2006. godine – European Framework for Key Competences for Lifelong Learning- Europski okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje- 1. put na europskoj razini definirane ključne kompetencije koje su nužne za osobno ispunjenje, socijalnu inkluziju, aktivno građanstvo i zapošljivost u obrazovnoj zajednici
• -inicijalno obrazovanje i treninzi bi trebali podržati razvoj ovih kompetencija za sve mlade ljude, kao i obrazovanje i treninzi za odrasle
• Pozadina i ciljevi
• -globalizacija – novi izazovi- potrebne nove kompetencije kako bi se adaptirali promjenama
• -obrazovanje, u svojoj ekonomskoj i društvenoj ulozi ima ključnu ulogu da osigura europskim građanima ključne kompetencije kako bi se mogli prilagoditi na promjene
• - omogućavanje jednakosti i pristup i onim grupama ljudi koje zbog nedostataka u obrazovanju uzrokovanim nekim osobnim, društvenim, kulturalnim ili ekonomskim čimbenicima trebaju posebnu podršku da ostvare svoj obrazovni potencijal- npr. ljudi s nižom razinom pismenosti, oni koji rano napuštaju škole,oni koji su nezaposleni duže vrijeme, stariji ljudi, migranti, osobe s invaliditetom
• GLAVNI CILJEVI
• 1. Identificirati i definirati ključne kompetencije nužne za osobno ispunjenje, aktivno građanstvo, socijalnu koheziju, zapošljivost u društvu znanja
• 2. podrška državama članicama- da na kraju inicijalnog obrazovanja mladi ljudi imaju razvijene ključne kompetencije koje ih osiguravaju do odrasle dobi i koje su temelji za daljnje učenje te ih osposobljavaju da ih mogu razvijati i obnavljati tijekom života
• 3. osigurati europsku razinu za obrazovnu politiku, pružatelje usluge obrazovanja, zaposlenike- zajednički prihvaćeni ciljevi
• 4. osigurati okvire za daljne akcije unutar Education and Training 2010 work programme i unutar Community Education and Training Programmes
• Ključne kompetencije
• -Kompetencije su kombinacije znanja, vještina i stavova.
• ključne kompetencije nužne za osobno ispunjenje i razvoj, aktivno građanstvo, društveno uključivanje, zapošljavanje
• 1. KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKU
• -sposobnost izražavanja i tumačenja misli, osjećaja, činjenica u pisanom i usmenom obliku (slušanje, govorenje, pisanje, čitanje) i lingvističko djelovanje na prikladan i kreativan način u društvenom i kulturnom kontekstu; u obrazovanju i izobrazbi, na poslu, kod kuće i u slobodno vrijeme.
• Osnovna znanja
• -znanje rječnika, funkcionalne gramatike i funckija jezika
• -to uključuje svijest o raznim vrstama verbalnih interakcija, književnih i neknjiževnih tekstova, osnovne značajke različitih stilova i registara govornog jezika, svijest o promjenjivosti jezika u komunikaciji i različitim kontekstima
• Osnovne vještine
• -sposobnost komuniciranja u usmenom i pisanom obliku u različitim situacijama
• -prilagodba vlastite komunikacije u određenim situacijama
• -sposobnosti razlikovanja i korištenja različitih vrsta tekstova, istraživanje, prikupljanje i obrada informacija, korištenja pomagala, formuliranje i izražavanje usmenih i pisanih argumenata na uvjerljiv način
• Stavovi
• -pozitivan stav prema materinjem jeziku- uključivanje u konstruktivan i kritički dijalog
• -težnja estetičkoj kvaliteti , interes za interakcije s drugima
• -svjesnost o utjecaju jezika na druge i potreba za razumijevanjem i uporabom jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
• 2. KOMUNIKACIJA NA STRANIM JEZICIMA
• -u velikoj mjeri dijeli slične vještine kao i komunikacija na materinjem jeziku
• -temelji se na sposobnostima razumijevanja, izražavanja i tumačenja misli, osjećaja, činjenica u pisanom i usmenom obliku (slušanje, govorenje, pisanje, čitanje) u različitim društvenim kontekstima ( kod kuće, na poslu, u slobodno vrijeme..) u skladu s potrebama i željama pojedinca
• -zahtijeva vještine poput posredovanja i međukulturnog razumijevanja
• -vještine u 4 kategorije (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje)
• Znanja
• -poznavanje rječnika, gramatike
• -svjesnost različitih tipova verbalnih interakcija, registara govorenog i pisanog jezika
• -svijest o društvenim konvencijama i kulurnim aspektima i promjenjivosti jezika u različitim kontekstima
• Vještine
• -sposobnost razumijevanja izgovorene poruke, čitanje i razumijevanje teksta
• -sposobnost pokretanja, održavanja i završavanja razgovora
• -korištenje pomagala
• -učenje jezika informalno kao dio cjeloživotnog učenja
• Stavovi
• -pozitivan stav uključuje prihvaćanje kulturoloških razlika
• -zanimanje za jezik i međukulturalnu komunikaciju
• 3. MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVE ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE
• Matematička kompetencija
• -sposobnost razvijanja i primjenjivanja matematičkog mišljenja za rješavanje problema u svakodnevnim situacijama
• -naglasak je na procesu i aktivnosti
• -korištenje mišljenja- logičko i prostorno razmišljanje,
• -prikazivanje ( formule. Modeli, grafovi, dijagrami, konstrukcije)
• Znanja
• -znanja brojki i mjera, osnovne metode računanja, matematičkog prikazivanja i razumijevanja osnovnih matematičkih pojmova, svjesnost različitih pitanja na koje matematika može dati odgovor
• Vještine
• -vještine primjenjivanja matematičkih načela u rješavanju svakodnevnih problema
• -sposobnost procjenjivanja i slijeđenja tuđih argumenata
• -sposobnost matematičkog razmišljanja, rezoniranja, komuniciranja matematičkim jezikom i korištenja pomoćnih sredstava
• Stavovi
• -poštivanje istine , prihvaćanje ili odbijanje nečijeg mišljenja na temelju valjanih ili nevaljanih razloga ili dokaza
• Kompetencija osnova znanosti i tehnologije
• -sposobnost i spremnost uporabe znanja i metodologija koji se koriste u znanosti da bi se objasnio svijet prirode- identifikacija pitanja i donošenje zaključaka na temelju dokaza
• -razumijevanje promjena uzrokovanim ljudskom aktivnošću
• Znanja
• -poznavanje osnovnih načela prirode, znanstvenih koncepata, metoda, tehnologije i tehnoloških produkata i procesa, razumijevanja utjecaja znanosti i tehnologije na svijet
• -ova znanja će osposobiti ljude za bolje razumijevanje napretka, ograničenja i rizika znanstvenih teorija, primjena i tehnologija u društvu u cjelini
• Vještine
• -sposobnost korištenja i rukovanja tehnikom kao i znanstvenim podacima i saznanjima kako bi se postigao neki cilj ili donio zaključak
• Stavovi
• -znatiželja i kritički stav prema uporabi informacija, etička pitanja
• 4. DIGITALNA KOMPETENCIJA
• -kritička i sigurna uporaba informacija za posao, u slobodno vrijeme ili u komunikaciji
• - osnovne vještine u ICT-u: korištenje računala za preuzimanja, procjenjivanja, skladištenje, proizvodnju, prezentiranje i razmjenu informacija- i za komunikaciju i sudjelovanje u suradničkim mrežema preko interneta
• Znanja
• -razumijevanje i znanja uloge i mogućnosti IST-a (information society technology) u svakodnevnom životu: u osobnom i društvenom životu kao i na poslu
• -razumijevanje glavnih računalnih aplikacija: obrada teksta, proračunske tablice, baze podataka, pohrana informacija
• -razumijevanje mogućnosti i potencijalnih rizika interneta i komunikacije preko medija
• -razumijevanje potencijala ISTa može podržati kreativnost i inovativnost
• -razumijevanje pouzdanosti i valjanosti dostupnih informacija
• -svijest o potrebi poštivanja etičkih načela korištenja interneta
• Vještine
• -sposobnost pretraživanja, prikupljanja i obrade informacija- upotreba s kritičkim stavom- razlikovanje stvarnog od nestvarnog
• -sposobnost korištenja sredstava za proizvodnju, prezentacije i razumijevanje kompleksnih informacija
• -mogućnost pristupa i pretraživanja interneta
• -korištenje IST-a kao potpore kritičkom mišljenju, kreativnosti i inovativnosti
• Stavovi
• -kritički stav, refleksija dostupnih informacija, odgovorna uporaba interaktivnih medija
• -interes za korištenje interneta u kulturne, društvene i profesionalne svrhe
• 5. NAUČITI UČITI
• -sposobnost ustrajanja u učenju, umijeće organiziranja vlastitog učenja, individualno i u grupama
• -osviještenost procesa i potreba učenja, identifikacija mogućnosti, sposobnost prevladavanja prepreka da bi uspješno učili
• -stjecanje, procesuiranje i asimiliranje novih znanja i vještina
• -primjena novih znanja i vještina u različitim životnim kontekstima
• -motivacija i samopouzdanje su ključne u ovoj kompetenciji
• ZNANJA
• -znanje i razumijevanje vlastitih kompetencija, znanja, vještina i kvalifikacija
• -znanje o vlastitim strategijama učenja, o jačim i slabijim snagama svojih vještina i kvalifikacija
• -biti sposoban tražiti različite mogućnosti obrazovanja i izobrazbe
• VJEŠTINE
• - Osnove pismenosti, računanja i informatičkih vještina potrebnih za daljnjim učenjem
• - Sposobnost pristupanja, stjecanja, procesuiranja i asimiliranja novih znanja i vještina
• - Sposobnost kritičkog razmišljanja o vlastitom učenju
• - Ustrajnost, koncentracija na duža razdoblja
• - Sposobnost posvećivanja vremena učenju
• - Sposobnost autonomnog rada ali i u suradnji s drugima
• - Sposobnost organiziranja vlastitog učenja, evaluiranja vlastitog rada, traženje savjeta, informacija i podrške kad je potrebno
• STAVOVI
• -motivacija i povjerenje u učenje da bi ga nastavili kroz cijeli život
• -stav koji potiče rješavanje problema podržava i sam proces učenja i individualne sposobnosti snalaženja s problemima i promjenama
• -želja za primjenjivanjem naučenog, i znatiželja traženja prilika za učenjem i primjenjivanje naučenog u različitim kontektima
• 6. DRUŠTVENE I GRAĐANSKE KOMPETENCIJE
• Društvena kompetencija
• -osobna, međuljudska i međukulturna kompetencija- sva ponašanja koja individualac posjeduje da sudjeluje na konstruktivan i djelotvoran način u društvenom životu kao i u poslovnom svijetu, a posebice u sve raznolikijim društvima
• - građanska kompetencija- oprema čovjeka da potpuno sudjeluje u građanskom životu, temeljenom na znanju i društvenim i političkim konceptima i strukturama
• -aktivno, demokratsko sudjelovanje
• ZNANJA
• -razumijevanje multikulturalnosti, socio ekonomskih dimenzija eurospkog društva,
• -razumijevanje kodova ponašanja u različitim društvima
• -svijest o konceptima-pojedinac, grupa, poslovne organizacije, jednakost spolova, nediskriminacija, društvo i kultura
• -znanje o očuvanju zdravlja, higijene, prehrane svoje obitelji
• Vještine
• -sposobnost komuniciranja u različitim okruženjima- tolerancija, izražavanje i razumijevanje različitih stajališta, pregovaranje s mogućnošću stvaranja povjerenja, empatija
• -sposobnost nošenja sa stresom i frustracijama, izražavanje istih na prikladan način
• -razlikovanje privatnog od profesionalnog djelokruga
• Stavovi
• -suradnja, asertivnost, integracija
• -zanimanje za socio-ekonomski razvoj i međukulturalnu komunikaciju
• -poštovati različitosti, prevladati predrasude, biti spreman na kompromis
• Građanska kompetencija
• Znanja
• -znanje koncepata: demokracija, pravda, jednakost, građanstvo, ljudska prava
• -kako su izražena u povelji osnovnih prava EU i u međunarodnim deklaracijama, kako su primjenjena u različitim institucijama
• -znanje o suvremenim događanjima kao i povijesnim događanjima, glavni trendovi
• -svijest o ciljevima, vrijednostima i politikama društvenih i političkih pokreta potrebno razvijati
• -poznavanje o europskim integracijama i strukturama EU, kao i o različitostima i kulturnim identitetima u EUROPI
• Vještine
• -mogućnost i angažiranost s ostalima u javnim područjim
• -solidarnost i zainteresiranost u rješavanju problema koje se odnose na lokalne i šire zajednice
• -kritički i kreativna refleksija i sudjelovanje u aktivnostima zajednice kao i susjednim zajednicama
• -donošenje odluka na svim razinama, od lokalnih, nacionalnih do europskih razina
• Stavovi
• -poštivanje ljudskih prava- jednakost na svim razinama- demokracija, poštivanje i razumijevanje različitih religijskih i etničkih manjina
• - svijest o pripadnosti svojoj lokalnoj zajednici, EU, svijetu
• -želja za demokratskim donošenjem odluka na svim razinama
• -odgovornost, razumijevanje i pokazivanje poštovanja za zajedničke vrijednosti- neophodno za osiguranjem zajedništva društva
• -konstruktivno sudjelovanje- građanske aktivnosti, podrška za društvene različitosti i zajedništvo, podrška za održivim razvojem i spremnost poštovanja vrijednosti
• 7. SMISAO ZA INICIJATIVU I PODUZETNIŠTVO
• - sposobnost pretvaranja ideje u akcije, uključuje kreativnost, inovaciju, preuzimanje rizika, sposobnost planiranja i upravljanja projekatima kako bi ostvarili cilj
• - biti sposoban iskoristiti mogućnosti, prilike
• - svjesnost etičkih načela, unaprijediti dobro upravljanje
• Znanje
• -sposobnost prepoznavanja dostupnih mogućnosti za osobne, profesionalne i poslovne aktivnosti
• - uvid u „veću sliku“- kontekst u kojem ljudi rade i žive- dublje razumijevanje rada u ekonomiji i prilike i izazovi koje se tiču zaposlenika i organizacije
• -svjesnost etičke pozicije poduzeća- onu mogu biti sila za promicanje dobra- npr. poštena trgovina ili društvene organizacije
• Vještine
• -sposobnost planiranja, organiziranja, upravljanja, vođenja i delegiranja, analiziranja, evaluiranja, bilježenja, izvještavanja
• -sposobnost individualnog rada, ali i u skupini, suradnji s timovima
• -sposobnost prepoznavanja vlastitih snaga i slabosti
• -sposobnost procjenjivanja i preuzimanja rizika kad je potrebno
• Stavovi
• -sklonost inicijativi, prokativnost
• -neovisnost, inovativnost u osobnom i društvenom životu kao i na poslu
• -motiviranost, odlučnost da se zadovolje ciljevi, bilo to osobni ili u zajedništvu s drugima
• 8. KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE
• -prihvaćanje važnosti kreativnog izražavanja ideja, iskustava i osjećaja u čitavom nizu medija,- uključujući glazbu, književnost, scenske umjetnosti..
• znanja
• -svijest o lokalnom, nacionalnmj i europskom kulturnom nasljeđu
• -poznavanje značajnih kulturnih radova, uključujući i popularnu i suvremenu kulturu
• -važno je razumjeti kulturnu i jezičnu raznolikost u Europi i ostatku svijeta, potreba za čuvanjem kulture
• Vještine
• -sposobnost uvažavanja i uživanja u umjetničkim radovima
• -samoizražavanje kroz različite vrste medija s urođenim sposobnostima pojedinca
• -sposobnost povezivanja vlastitih i tuđih kreativnih stajališta- ostvarivanje društvenih i ekonomskih mogućnosti kroz kulturne aktivnosti
• Stavovi
• -razumijevanje vlastite kulture, ali otvorenost i prihvaćanje tuđih
• -kreativnost i želja za njegovanjem estetike kroz umjetničko samoizražavanje i sudjelovanje u kulturno umjetničkom životu